Nakon dramatične rasprave u Saboru o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosnog sustava, u kojoj se pokazala i značajna razlika u pogledu na domete parlamentarnog i građanskog nadzora obavještajnog aparata između klubova koji inače surađuju, sa Sinišom Hajdašem Dončićem je razgovarao  NET.hr . Hajdaš Dončić je potpredsjednik SDP-a, koji je na čelu saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost – odbora koji bi trebao biti ključna parlamentarna instanca za kontrolu obavještajnih službi.

Zastupnica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić upozorila je na saborskoj sjednici na kojoj se raspravljalo o novim članovima Vijeća za građanski nadzor sigurnosnog sustava, na slučaj Davora Franića, predstojnika Ureda ravnatelja SOA-e koji je poslovno i privatno vezan s poduzetnicima iz tvrtki koje su narasle iz plinskog biznisa s Gazpromom.

Ona je spomenula mogući sukob interesa, te pitala zašto se Vijeće u dosadašnjem sazivu nije pozabavilo tim problemom.

Vi ste joj replicirali da ta tematika nije u nadležnosti Vijeća za građanski nadzor. Zašto to smatrate?

Nadzor nad sigurnosno-obavještajnim agencijama, sukladno Zakonu o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, provodi Hrvatski sabor neposredno i putem Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te putem Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. Stručni nadzor nad radom agencija, u puno širem obuhvatu, provodi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. No, pogledajmo precizno opis nadležnosti Vijeća za građanski nadzor.

Ono prati zakonitost rada sigurnosnih službi, ali prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i slobode. Njihova zadaća je i da prikupljena saznanja i podatke u formi obavijesti dostavlja Vijeću za nacionalnu sigurnost, predsjedniku Sabora, predsjedniku odbora nadležnom za nacionalnu sigurnost, dakle, u ovom slučaju – to je moja adresa, te ravnateljima sigurnosno-obavještajnih agencija. Znači, temeljna zadaća Vijeća za građanski nadzor je nadzor agencija u situacijama kada postoji sumnja neke osobe ili više osoba da agencija primjenom mjera tajnog prikupljanja podataka ograničava njihova ustavna ljudska prava i slobode. U tim slučajevima Vijeće je dužno, kroz neposredan nadzor, utvrditi primjenjuju li se bilo kakve mjere prema toj osobi ili osobama, a ako se primjenjuju jesu li utemeljene na zakonu ili ne, rekao je Siniša Hajdaš Dončić za Net.hr.

Možete li precizirati: Je li slučaj privatnog i poslovnog povezivanja visokorangiranog djelatnika SOA-e, o čemu se detaljno pisalo u medijima, mogao biti predmet rada Vijeća ili nije?

Ako bi im Odbor poslao na razmatranje predstavku, onda da. Ali Odbor je prva adresa za takvu tematiku. Vijeće se prije svega bavi mogućim zlouporabama u sustavu, primjerice, kada netko sumnja da je došlo do nezakonitog prisluškivanja ili prekoračenja ovlasti djelatnika obavještajnog sustava. Provjerava se je li izdan nalog od strane suca Vrhovnog suda RH za mjere kojima se u najvećoj mjeri ograničavaju ustavne ljudska prava i temeljne slobode, odnosno je li izdan nalog ravnatelja agencije za mjere koje su po svom obuhvatu „blaže“, kao i niz drugih elemenata koji se odnose na zakonitost rada agencije u svakom pojedinom slučaju, kazao je Hajdaš Dončić.

Je li vama prihvatljivo da se mediji bave problematičnim situacijama koje se tiču djelatnika obavještajnog sustava? 

Naravno da je posao novinara da propituju sve, pa i da otvaraju takve teme. Ni jedna sigurnosna agencija, ni SOA, niti VSOA-a, nisu svete krave. Pa to su demokratski standardi i želim vjerovati da u Hrvatskoj nitko ne pokušava ugroziti te demokratske standarde. Od kada sam na čelu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost susrećem se s velikim brojem predstavki građana. ­ Najčešće se žale na rad policije, ali ima i predstavki koje se tiču obavještajnog sustava. Sve su to prijave i upozorenja koja moramo ozbiljno razmotriti i mi predstavke koje dovode u pitanje zakonitost rada agencija prosljeđujemo u Vijeće za građanski nadzor. Kao predsjednik Odbora pozivam građane koji sumnjaju da se dogodilo nešto nezakonito da nam se javljaju. Ako se ušlo u nadzor neke osobe bez odgovarajućeg sudskog naloga, radi se o ozbiljnom kršenju ljudskih prava i o tome se promptno obavještavaju predsjednik države i premijer, kazao je Hajdaš Dončić.

Cijeli intervju nalazi se na portalu Net.hr.