Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek uskoro će, i to do kraja rujna, morati izabrati novu glavnu osobu koja će voditi zasigurno najvažniju instituciju unutar sustava DORH-a, a to je USKOK – Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Riječ je o instituciji koja bi trebala podignuti optužnice za najveće afere u državi u koje su upleteni i brojni visoki političari i dužnosnici. Međutim, čini se da ni jedan od dvojice, po izvorima bliskima DORH-u, najsposobnijih tužitelja, Tonči Petković i Sven Mišković, koji bi mogli rješavati takve najteže slučajeve, još uvijek ne ispunjavaju uvjete za mjesto ravnatelja. A aktualna v.d. ravnateljica Željka Mostečak radije bi se vratila u DORH nego nastavila obnašati dužnost na kojoj je ionako već mjesecima potpuno nevidljiva.

DORH je i službeno Nacionalu potvrdio da će već u prvoj polovici rujna raspisati natječaj za novog ravnatelja to jest ravnateljicu USKOK-a.

“Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavit će u prvoj polovici rujna 2023. godine oglas slobodnog mjesta ravnatelja Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, na mrežnoj stranici, kao što je to i ranije bilo objavljivano”, odgovorila je glasnogovornica DORH-a Martina Mihordin na upit Nacionala.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek preko glasnogovornice je potvrdila da će DORH već u prvoj polovici rujna raspisati natječaj za novog ravnatelja to jest ravnateljicu USKOK-a. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Još otkako je u travnju ove godine bivša šefica USKOK-a Vanja Marušić bila prisiljena odstupiti zbog afere Vozač, koja je po mnogim izvorima iz pravosudnog sustava bila iskonstruirana samo kako bi se nju maknulo i oslabilo USKOK, na čelu tog tužiteljstva je v.d. ravnateljica Željka Mostečak. Iako je riječ o tužiteljici koja je radila na nekima od najvećih afera u Hrvatskoj, poput afere Fimi medija u sklopu koje su osuđeni i bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader i HDZ kao stranka, zbog čega je primila i državnoodvjetničku nagradu, Željku Mostečak neki od kolega iz državnoodvjetničkog sustava opisuju kao marljivu radnicu koja, međutim, nema “ono nešto potrebno da bi bila ‘number one’”. Također, prema tvrdnjama visokih pravosudnih izvora, Željka Mostečak -koja se otkad sjedi na čelu USKOK-a ni jednom nije pojavila u javnosti niti je davala bilo kakve izjave, a u njezinom mandatu još uvijek nije riješen ni jedan od velikih slučajeva poput prve plinske mega-afere – nije ni previše zainteresirana za taj posao pa je upitno hoće li se uopće prijaviti na natječaj. Ona bi se, tvrde pravosudni izvori, radije vratila na mjesto zamjenice glavne državne odvjetnice, s kojeg je i imenovana na čelo USKOK-a.

No problem je u tome što dvojica favorita, tužitelji Tonči Petković i Sven Mišković, kako se čini, nemaju još sve potrebne uvjete za mjesto ravnatelja USKOK-a, to jest, nemaju dovoljno godina staža na visokim funkcijama. Visoki pravosudni izvor za Nacional je pojasnio da se šefica DORH-a Zlata Hrvoj-Šipek zbog toga našla u pat poziciji:

“Ili će Željka Mostečak, ako se ne prijavi na natječaj, morati nastaviti obnašati dužnost v.d. ravnateljice ili će se morati mijenjati uvjeti za izbor ravnatelja USKOK-a kako bi Tonči Petković i Sven Mišković, obojica vrhunski tužitelji koji su radili na najsloženijim i najzahtjevnijim predmetima, mogli biti izabrani.”

Bivša šefica USKOK-a Vanja Marušić bila je u travnju ove godine prisiljena odstupiti zbog afere Vozač, koja je po mnogim izvorima iz pravosudnog sustava bila iskonstruirana. FOTO: Nacional

Više izvora iz pravosudnih krugova s kojima je Nacional razgovarao tvrdi da je inače situacija u DORH-u izuzetno loša, da se tužiteljstvo kadrovski osipa, a da među ljudima koji su ostali vladaju dosta napeti odnosi te da su podijeljeni po različitim frakcijama, uglavnom prema bivšim šefovima DORH-a Mladenu Bajiću, Dinku Cvitanu i Draženu Jeleniću. Oni se uglavnom međusobno ne podnose iako nisu u otvorenom ratu. Stvari je dodatno zakomplicirao i poseban slučaj Dražena Jelenića, kojeg se glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek, nakon otkrića Nacionala o tome da je bio pripadnik masonske lože, pod svaku cijenu željela riješiti, ali bi ga sud svaki put vratio na posao u DORH.

“Odnosi unutar DORH-a su neizdrživi, predmeti se uglavnom ne rješavaju, a glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek usred nove velike plinske afere pokupila se i otišla na godišnji odmor”, tvrdi jedan od visokih pravosudnih izvora upoznat sa situacijom u DORH-u.

