Nacionalu su protekloga tjedna dostavljeni novi opsežni pisani materijali i dokumentacija kojom se ukazuje na postojanje sofisticirane prevare koja se putem javne nabave događa u dijelu državnih tvrtki, državnim agencijama te čak i u nekim ministarstvima. U anonimnom pismu koje je stiglo u redakciju Nacionala opsežno je opisano kako se uvjeti javne nabave prilagođavaju da bi na njima poslove vrijede milijune kuna dobio Hrvatski Telekom i njemu bliska tvrtka Dokument IT. Osim što je vrlo detaljno opisano kako su državne tvrtke poput APIS-a i Hrvatske pošte te Ministarstva zdravstva, HZZO-a i Grada Dubrovnika provele sporne natječaje, potvrdu da bi navodi izneseni u anonimnom pismu mogli biti točni Nacional je dobio od dvaju neovisnih izvora koji su dobro upoznati s načinom na koji se provode javne nabave u državnim tvrtkama, a među njima se posebno ističe Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama (APIS) i projekt uspostave Centra dijeljenih usluga.

No od izvora bliskih samom vrhu APIS-a Nacional je doznao da se dokumentacija dostavljena Nacionalu koristi baš kako bi se zaustavio taj 360 milijuna kuna vrijedan projekt koji bi trebao na jednom mjestu objediniti baze podataka svih tijela državne uprave i poboljšati davanje usluga građanima i podatke na svim razinama. Riječ je o trenutno najvećem državnom projektu za jačanje informacijsko-komunikacijske infrastrukture zbog kojeg bi, kako tvrdi naš izvor, dio tvrtki mogao ostati bez unosnih poslova s državom jer ministarstva, državne agencije i ostala tijela javnog aparata u budućnosti više neće imati potrebe za njihovim uslugama.

O tome tko bi mogao stajati iza dokumenta koji teško diskreditira aktualnu upravu APIS-a naš izvor kaže: “Prilično sam siguran da iza ovih optužbi stoji tvrtka InfoDom koja je javnosti poznata po aferi s ministricom Žalac i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Ta firma već duže vrijeme pokušava opstruirati razvoj projekta Centra dijeljenih usluga jer će zbog njegove uspostave izgubiti značajne poslove s državom.”

Tvrtka InfoDom u javnosti je postala poznata kada je portal Telegram sredinom srpnja ove godine otkrio da je sredinom lipnja 2018. godine, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova raspisalo natječaj za nabavu nečega što su nazvali “cjelovitim i funkcionalnim programskim rješenjem informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanjem razvoja koje sadržava registar projekta”. Vrijednost nabave procijenjena je na 12 milijuna i 991 tisuću kuna plus PDV, a na natječaj se javio samo jedan ponuditelj, odnosno zajednica ponuditelja tvrtki Ampelos te InfoDom. Budući da su bili jedini ponuditelji, ali i da je to tvrtki Ampelos bio jedini takav posao u posljednjih nekoliko godina, odmah su se pobudile sumnje da je natječaj bio namješten. U kontekstu dokumenata koje je dobio Nacional, ovaj je slučaj zanimljiv jer su baš poslovi poput “cjelovitog i funkcionalnog programskog rješenja informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanjem razvoja koje sadržava registar projekta”, poslovi koje bi u budućnosti za sva tijela državne uprave trebao obavljati Centar dijeljenih usluga. Naš izvor tvrdi da će uspostavom CDU-a na godišnjoj razini tvrtke koje putem javnih natječaja od države dobivaju poslove koje će sada zamijeniti ovaj centar izgubiti gotovo 90 milijuna kuna te da je to razlog zbog kojeg postoji veliki otpor ovom projektu i zbog kojeg su iznesene teške optužbe na račun predsjednika uprave APIS-a Saše Bilića, o čijoj ulozi u spornim natječajima naš izvor kaže:

“Dok je radio u HT-u potpisao je jedan posao s Hrvatskom poštom koji se spominje u ovim optužbama, ali HT ima nekoliko desetaka sličnih tendera koji nisu imali nikakve veze sa Sašom Bilićem. Kada je u pitanju tvrtka Sub Divo s njom APIS surađuje od 2014. godine, dakle puno prije nego što je Bilić stigao u ovu tvrtku.”

