Umjesto da ispita bivšeg glavnog državnog odvjetnika, Zlata Hrvoj-Šipek kupuje vrijeme uzaludnim pokušajem rušenja sudske odluke
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek pokušava kupiti vrijeme samo kako ne bi započela procesuiranje, to jest formalnu istragu protiv bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i bivše zagrebačke županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić koji su najodgovorniji za ugovaranje spornog, 11 milijuna kuna teškog vještačenja u predmetu Veliki Agrokor koje je Visoki kazneni sud prije desetak dana proglasio nezakonitim dokazom.
Umjesto da su već ispitali Cvitana, Sani Ljubičić i ostale svjedoke, glavna državna odvjetnica od njih je tražila tek pismene izjave, a umjesto formalne istrage pokrenula je manevar kojim će sada pokušati osporiti odluku suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića o proglašenju vještačenja nezakonitim. Turudić je to vještačenje u izvedbi Ismeta Kamala i KPMG-a Poljska proglasio nezakonitim jer su u stvarnosti najveći dio tog vještačenja odradili zaposlenici KPMG-a Zagreb – tvrtke koja je istovremeno zgrnula milijune radeći za izvanrednu upravu Agrokora nakon što je Vlada Andreja Plenkovića u aranžmanu tadašnje potpredsjednice Vlade Martine Dalić i grupe Borg donijela famozni Lex Agrokor i izvlastila Ivicu Todorića iz kompanije.
Sada je do Nacionala došao dokument koji pokazuje kako DORH planira pred Vrhovnim sudom pokrenuti postupak zaštite zakonitosti. Naime, Državno odvjetništvo u Zagrebu je u četvrtak, 16. studenoga, Županijskom sudu u Zagrebu poslalo dopis u kojem ih obavještavaju da im je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, inače formalno odgovorno za predmet Todorić i nezakonito vještačenje, uputilo inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Kov-39/2022 od 29. ožujka 2023. i rješenja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske broj: I Kž-226/2023-4 od 27. rujna 2023. Riječ je upravo o rješenju kojim je sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić kao predsjednik vijeća proglasio vještačenje protiv Todorića nezakonitim.
To zapravo znači da bi glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek Turudićevu odluku da je vještačenje nezakonito pokušala osporiti putem Vrhovnog suda na čelu s predsjednikom tog suda Radovanom Dobronićem, a pozivajući se na to da je odluka donesena na krivim zakonskim osnovama.
Istovremeno, do Nacionala je došla i informacija da bivši glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan u pravosudnim krugovima pokušava odluku Visokog kaznenog suda pripisati obračunu suca Ivana Turudića s njim osobno. Međutim, visoki pravosudni izvori s kojima je Nacional razgovarao smatraju da je to obična budalaština jer Turudić na temelju svih relevantnih dokaza nije ni mogao donijeti drugačiju odluku. S druge strane, Turudić nije išao na ruku ni bivšem vlasniku Agrokora Ivici Todoriću jer je odbio zahtjev da mu se odmrzne imovina, a također mu je i zabranio napuštanje boravišta zbog opasnosti od bijega, što Todoriću nikako ne ide u prilog.
Dopis Županijskom sudu u Zagrebu, kojim od njih traže da im dostave spis kako bi mogli odlučiti o inicijativi sebi podređenog Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, nije potpisala glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj- Šipek, već jedan od njezinih zamjenika, Darko Klier.
U suštini, Zahtjev za zaštitu zakonitosti u ovom bi slučaju značio da će DORH formalno-pravno pokušati osporiti da je sporno vještačenje nezakonito.
Postavljaju pitanje je li vještačenje smjelo biti proglašeno nezakonitim ili nevjerodostojnim dokazom. U formalno-pravnom smislu ne bi se puno toga promijenilo jer i u jednom i u drugom slučaju to vještačenje ne može biti korišteno kao glavni dokaz protiv Ivice Todorića i ostalih optuženih u predmetu Veliki Agrokor. No DORH bi dobio još nešto vremena, a posljedično bi se umanjila potencijalna kaznena odgovornost bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i bivše županijske državne odvjetnice Sani Ljubičić, koja je danas delegirana tužiteljica u Uredu europskog javnog tužitelja u Zagrebu.
U osnovi glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek tek treba odlučiti hoće li Vrhovnom sudu i Radovanu Dobroniću podnijeti taj Zahtjev za zaštitu zakonitosti, ali to zapravo znači još jedan pokušaj kupovine vremena iz DORH-a koji izbjegava otvoriti formalnu istragu o tome tko je odgovoran za angažiranje vještaka za koje su otpočetka znali da su bili u teškom sukobu interesa.
Međutim, DORH će imati prilike braniti svoje teze u arbitražnom postupku koji je Ivica Todorić pokrenuo pred arbitražnim sudom u Washingtonu koji je prije nepuna dva tjedna prihvatio nadležnost u njegovu sporu s Republikom Hrvatskom. Odluči li sud u korist Todorića, to jest njegovih nizozemskih tvrtki, Hrvatska će mu morati isplatiti ogromnu odštetu koja se već sada procjenjuje na više milijardi eura.
Komentari