Kad je riječ o nerješavanju predmeta, tu se uglavnom misli na najvažnije, najveće i najzvučnije slučajeve u koje su upleteni i politički dužnosnici ili u kojima trag vodi do visoke politike – poput prve plinske mega-afere koja ni nakon punih godinu dana od uhićenja glavnih protagonista Damira Škugora, Josipa Šurjaka i Gorana Husića nije ni blizu podizanju optužnice jer se čekaju još neka vještačenja.

Umjesto Vanje Marušić na čelo USKOK-a kao v.d. ravnateljica imenovana je Željka Mostečak, a pravosudni izvori tvrde da bi se ona radije vratila za zamjenicu u DORH, no Tonči Petković još nema uvjete za ravnatelja. FOTO: Davor Puklavec/PIXSELL

Ako se nastavi tim tempom, možemo samo naslutiti kada će i kako biti okončana nova plinska afera, u kojoj je ministru gospodarstva Davoru Filipoviću i šefu HEP-a Frani Barbariću, takoreći pred nosom, hrvatski plin koji je Ina HEP-u prodavala po cijeni od 47 eura, jeftino rasprodavan po cijenama koje su se spuštale i do jednog centa, i to zbog viškova koji su nastali upravo njihovom nebrigom.

Unatoč tom dojmu da USKOK, zapravo, ništa ne radi te da se ne zna koji je rezultat Željke Mostečak otkako je preuzela mandat v.d. ravnateljice, iz USKOK-a su na Nacionalov upit nabrojili koliko su optužnica podigli od travnja ove godine.

“U vezi s pitanjem o broju podignutih i potvrđenih optužnica, obavještavamo vas da je, od dana kad je zamjenica glavnog državnog odvjetnika Željka Mostečak ovlaštena obavljati dužnost ravnateljice USKOK-a, podignuto 18 optužnica u kojima je optuženo 67 osoba. U istom je razdoblju u 25 predmeta potvrđena optužnica protiv 60 osoba. Što se tiče optužnica podignutih nakon što je Željka Mostečak ovlaštena obavljati dužnost ravnateljice USKOK-a, u dva predmeta potvrđena je optužnica protiv 10 osoba. Pritom je u istom razdoblju pokrenuto 26 istraga protiv 135 osoba”, odgovorio je glasnogovornik USKOK-a Sergej Abramov.

‘Ili će Željka Mostečak morati nastaviti obnašati dužnost v.d. ravnateljice ili će se morati mijenjati uvjeti za izbor ravnatelja USKOK-a kako bi Tonči Petković i Sven Mišković mogli biti izabrani’

Međutim, na pitanje u kojoj je fazi istraga o najvećoj plinskoj aferi u kojoj je Ina oštećena za milijardu kuna, a u kojoj su sudjelovale i osobe bliske samom vrhu HDZ-a, iz USKOK-a su ponovili odgovor koji su na isto pitanje dali i prethodnog mjeseca: “Vezano uz pitanje o predmetu o čijem je pokretanju i proširenju javnost obaviještena priopćenjima objavljenim na internetskoj stranici Ureda 28. kolovoza i 11. listopada 2022., podsjećamo da je u tom predmetu u tijeku istraga te da se provodi financijsko vještačenje kao i da se poduzimaju druge dokazne radnje. Po dovršetku istrage javnost će o daljnjem postupanju Ureda u tom predmetu biti pravodobno obaviještena.“

Na pitanje u kojoj je fazi postupanje po drugoj plinskoj aferi, s kupovanjem

viškova plina od HEP-a preko sustava Plinacra i HROTE-a po znatno nižim cijenama, USKOK se izvukao pozivanjem na tajnost izvida te je odgovorio ovako:

“Što se tiče pitanja vezanog uz izvide koji se provode, nismo u mogućnosti pružiti više informacija jer su izvidi, sukladno zakonskim odredbama, tajni.”

Željku Mostečak neki od kolega iz državnoodvjetničkog sustava opisuju kao marljivu radnicu koja, međutim, nema ‘ono nešto potrebno da bi bila number one‘, a od travnja nije riješila nijedan ‘zvučni’ predmet

USKOK je i u vrijeme bivše ravnateljice Vanje Marušić, iako je ona imala integritet u javnosti i među kolegama, bio pod pritiskom sumnji da ne postupa dovoljno agilno kad je u pitanju progon visokorangiranih političkih osoba.

Iako je, s jedne strane, u mandatu Vanje Marušić prvi put u novijoj hrvatskoj povijesti uhićen jedan ministar usred dužnosti, a to je bio bivši ministar graditeljstva Darko Horvat, u drugim slučajevima, poput onog bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, optuživali su ih da „plešu kako Plenković svira“, to jest da nisu vidjeli ništa sporno u slučaju softver iako je taj predmet najprije došao njima na stol. Isto tako, optuživali su ih da su selektivno izdvajali poruke iz afera povezanih s Josipom Rimac te da je u njezinom mobitelu bilo materijala za, u najmanju ruku, otvaranje izvida protiv najmanje još desetak državnih dužnosnika, među kojima je čak i glasnogovornik Vlade Marko Milić, i to zbog sličnog slučaja u kojem USKOK proganja bivšeg ministra rada Josipa Aladrovića, a to je de facto političko uhljebljivanje.

