‘Za ovakve laži, izrečene pred kongresnim odborima u SAD-u, tamošnji visoki dužnosnici odlaze na višegodišnje zatvorske kazne.’’ Tako je prošlotjedni iskaz glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek pred saborskim Odborom za pravosuđe u jednoj rečenici sažeto karakterizirao izvor koji ima neposredna saznanja o spornim zbivanjima unutar DORH-a povezanim s vještačenjem u aferi Veliki Agrokor, koje je pravomoćno proglašeno neupotrebljivim na sudu zbog teškog sukoba interesa.

Osim navoda dvaju izvora koja o tomu imaju neposredna saznanja, Nacional je dobio na uvid i dokumente koji potvrđuju da Zlata Hrvoj-Šipek sasvim svjesno opstruira provođenje istrage o tim okolnostima, da to čini iako su joj već dostupne sve ključne informacije o zbivanjima u tom slučaju te da je i osobno o svemu bila informirana, prvo usmeno, a zatim i pismeno.

Sasvim suprotno njenim javno izrečenim tvrdnjama da je vjerovala ljudima koji su radili na spisu, dokumenti pokazuju suprotno – da nije vjerovala ljudima koji su neposredno na tom spisu bili angažirani i koji su upozoravali suradnike Zlate Hrvoj-Šipek i nju osobno da će vještačenje pasti na sudu. Zlata Hrvoj-Šipak nije vjerovala ljudima koji su radili na spisu ni kada su upozorili da bi trebalo odustati od kaznenog progona svih protagonista afere Agrokor. Štoviše, pod prijetnjom stegovnim postupcima, naredila je da u optužnicu budu uključeni baš svi s inicijalnog popisa osumnjičenih u toj aferi.

Suprotno tvrdnjama šefice DORH-a Zlate Hrvoj-Šipek izrečenima u Saboru, dokumenti pokazuju da nije vjerovala ljudima koji su bili angažirani na spisu afere Agrokor i koji su upozoravali i nju osobno i njene suradnike da će vještačenje pasti na sudu. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Pisani tragovi i dokumenti koji to pokazuju zaključani su u njenom sefu na radnom mjestu. Prve ključne informacije o tim zbivanjima Nacional je objavio još u siječnju 2022., pišući o šokantnim detaljima o pritiscima vrha DORH-a i prijetnjama stegovnim postupcima prema troje tužitelja iz afere Agrokor, koje u svojoj obrani planira iznijeti Mirela Alerić Puklin, jedna od tih troje tužitelja, zbog čega je tražila da je oslobode čuvanja službene tajne.

Činjenica da su te informacije i dalje skrivene pod oznakom službene tajne, koja zapravo pokriva ogroman skandal, ključni je razlog zašto je Zlata Hrvoj-Šipek uopće mogla iznositi neistine i u svom prošlotjednom iskazu pred saborskim Odborom za pravosuđe.

Upravo te informacije, zaključane u sefu Zlate Hrvoj-Šipek, sve snažnije ukazuju na to da su nepoznati pojedinci iz Vlade premijera Andreja Plenkovića izvršili pritisak na Dražena Jelenića i Zlatu Hrvoj-Šipek, koji su obnašali ili još obnašaju funkciju glavnog državnog odvjetnika, s ciljem da tijekom rada Vlade na rješavanju krize u Agrokoru osnaže i ubrzaju pravni pritisak na njegove vodeće ljude.

Ta dramatična zbivanja, skrivena institutom službene tajne, još su početkom 2022. pomogla shvatiti zašto je DORH morao prvi put privremeno povući optužnicu u tom predmetu.

Nacional je u siječnju 2022. otkrio kako je tada uhićena bivša tužiteljica Mirela Alerić Puklin, koja je radila na predmetu Agrokor, tražila da je oslobode čuvanja službene tajne. FOTO: Nacional, Marko Prpic/PIXSELL

U središtu tih zbivanja su Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić, troje istražitelja Državnog odvjetništva koji su operativno radili na procesuiranju i pripremi optužnice u aferi Agrokor.

