NARUČENA UBOJSTVA, TROVANJA, PLJAČKE I POLITIČKE INTRIGE u koje je bio uvučen papinski Rim, ponovno će biti u središtu zbivanja jer uskoro počinje prikazivanje treće sezone serije ‘Da Vincijevi demoni’ s Tomom Rileyjem u glavnoj ulozi

Nakon velikog uspjeha prvih dviju sezona emitiranja američko-britanske povijesno-fantastične dramske serije “Da Vincijevi demoni”, koja prati burnu mladost i firentinske peripetije genijalnog umjetnika, arhitekta, inženjera i izumitelja Leonarda da Vincija (1452. – 1519.), od 25. listopada FOX će emitirati i treću, posljednju sezonu serijala, koja će, kao i prve dvije sezone, biti dostupna i hrvatskim gledateljima.

SERIJU O DA VINCIJU osmislio je proslavljeni američki scenarist, pisac i redatelj David Samuel Goyer, koji je radio na scenarijima za kultnu trilogiju “Blade”, trilogiju o Batmanu Christophera Nolana (“Grad tame”, “Čovjek od čelika”) – gdje su u “Čovjek od čelika” Goyer i Nolan zajedno radili scenarij o Supermanu uz režiju Zacka Snydera – a prihvatio se i režiranja trilogije o Bladeu.

Naime, serijal o Da Vinciju drži se stvarnih biografskih i kronoloških podataka iz njegova života, ali je obogaćen mnogim fantasy elementima koji su ionako nevjerojatan Leonardov život, pun tajnih političkih spletki i obračuna s neistomišljenicima, podigli na sasvim novu dramatsku razinu i dali radnji serijala neočekivane obrate. No upravo je netko poput Davida Samuela Goyera, dobitnika nagrade Saturn za najboljeg scenarista za “Batman: Početak” uz četiri nominacije za nagradu Hugo, imao dovoljno inteligencije i kreativnosti da u radnju serijala ne ubaci previše nelogične fikcije, već da ima hrabrosti do kraja iščitati s rubova, iz do sada neizrečenih biografsko-arhivskih bilješki, cjelinu Leonardovih životnih bitki. Objektivni kritičari i poznavatelji Leonardova života primijetili su da u seriji ima previše kritičkog i naturalističkog seciranja opakih crkvenih spletki i urota između papinskog Rima i građanske Firenze u periodu vladavine moćne obitelji Medici, uz otkrivanje upletenosti Vatikana u progon svih naprednih znanstvenika i izumitelja – među kojima i Leonarda – pa je inzistiranje na žanrovskoj kategoriji “fantasy” uz povijesnu dramu, možda bilo potrebno iz diplomatskih razloga.

VEĆ U PRVOJ SEZONI PRIKAZIVANJA 2013. GODINE “Da Vincijevi demoni” pobrali su najlaskavije i najbolje kritike i u Americi i u Europi, kao serija koja odskače od prosjeka zatupljujuće produkcije, koja je pametna, inteligentno rađena, iz koje gledatelji mogu nešto korisno naučiti o povijesti, umjetnosti, počecima današnje suvremene medicine i znanosti, i koja je iznimno dramatski napeta za gledanje. Pa ipak, iako je serija privukla obrazovano gledateljstvo u 122 zemlje širom svijeta, osvojila nekoliko Emmy i BAFTA nagrada, uz desetak nominacija – među kojima i Međunarodnog društva kritičara filmske glazbe (IFMCA), Emmyja, BAFTA-e, Društva za filmske efekte (VES) – producenti u Starzu, kompaniji koja je stvorila seriju, u srpnju ove godine najavili su da je to zadnja sezona serije, što je izazvalo niz prosvjeda među gledateljima širom svijeta pa su se čak pisale i internetske peticije u znak podrške seriji.

PRAVI RAZLOG NIKADA NEĆEMO SAZNATI, jer koproducentska kuća Starz nije objavila je li to stoga što serija dovoljno ne zarađuje ili nije dovoljno popularna, ali možda se objašnjenje takve odluke krije u nekim drugim aspektima fabule serijala. Naime, David S. Goyer u svom scenariju ne krije mnoge slobodne aspekte seksualnog života onodobnih vladara Firenze i Rima, obitelji Medici i Pazzi, otvoreno prikazuje njihove otvorene brakove, raskalašen život, bizaran seksualni život rimskih poglavara, ali i vjerno ocrtava Leonardovu slobodnu seksualnost koja nije strogo bila opredijeljena prema jednom spolu, što je pouzdana povijesna istina.

