Broj zaraženih bolesnika svugdje se povećava i to isto možemo očekivati u Hrvatskoj. Pripremamo se na veći broj bolesnika, rekao je ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović, gostujući u Dnevniku HTV-a. 

Svoj obol liječenju od COVID-a itekako su dali i djelatnici splitskog Kliničkog bolničkog centra. Unatoč opterećenosti zbog pandemije, planova vezanih za podizanje kvalitete skrbi za sve pacijente ne manjka.

“U KBC-u Split danas je 166 bolesnika, 33 je na respiratoru, koji su COVID pozitivni i dvoje koji su postali COVID negativni. To je ukupno 35 osoba, što je nešto manje nego je bilo ranije. Nama i svako smanjenje bolesnika puno znači jer lakše radimo i manje je opterećenje. To je još uvijek veliki broj i veliki broj liječnika angažiran u liječenju bolesnika. Od ovih koji su na respiratoru, 85 posto je necijepljenih i 15 posto cijepljenih”, rekao je Meštrović.

Odaziv na cijepljenje

Istaknuo je kako poznaje svoje sugrađane, ali očito postoji nešto u mentalitetu što bi trebali sociolozi bolje objasniti.

“U KBC-u Split vidimo koje su posljedice toga. Nama je u ovome trenutku angažirano 260 samo medicinskih sestara. Pola njih liječi bolesnike na respiratoru. Veliki broj djelatnika mora liječiti bolesnike s bolešću Covid-19 pa zbog toga moramo ograničavati sve ostale djelatnosti. To su posljedice necijepljenja”, rekao je.

“Pripremamo se na veći broj bolesnika”

Meštrović je rekao kako se za omikron jedino zna da je nepoznanica u svijetu.

“Vidimo što se drugdje događa. Broj zaraženih bolesnika svugdje se povećava i to isto možemo očekivati u Hrvatskoj. Dosad znamo da je klinička slika nešto blaža. Ako bude veći broj zaraženih, a trebao bi biti, premda će postotak tih koji će završiti u bolnici biti manji, ukupno možemo očekivati povećano opterećenje bolničkog sustava. Pripremamo se na veći broj bolesnika”, rekao je.

Situacija na drugim odjelima i projekti

Rekao je kako je situacija s koronavirusom usporila, ali ništa nije zaustavila oko projekata.

“Mi imamo jedan sjajan tim koji uporno radi. Zbrinuli smo sve naše bolesnike, radili smo za sve ostale bolesnike kojima je to trebali i razvijali smo naše projekte. U ovom trenutku rade se dva velika projekta. To je objedinjeni hitni bolnički prijem, investicija od 70 milijuna kuna i Regionalni transfuzijski centar, investicija od 54 milijuna kuna. Oba objekta financiraju se dijelom iz fondova EU-a, jednim dijelom to je financirala država, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo zdravstva, naša lokalna samouprava, županija, surađujemo i radimo na tome. Nadamo se da će objedinjeni hitni bolnički prijem jednim dijelom proraditi do ljeta iduće godine. Do kraja će biti dovršen 2023., kad i Regionalni transfuzijski centar. Dugoročni projekti su Centar za akutnu medicinu, nova zgrada poliklinike i Istraživački medicinski centar. Očekujem da će potpuno promijeniti uvjete rada u KBC-u Split”, istaknuo je.