U više navrata oni su, putem tzv. internih promemorija, pismeno upozoravali svoje neposredno nadređene unutar DORH-a na pravno neodržive nepravilnosti u radu na tom slučaju. Ponajprije da je financijsko vještačenje naručeno u svrhu razumijevanja spornih zbivanja u Agrokoru na sudu neodrživo. Sva ta pismena upozorenja trebala bi se nalaziti unutar službenog spisa tog predmeta.

Spomenuti istražitelji bili su potpuno isključeni iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu. Oni su ta svoja upozorenja sastavili u pismenoj formi i priložili ih u spis predmeta, isključivo kako bi ostavili materijalni dokaz da su na vrijeme upozoravali na nepravilnosti tijekom tog postupka.

Na taj potez odlučili su se zato što su njihova interna upozorenja njihovi nadređeni, uključujući Zlatu Hrvoj-Šipek, na više sastanaka potpuno ignorirali.

Informacije zaključane u sefu Zlate Hrvoj-Šipek ukazuju na to da su nepoznati pojedinci iz Vlade premijera Andreja Plenkovića izvršili pritisak na nju i Dražena Jelenića da ubrzaju pritisak na Todorića. FOTO: Igor Soban/PIXSELL

Prvo upozorenje uložili su u spis nakon dramatičnog internog sastanka s nadređenima u DORH-u. Osim istražitelja koji su operativno radili na tom predmetu, tom su sastanku prisustvovali njihovi tada neposredno nadređeni kolege – Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić. Odluku o sastavljanju pismenog upozorenja donijeli su kada su shvatili da njihove sugestije nadređeni ignoriraju i da o sastanku nije sastavljen nikakav zapisnik.

Bilo je to u vrijeme kada su istražitelji doznali da je nalog za sporno vještačenje već bio donesen, ali vještačenje još nije bilo provedeno. Što znači da su istražitelji koji su operativno bili angažirani na tom slučaju, upozoravali vrh DORH-a na to da sporni vještaci nisu ni smjeli biti angažirani. Postavili su im više legitimnih pitanja za koja su znali da ih tijekom suđenja ima pravo postavljati i obrana Ivice Todorića.

Međutim, odgovore na ta pitanja od svojih nadređenih nisu dobili. Ali ni to nije sve. Ne samo da su ih nadređeni ignorirali, nego im je glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek zaprijetila pokretanjem stegovnog postupka ako ne podignu optužnicu, unatoč svim detektiranim nepravilnostima u postupanju DORH-a.

Tu šokantnu dramu koja se odvijala u DORH-u planira kao svoju obranu i službeno posvjedočiti Mirela Alerić Puklin, jedna od troje spomenutih istražitelja i bivša zamjenica zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika koja je nakratko bila uhićena zbog sumnje u odavanje tajnih informacija bivšoj članici Uprave Agrokora Piruški Canjugi u kontekstu iste afere. Jedini razlog što to već nije i javno učinila jest njena obaveza čuvanja službene tajne. Ali ona se ima pravo braniti pa je i formalno zatražila oslobađanje od čuvanja službene tajne kako bi mogla izložiti svoju obranu.

‘Za ovakve laži, izrečene pred kongresnim odborima u SAD–u, tamošnji visoki dužnosnici odlaze na višegodišnje zatvorske kazne’, tako je iskaz šefice DORH-a opisao izvor sa saznanjima o spisu Agrokor

Mirela Alerić Puklin planira iznijeti sva svoja saznanja o nevjerojatnim nepravilnostima koje su se odvijale u vrhu DORH-a, a nakon što je vještačenje pravomoćno proglašeno neupotrebljivim za sud, njezino svjedočenje moglo bi značajno olakšati potezanje kaznene odgovornosti Sani Ljubičić i većeg broja visokopozicioniranih pojedinaca unutar tog sustava.