Međutim, ako su navodi u materijalima koje je dobio Nacional točni, moglo bi se tvrditi da je s obzirom na način na koji državne tvrtke, ali i neka ministarstva i tijela lokalne samouprave provode postupke javne nabave, korupcija u Hrvatskoj još duboko ukorijenjena i da je unatoč tome što premijer Andrej Plenković u svojim javnim istupima tvrdi da njegova vlada ima nultu stopu tolerancije prema korupciji, u stvarnosti situacija potpuno drugačija. Opisani primjeri javne nabave u APIS-u, Hrvatskoj pošti, Ministarstvu zdravstva, HZZO-u i Gradu Dubrovniku bude najozbiljniju sumnju da se u hrvatskom sustavu javne nabave još uvijek na prividno legalan način može pogodovati dijelu financijski moćnih tvrtki čiji su čelnici umreženi s osobama koje su postavljene na čelna mjesta državnih tvrtki putem političkog kadroviranja, a ne na temelju svog znanja i radnih sposobnosti.

U središtu su tih javnih nabava vrijednih nekoliko desetaka milijuna kuna tvrtke Sub Divo, Hrvatski Telekom i Dokument IT.

Cijeli proces, za koji se tvrdi da je pomno isplaniran, a u kojem će na kraju posao putem javne nabave dobiti ili HT ili tvrtka Dokument IT ili HT i Dokument IT kao zajednički ponuditelji, prema navodima u dostavljenoj dokumentaciji počinje tako što naručitelj u jednostavnoj nabavi koja iznosi ili do 70.000 ili do 200.000 kuna otvara predmet nabave za konzultantske usluge, odnosno izradu procjene uspostave integralnog informacijskog sustava za upravljanje dokumentima. Dakle, na toj jednostavnoj nabavi traži se tvrtka koja će analizirati koje bi specifikacije trebala imati aplikacija koju će naručitelj za potrebe svog informacijskog sustava tražiti putem javne nabave.

Kako se navodi u dokumentaciji poslanoj Nacionalu, a koju su potvrdila i dva neovisna izvora, u tim postupcima javne nabave javlja se i pobjeđuje tvrtka Sub Divo koja nakon toga izrađuje predmetne elaborate, odnosno tehničke specifikacije provođenja javne nabave za nabavu aplikacija za interni integralni informacijski sustav za upravljanje dokumentima ili za objedinjeni sustav za upravljanje proračunom i planom nabave. Kao tehnička specifikacija u elaboratu se u pravilu navode karakteristike sustava, funkcionalni zahtjevi, poslovni scenariji i nefunkcionalni zahtjevi.

U dostavljenoj dokumentaciji piše:

“Baš se u tehničkoj specifikaciji skriva sljedeći dio plana kojim se pogoduje određenim tvrtkama u budućoj javnoj nabavi. Naime, tvrtka Sub Divo u svom elaboratu preporučuje takve tehničke specifikacije koje može zadovoljiti samo jedna aplikacija na tržištu, i to ona tvrtke Dokument IT. Ta tvrtka već ima gotovu aplikaciju i ne treba je dodatno prilagođavati, a samim takvim postavkama natječaja praktički se onemogućuje bilo kojoj drugoj tvrtki koja se bavi razvojem takvih aplikacija da se javi na postupak javne nabave.”

Važno je naglasiti da je jedan od najvažnijih dijelova tehničke specifikacije kojim se pogoduje budućem ponuditelju – poslovni scenarij. Taj dio tehničke specifikacije od ponuditelja obavezno u ponudi traži predaju ili CD s virtualnom aplikacijom ili trebaju navesti link na kojem se nalazi takva aplikacija. Takva virtualna aplikacija mora imati sve mogućnosti i sve funkcionalnosti koje su tražene poslovnim scenarijima. Po tvrdnjama naših izvora samo jedan ponuditelj ima takvu aplikaciju koja u potpunosti ispunjava sve tražene poslovne scenarije, a riječ je o tvrtki Dokument IT iz Zagreba. Tvrdi se i da je takvo propisivanje tehničke dokumentacije suprotno Zakonu o javnoj nabavi u kojem u članku 205. stavku 2 stoji da “opis predmeta javne nabave ne smije pogodovati jednom gospodarskom subjektu” te članku 206. stavku 2 u kojem stoji da “tehničke specifikacije moraju svim gospodarskim subjektima omogućiti jednak pristup javnoj nabavi i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju”.