Nadalje, u seriji se naturalistički detaljno prikazuju sva naručena ubojstva, trovanja, pljačke i političke intrige u koje je bio uvučen papinski Rim, kao i želja pape da nadzire sva zbivanja, otkrića i intrige među tajnim okultnim društvima tog vremena, kako tamnijim ezoterijskim praksama, tako i onim pozitivnima. Kako god bilo, u seriji se kroz prve dvije sezone u svim epizodama može vrlo jasno iščitati sklonost tadašnjeg pape prema tajnom savezu s nekim negativnim okultnim društvima i njihov utjecaj na političke odluke papinske stolice, dok je interes Leonarda da Vincija bio usmjeren prema pozitivnim frakcijama tajnih društava i znanja.

Nemalo puta se otvoreno u seriji ističe da su zemaljski vladari Vatikana neprijatelji cijelog čovječanstva i da su se u potpunosti odvojili od Isusova učenja jer su umiješani u sve moguće poroke i grozote. Jesu li producenti odlučili da je to ipak malo previše za svjetonazor prosječnog američkog gledatelja ili su takve teme još uvijek delikatne kada se radi o stvarnim povijesnim ličnostima, na svakomu je da sam donese zaključak.

Upravo na tom serijalu prvi put su producentski surađivale američke kablovske kuće Starz i BBC Worldwide – uz izvršnog producenta Davida S. Goyera – a sve tri sezone serije snimane su na lokalitetima starih srednjovjekovnih gradića u Velikoj Britaniji i dvoraca u Walesu, dok je u Swansea parku u Engleskoj izgrađen golemi studio s nekoliko setova, u kojem je rekonstruirana autentična Firenza iz 15. stoljeća.

Serija je lansirala u orbitu novu britansku glumačku zvijezdu Toma Rileyja, u naslovnoj ulozi Leonarda da Vincija, oko čijeg odabira na castingu scenarist i producent David S. Goyer uopće nije mnogo razmišljao i bio je njegov prvi izbor, iako je Riley tada izvan granica Velike Britanije bio nepoznat glumac. No 34-godišnji Tom Riley posjedovao je dovoljno karizme, glumačkog znanja i opće edukacije da može maestralno nositi zahtjevnu i kompleksnu ulogu ekscentričnog genija Leonarda, što je Goyer i istaknuo u nekoliko intervjua. Tom Riley studirao je englesku književnost i dramu na Sveučilištu u Birminghamu te tri godine glumu na londonskoj Akademiji glazbene i dramske umjetnosti, a upravo ga je uloga mladog Leonarda da Vincija pretvorila u novu svjetsku zvijezdu, prema komentarima novinara “ne još poput Brada Pitta, ali vrlo blizu njemu”.

U SERIJI JE TOM RILEY povijesnom liku Leonarda udahnuo novi život, tumačeći paralelno više razina njegova života; od borbe s frustracijom odbačenog izvanbračnog djeteta, od kojeg se čak i otac kasnije lagano distancira u strahu od papinskog Rima, do traganja za drevnom “Knjigom listova” neke mnogo starije civilizacije koju čuva tajno društvo Sinovi Mitre i koja sadrži kompletno pozitivno tajno znanje cijelog čovječanstva. Naravno da se papinski Rim želi dokopati “Knjige listova” pa Leonardo biva izložen dugogodišnjem neprijateljstvu Rima od kojega ga povremeno ne mogu zaštititi ni članovi moćne obitelji Medici, inače njegovi mecene i zaštitnici, i sami u ratu s rimskom obitelji Pazzi i papom koji im želi oteti banku Medici te Firenzu pretvoriti u katoličku regiju vjernu Rimu. Usred svih tih peripetija, Leonardo pokušava otkriti tko je vatikanski špijun u obitelji Medici, radi intenzivno na svojim izumima, pomaže Lorenzu de Mediciju i vojvodi od Milana u njihovim vojnim pohodima kao vojni inženjer, nesretno je zaljubljen u prelijepu Lucreziju Donati koja je dvostruka špijunka te očajnički traga za svojom majkom imajući dokaze da je još uvijek živa.

PRODUCENTI NISU ŽELJELI OTKRITI mnogo detalja o novim epizodama treće sezone, već su u najavnim materijalima i izjavama isticali tek Rileyjevu briljantnu glumu kroz koju će nam približiti već malo zrelijeg i mudrijeg Leonarda da Vincija, koji se ipak lakše nosi sa svim izazovima koje život i sudbina stavljaju pred takve izvanredne pojedince.