O tomu je izvor s neposrednim saznanjima o tom slučaju još početkom 2022. za Nacional izjavio:

“Mirela Alerić Puklin prozvat će glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek za odgovornost jer je od nje i njezinih dvoje kolega istražitelja koji su radili na spisu, Danijele Paić i Ivana Glavića, pod prijetnjom stegovnog postupka zatražila da preinače i dovrše optužnicu protiv Ivice Todorića, unatoč tome što su istražitelji od početka, još od vremena bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića, upozoravali na to da Ismet Kamal i KPMG Poljska nisu ni smjeli biti angažirani i da će vještačenje koje je DORH platio 11 milijuna kuna pasti na sudu. Zlata Hrvoj-Šipek izdala je nalog za stegovni postupak istražiteljima kako bi postupili točno onako kako je ona od njih tražila i time je preuzela na sebe odgovornost i za propuste koje su napravili njezin prethodnik Dražen Jelenić i tadašnja šefica ŽDO-a Sani Ljubičić, jer u spisu je sve bilo crno na bijelo”, rekao je za Nacional visoki pravosudni izvor.

Mirela Alerić Puklin precizno može opisati gdje se i kakvi pisani tragovi o njihovim upozorenjima unutar DORH-a mogu pronaći. To ujedno dodatno može pojasniti zašto još uvijek, duže od godinu dana, čeka povratni odgovor smije li u svrhu iznošenja svoje obrane progovoriti o nekim informacijama koje su i dalje skrivene pod oznakom službene tajne.

Isti Nacionalov izvor kaže da je troje istražitelja koji su radili na predmetu Agrokor – Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić – bilo potpuno isključeno iz odlučivanja o tome kome će se povjeriti najvažniji postupak u tom predmetu, a to je financijsko vještačenje na kojem počiva cijela optužnica. Taj izvor podsjeća i na to da je u vrijeme kad je počela istraga u predmetu Agrokor, svime rukovodila tadašnja šefica zagrebačkog Županijskog državnog odvjetništva Sani Ljubičić.

Mirela Alerić Puklin, Danijela Paić i Ivan Glavić, troje istražitelja DORH-a koji su operativno radili na procesuiranju i pripremi optužnice u aferi Agrokor, slali su upozorenja i Zlati Hrvoj Šipek

“To je njezin spis i njezin proizvod. A ona je sada europska tužiteljica. Prvo su na spisu radile Mirela Alerić Puklin i Danijela Paić, onda se kasnije priključio Ivan Glavić i njih troje su radili na spisu kao zamjenici Sani Ljubičić, ali njih troje su bili potpuno isključeni iz odlučivanja o tome tko će raditi vještačenje. Do te mjere da nisu mogli ni prići tom dijelu podneska kad su dolazili raznorazni predstavnici. Znači, istražitelji koji su direktno radili na predmetu ne znaju ni je li bilo prikupljeno više ponuda ili je stigla samo jedna, od KPMG-a Poljska. Tko je angažiran, saznali su tek kad su dobili nalog koji je izdala Sani Ljubičić, a potpisao Ivan Glavić, i iz tog famoznog naloga vidjeli su tek ime Ismeta Kamala, šefa KPMG-a Poljska. Budući da nisu dobili nikakve druge informacije, počeli su ga guglati i u tom trenutku oni shvaćaju tko je ta osoba, da je on u najgorim trenucima, kad Agrokor kreće u provaliju od tri i pol milijarde kuna, kad počinju ti IPO troškovi koje je Todorić skrivao, da je u tom trenutku Ismet Kamal čelna osoba KPMG-a Hrvatska. Ne da je radio tamo, već je direktor KPMG-a Hrvatska. Tada istražitelji shvaćaju da se ne mogu drugačije zaštititi nego da počnu ostavljati pisane tragove. I zato počinju ostavljati upozorenja u spis. Ta upozorenja oni su poslali više puta, a prvi put u vrijeme Dražena Jelenića. Ali ugovor s KPMG-om Poljska već je bio potpisan”, priča taj izvor.