Potom se tvrdi da je sljedeći dio tog dobro isplaniranog načina raspisivanja javne nabave suradnja Hrvatskog telekoma i tvrtke Dokument IT, kako bi ispalo da se na javne nabave javlja Hrvatski telekom, a ne tvrtka Dokument IT. Naime, prema navodima u dokumentaciji koja je dostavljena Nacionalu, ponude na javna nadmetanja u većini slučajeva podnosi Hrvatski telekom koji se javlja s aplikacijom koju je ranije već napravila tvrtka Dokument IT. Navodi se i da se u računovodstvu HT-a nalaze fakture tvrtke Dokument IT koja je HT-u isporučila aplikaciju koju je HT kasnije preprodao na javnim nadmetanjima. Dakle, taj opisani scenarij sugerira da Dokument IT fakturira proizvod i aplikaciju Hrvatskom telekomu, a HT potom putem javne nabave fakturira proizvod i uslugu javnom naručitelju s kojim je sklopio ugovor nakon postupka javne nabave. U kakvom su poslovnom odnosu Hrvatski telekom i tvrtka Dokument IT i smatraju li da je takav način normalan u poslovnom okruženju iz HT-a su za Nacional odgovorili: “Hrvatski Telekom, uglavnom u suradnji s ICT tvrtkom Combis koja je dio HT Grupe, razvija i na tržištu nudi brojna ICT rješenja. Također, Hrvatski Telekom surađuje i s nizom međunarodnih i domaćih tvrtki IT tvrtki kako bi korisnicima pružili cjelovita telekom i ICT rješenja poput: Magenta 1, Office 365, ICT mreža, ICT oprema, Mini fiskalna blagajna, Cloud Nadzora vozila, i mnogih drugih. Hrvatski Telekom se putem javne nabave natječe i s drugim gospodarskim subjektima za dobivanje poslova u tvrtkama obveznicima Zakona o javnoj nabavi. Ovisno o predmetu javnih nadmetanja, Hrvatski Telekom nastupa samostalno ili u Zajednici naručitelja s partnerima. Zajednica ponuditelja uobičajen je i čest oblik nastupanja u javnim nadmetanjima prilikom nuđenja i isporuke kompleksnih projekata koji od ponuditelja zahtijevaju ekspertizu, iskustvo i reference iz šireg područja kao što su: isporuka sustava enkripcije s pristupom s više lokacija, isporuka usluga programske podrške IBM programskih proizvoda ,stručna pomoć i usluge, isporuka osobnih računala, pisača i dodatne opreme itd. Na gore opisani način, Hrvatski Telekom je u Zajednici ponuditelja s Dokument IT-om dobio nekoliko javnih nadmetanja.”

Sličan odgovor stigao je i iz APIS-a, čiji je predsjednik uprave Saša Bilić označen kao osoba koja je smislila i provodi takve postupke javne nabave. Naime, u anonimnom opisu cijele te operacije navodi se da je Bilić s takvim načinom poslovanja počeo još dok je radio u Hrvatskom Telekomu, gdje je bio direktor sektora korporativne prodaje. Baš je taj sektor Hrvatskog Telekoma redovito bio biran na sličnim postupcima javne nabave i prije nego što je Saša Bilić u studenome 2017. došao na čelo APIS-a. Nakon što je došao u APIS nastavlja se i praksa takvih natječaja, a Bilića se optužuje i da je povezan s vlasnikom konzultantske tvrtke Sub Divo Zrinkom Ergotićem te da njih dvojica žive u neposrednoj blizini jedan drugome u zagrebačkom kvartu Vrbani.