Međutim, opći dojam je da je bivša šefica USKOK-a Vanja Marušić ipak vladajućoj političkoj garnituri, na čelu s premijerom Plenkovićem, zadavala više glavobolje nego što im je eventualno išla na ruku. Tome su posvjedočili i izvori bliski DORH-u koji su, nakon što je izbila „afera vozač“ zbog koje je Vanja Marušić na kraju odstupila, tvrdili da je zapravo riječ o režiranoj aferi te da je zapravo u pozadini svega to da je Plenković naredio smjenu Vanje Marušić jer ga se spominje u dokazima koje je njen prvi suradnik predao EU-ovim tužiteljima protiv Gabrijele Žalac.

U prvoj plinskoj aferi, u kojoj je prvoosumnjičeni Damir Škugor, USKOK ni nakon godinu dana nije podigao optužnicu, a slučaj Gabrijele Žalac jedna je od većih mrlja u radu USKOK-a u mandatu bivše šefice Vanje Marušić. FOTO: Jurica Galoic, Patrik Macek/PIXSELL

Nacional je još krajem travnja pisao da pravi razlog naprasne smjene ravnateljice USKOK-a nije zataškana prometna nesreća njezina vozača, nego transkript prepiske dostavljen Uredu europskog tužitelja koji stavlja premijera u srce korupcijskog skandala.

Riječ je o transkriptima iz afere Vjetroelektrane koje je tadašnji USKOK-ov tužitelj Vjekoslav Tolnaj, koji je kao zamjenik ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić bio zadužen za rad na predmetima protiv Josipe Rimac, koncem 2022. predao Uredu europskog javnog tužitelja. Bili su to transkripti prepiske između bivše državne tajnice Josipe Rimac i bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, u kojoj se spominje AP to jest Andrej Plenković. Nacional je u kontekstu te afere otkrio da Gabrijela Žalac ni jednu odluku oko nabave spornog softvera nije donijela bez znanja i odobrenja premijera. No kad je premijer doznao kako je Vanja Marušić dopustila da njezin zamjenik Tolnaj sporne transkripte dostavi Uredu europskog javnog tužitelja, kamo je on inače kasnije i otišao raditi, premijer joj to nije mogao oprostiti.

Dostavljanje dokaza Uredu europskog javnog tužitelja bio je, po tvrdnjama Nacionalovih izvora, ključni okidač u ovom slučaju jer su te poruke prvi put eksplicitno stavile premijera Plenkovića u epicentar korupcijske afere kojom su proračun Europske unije, kao i Državni proračun Republike Hrvatske, oštećeni za najmanje 10,3 milijuna kuna odnosno 1,36 milijuna eura bez PDV-a, u nabavi softvera koji je osumnjičenik iz te afere Mladen Šimunac prezentirao i premijeru Andreju Plenkoviću osobno 27. travnja 2017. u njegovu uredu. Iako se premijer Plenković ne spominje eksplicitno u optužnici protiv Gabrijele Žalac, već samo njegovi inicijali AP, a nije ni obuhvaćen kaznenim progonom niti se spominje kao svjedok, veliku nervozu izazvala je početkom ove godine i izjava šefice Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu Tamare Laptoš, da bi se iz slučaja Žalac mogle otvoriti nove afere.

Kao još jedan od potencijalnih favorita za šefa USKOK-a spominje se i tužitelj Sven Mišković, koji je kao i Petković radio na najsloženijim predmetima. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Pa je nakon toga u javnost lansirana afera Vozač, to jest informacije o kaznenoj prijavi protiv Vanje Marušić zbog navodnog zataškavanja prometne nesreće koju je njezin vozač prouzročio službenim automobilom.

Proizvodnja i tempiranje afere Vozač, s posljedicom smjene Vanje Marušić, bili su stoga direktna osveta AP-a, to jest premijera Andreja Plenkovića, zbog toga što je Vanja Marušić sve to dopustila, tvrdili su Nacionalovi visoki pravosudni izvori. A “anonimnu” prijavu, kojom je zapravo pokrenuta afera vozač, mogao je poslati samo netko iz sustava tko je bio upoznat s detaljima prometne nesreće – a to su mogle biti samo državne službe. Znakovito je bilo i kako je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ekspresno prihvatio razrješenje Vanje Marušić, koja je zapravo odbila sudjelovati u raspravi saborskog odbora o njezinom slučaju.

Sve su to okolnosti uslijed kojih je na funkciju Vanje Marušić u travnju ove godine ekspresno bila postavljena Željka Mostečak kao v.d. ravnateljica, a te okolnosti ni do danas nisu rasvijetljene. Pa bi, po svemu sudeći, konačnu riječ, neovisno o tome tko će biti novi ili stari ravnatelj USKOK-a, mogao opet imati Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu na čelu s Tamarom Laptoš.