Taj izvor smatra i druge okolnosti koje su pratile slučaj nevjerojatnima. Tvrdi da su istražitelji, prije no što su napisali prvo pismeno upozorenje, bili pozvani na sastanak na kojem su s druge strane stola sjedili tada njihovi šefovi Sani Ljubičić, Dinko Cvitan i Dražen Jelenić.

Spis Agrokor radio se u vrijeme troje glavnih državnih odvjetnika – Cvitana, Jelenića i Zlate Hrvoj-Šipek – ali svi su oni imali isti obrazac. Istražitelji su imali osjećaj kao da njima netko upravlja i kao da rade po diktatu.

“Istražitelji su sjedili s jedne strane stola, a šefovi s druge. Imate osjećaj da ugasite svjetlo, da bi svi imali noževe u leđima koliko se mrze između sebe, ali kad su slizani u nekom interesu, onda im je interes samo da ove ispod sebe prikažu kao idiote. Znači, Jelenić, Cvitan i Sani Ljubičić koji se ne mogu podnijeti, u tom su trenutku slizani jer cilj sastanka nije da se saslušaju argumenti istražitelja, već da ih se prikaže kao nesposobne idiote, kao kretene koji pričaju gluposti. Na tom sastanku nije se vodio ni zapisnik ni išta. Kad su istražitelji shvatili da nema zapisnika, odlučili su napisati pismeno upozorenje. To je bilo u intervalu kad je nalog za vještačenje već bio donesen, ali vještačenje još nije provedeno. Dakle, istražitelji su najprije upozoravali vrh DORH-a da ti vještaci nisu ni smjeli biti angažirani”, tvrdi izvor iz pravosudnih krugova.

Zlata Hrvoj-Šipek sada pokušava kupovati još vremena kako unutar DORH-a ne bi morala pokrenuti istragu o tome tko je i po čijem nalogu za vještaka angažirao Ismeta Kamala i KPMG Poljska. FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

No pravi trenutak istine nastao je nakon što su napokon stigli nalaz i mišljenje iz KPMG-a. Reakciju istražitelja Nacionalov izvor opisuje ovako: “Kad je taj nalaz došao, istražitelji se primaju za glavu. Pitajte bilo koga od stručnjaka, to je vještačenje naprosto loše. Na stranu sad i sukob interesa i sve, samo kad pogledate taj dokument, u njemu se može uočiti niz propusta. Samo jedan detalj, oni su išli na zaokruživanje brojki. Pa nema u kaznenom postupku zaokruživanja. Sto tisuća kuna manje-više. Pa to mora biti u lipu točno. Drugo, taj je nalaz fragmentaran, kao da su čupani dijelovi, kao da je uglavljen neki komad koji njima paše, ali očito je da se to mora nadovezivati na nešto drugo. Da ne govorimo o tome da Ismet Kamal doslovno piše kako je, primjerice, analizirao nekih 19 računa i na temelju tog prosjeka zaključio da je svih ostalih 20 tisuća računa sporno. Pa zamislite da s tim izađete pred sud, razapeli bi vas. Kad su to sve vidjeli, istražitelji su ponovno pismeno svojim šefovima naveli što sve s vještačenjem ne valja i zašto je loše. Jer su se bojali za sebe. To su napisali prije nego što je sjeo račun. To su ostavili kroz A spis, A dokument državnoodvjetničke uprave.