Navodi se i da se ta tvrtka nije javljala na natječaje u APIS-u zbog prethodnog zaposlenja Saše Bilića u Hrvatskom Telekomu, ali je u nabavi obavljenoj 2018. godine jedan posao dodijeljen tvrtki Dokument IT koja se javila na nabavu s tvrtkom Omega Software. U dokumentaciji u bitnome stoji:

“Ugovor sklopljen nakon završetka nabave bio je vrijedan gotovo tri milijuna kuna bez PDV-a, a Dokument IT je dostavio APIS-u interni integralni informacijski sustav za upravljanje dokumentima. Dokumentaciju za tu nabavu također je pripremila tvrtka Sub Divo, a tražene tehničke postavke ponovno su bile tako postavljene da je jedino Dokument IT već imao gotov proizvod koji zadovoljava sve tražene elemente, među kojima se ponovno ističu poslovni scenariji kao uvjet koji ponuditelji moraju ispuniti već u ponudi.”

Iz APIS-a su na upit Nacionala o poslovanju s HT-om i tvrtkama SubDivo i Dokument IT odgovorili sljedeće: “APIS IT povremeno surađuje s tvrtkom Sub Divo d.o.o. od 2015. godine na projektima gdje koristi savjetodavne usluge pri izradi analiza, procjena i studija isplativosti uključujući i zakonsku regulativu koja predstavlja okvir za programska rješenja za usluge javnom sektoru te upravljanje dokumentacijom u tijelima državne uprave. Temeljem postupka javne nabave objavljenog u 2018. godini APIS IT nije sklopio nijedan ugovor s Hrvatskim telekomom. Tijekom 2019. godine sklopljen je jedan ugovor za postupak javne nabave roba koji se odnosi na tablet računala i podatkovni promet te jedan ugovor za jednostavnu nabavu koji se odnosi na najam sms gateway usluga. Pregledom ugovora i objavljenih postupaka nabave nije zabilježen nijedan slučaj gdje su Hrvatski telekom i Dokument IT povezani kao zajednica ponuditelja niti su se kao takvi javili na postupke javne nabave koje je objavio APIS IT. U postupku javne nabave u 2018. godini za predmet nabave ‘Nabava i uspostava Internog integralnog informacijskog sustava za upravljanje dokumentima u APIS IT-u’ kao ekonomski najpovoljnija ponuda odabrana je ponuda zajednice ponuditelja u kojoj sudjeluje i Dokument IT d.o.o.”

Gotovo jednak scenarij kao s APIS-om, kako se navodi u pristigloj dokumentaciji, proveden je u još nekoliko tijela državne uprave i u Hrvatskoj pošti. U tim slučajevima tvrdi se da se kao ponuditelj aplikacije javljao Hrvatski Telekom koji je u postupcima javne nabave nudio aplikaciju tvrtke Dokument IT.

Izvor Nacionala upućen u te procese tvrdi:

“Tako je HT 14. studenog prošle godine sklopio ugovor s Hrvatskom poštom vrijedan gotovo 10 milijuna kuna s PDV-om, a nakon što je provedena javna nabava za digitalizaciju uredskog poslovanja Hrvatske pošte. Već ranije, točnije u prosincu 2016. godine, HP je sklopio ugovor s tvrtkom Sub Divo koja je izradila elaborat za uspostavljanje integralnog informacijskog sustava za upravljanje dokumentima, što je HP platio 242.500 kuna s PDV-om. I u tom slučaju SubDivo je tako postavio tražene tehničke specifikacije da se na javnu nabavu na kraju javio samo jedan ponuditelj – Hrvatski Telekom, i to s aplikacijom koju je razvio Dokument IT. Ponovno su i u tom slučaju presudni za odabir HT-a bili poslovni scenariji jer je traženo da već prilikom same prijave na nabavu bude dostavljena funkcionalna aplikacija. To je HT-u omogućilo da bude jedini ponuditelj na toj javnoj nabavi te je naposljetku i odabran, i to s aplikacijom koju je razvio Dokument IT.”

Iz Hrvatske pošte kažu da je tvrtka Sub Divo imala suradnju za uslugu revidiranja elaborata za nadogradnju informacijskog sustava za upravljanje dokumentima za potrebe Hrvatske pošte 2018. godine u iznosu 19.937 kuna te u 2019. za konzultantske usluge na projektu digitalizacije korisničkih usluga III. faza u iznosu 19.900 kuna te dodaju:

“To su konzultantske usluge na projektima koji se tiču digitaliziranja određenih procesa i za poslovanje Hrvatske pošte su nužni. Naime, kao što možda i znate, digitalizacija je jedna od ključnih postavki strategije tvrtke, s obzirom na to da se u Hrvatskoj pošti i danas niz procesa radi u papirnatom obliku. Prelazak na digitalno upravljanje dokumentacijom (primjerice spisima) znači ubrzanje procesa te značajnu uštedu i materijala (papira, tonera, printera…), ali i vremena prijenosa informacija o službenim dokumentima unutar sustava.”

Iz ove državne tvrtke napominju i da su u 2018. godini Hrvatska pošta i HT sklopili sedam ugovora, a 2019. četiri te da sukladno Zakonu o javnoj nabavi nije moguće ograničiti ponuditelje da se javljaju isključivo sa svojim proizvodima:

“Takva praksa nije neuobičajena jer ZJN zabranjuje diskriminaciju i ograničavanje tržišnog natjecanja. Zabranjeno je favoriziranje jednog proizvođača, a pored proizvođača jednako pravo sudjelovanja u postupku javne nabave moraju imati ovlašteni zastupnici, uvoznici, distributeri i sl. Proizvode drugih tvrtki ponuđači obično navode u ponudi te se navode i u ugovoru.”

U dokumentaciji koja je dostavljena Nacionalu navode se još tri javne nabave za koje se tvrdi da su provedene po identičnom scenariju i u kojima su akteri isti. Ono što je zanimljivo jest da su neke od tih nabava provedene prije više od četiri godine, odnosno u vremenu prije nego što je prisegnula aktualna vlada Andreja Plenkovića, što ako je točno pokazuje da se takvi sofisticirani postupci provode dugi niz godina i bez obzira na to tko je na vlasti.

Jedan takav postupak javne nabave proveden je u Ministarstvu zdravstva, i to u vrijeme dok je to bilo Ministarstvo zdravlja kojem je na čelu bio danas vrlo aktualni, novi član stranke Milana Bandića, Siniša Varga. On je tada raspisao nabavu vrijednu 10 milijuna kuna, a scenarij je, čini se, bio potpuno jednak već navedenim primjerima. U elaboratu su navedeni tehnički uvjeti koje može ispuniti samo jedan ponuditelj koji je na kraju i izabran. Riječ je, naravno, o Hrvatskom Telekomu koji je, kako se upozorava, i na to nadmetanje izašao s aplikacijom tvrtke Dokument IT.

Tijekom mandata Siniše Varge proveden je još jedan sličan natječaj, i to u HZZO-u. Upozorava se da je u srpnju 2014. godine po identičnom scenariju Hrvatski Telekom pobijedio na nadmetanju te je sklopljen posao vrijedan četiri milijuna kuna. U dokumentaciji stoji:

“Ponovno je iz dokumentacije javne nabave vidljivo da su tehničke postavke prilagođene tako da se pogoduje HT-u i aplikaciji koju su oni kupili od tvrtke Dokument IT. Te dvije tvrtke zajedničkom su ponudom odabrane i za posao uspostave integralnog informacijskog sustava za upravljanje dokumentima Grada Dubrovnika 2018. godine, vrijedan 4,2 milijuna kuna. Kao i u prethodnim slučajevima i u ovom su elaboratom postavljeni takvi tehnički uvjeti koji automatski eliminiraju mogućnost bilo koje druge ponude, što rezultira time da se na nabavu javljaju zajedničkom ponudom jedino HT i Dokument IT, a ta je ponuda na kraju i prihvaćena.”

Ovi primjeri, ako su istiniti, pokazuju koliko je netransparentan sustav javne nabave u Hrvatskoj i kako se njime lagano može manipulirati. Na kraju korist od takvih manipulacija ima tek nekoliko dobro umreženih tvrtki, ali šteta koju one svojim djelovanjem čine neprocjenjiva je – kako za poduzetničku klimu u Hrvatskoj, tako i za cjelokupno gospodarstvo koje ne može napredovati dok god će biti takvih primjera protežiranja pojedinih moćnih tvrtki.