Ne može nitko reći da to nije vidio, kao što Zlata Hrvoj-Šipek prodaje fore u ovom drugom predmetu. Znate kako to ide? Čelnik čelniku piše. Županijski državni odvjetnik dostavlja glavnom državnom odvjetniku dokument koji formalno pišu njegovi zamjenici, ali on ga potpisuje. I piše ‘na ruke glavnog državnog odvjetnika’. Ne može ona reći: ja to nisam vidjela. To bi onda značilo da nije čitala. Zar najvažniji predmet u državi nisi čitala? Pa morala si pročitati sve dokumente prije, kako si došla na sastanak i donijela odluku da istražiteljima treba izdati nalog za stegovni postupak?” navodi Nacionalov izvor.

Posebno je intrigantno pitanje zašto vodstvo DORH-a nije poduzelo ništa nakon što su i pismeno upozoreni da vještačenje ne valja i zašto ne valja. O tomu izvor Nacionala kaže:

“Ako ste upozoreni da nešto ne valja, zbog čega to ne iskoristite ili da spustite cijenu, ili da tražite da se te nepravilnosti isprave, ili i jedno i drugo. Znači, imate i sukob interesa i to da samo vještačenje ne valja. Ali ne, znate što su oni napravili? Oni su trčali odmah platiti KPMG-u 11 milijuna kuna. Pa to je suludo, to su stvari zbog kojih DORH goni ljude. Zamislite da su u istrazi protiv Gabrijele Žalac imali pismeno upozorenje njezinih podređenih da je softver preplaćen i da ne valja. Pa to bi bio čvrsti dokaz protiv nje. Međutim, imam osjećaj da je puno više financijskih interesa u ovoj priči nego u slučaju Žalac”, upozorava Nacionalov izvor.

‘Optužbe protiv Mirele Alerić Puklin su tek pritisak da je ušutkaju da ne progovori o svojim izravnim saznanjima što zna o ulozi Zlate Hrvoj-Šipek u zbivanjima koja su mogla spriječiti blamažu DORH-a’

Iz današnje perspektive puno se lakše može razumjeti zašto je početkom 2022. glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek optužila Mirelu Alerić Puklin da je ona kriva što se prva varijanta optužnice u tom predmetu morala povući na doradu. “Zlata Hrvoj-Šipek rekla je da povlači spis kako bi ga dekontaminirala od Mirele Alerić Puklin i svjedoka koje je ona ispitivala. Međutim, kao prvo, cijela optužnica temelji se na vještačenju, a ne na iskazu svjedoka koji su svi govorili jedno te isto, a drugo, više je nego očito da se kontaminacija spisa desila puno prije”, smatra Nacionalov izvor.

Posebno je indikativno to što je Mirela Alerić Puklin, zbog sumnje u odavanje tajnih informacija iz spisa Piruški Canjugi, nakratko bila uhićena istoga dana kad je optužnica u aferi Agrokor privremeno povučena. Nacionalovi izvori tvrde da je tim uhićenjima vrh DORH-a samo želio prikriti veći skandal, a to je upravo privremeno povlačenje optužnice i sve ono što je dovelo do toga da je optužnica morala biti povučena te ujedno tako pokušati diskreditirati neugodnu svjedokinju Mirelu Alerić Puklin.

Mirela Alerić Puklin tražila je u to vrijeme razrješenje iz Državnog odvjetništva nakon što je njezin suprug bio povezan s aferom Janaf, kad je kod njega nađeno oko četiri milijuna kuna za koje je USKOK sumnjao da čuva za bivšeg šefa Janafa Dragana Kovačevića. Ali Puklin je do te mjere uspio precizno dokazati da je riječ o njegovu novcu, da je Uskok odustao od istrage u tom slučaju, što dodatno budi sumnju da su i optužbe protiv Mirele Alerić Puklin zapravo tek pritisak da je ušutkaju da ne progovori o svojim izravnim saznanjima što zna o ulozi Zlate Hrvoj-Šipek u zbivanjima koja su mogla spriječiti blamažu DORH-a zbog neupotrebljivog Kamalova vještačenja.