Predsjednik Upravnog odbora Jadran galenskog laboratorija (JGL) Ivo Usmiani u petak je izjavio za Hinu da bi ta tvrtka mogla proizvoditi cjepivo, ali samo ako dobije licencu nekog strateškog partnera te da su za takav poduhvat potrebni i angažman akademske zajednice i potpora države.

Na upit Hine o mogućnostima, uvjetima i rokovima za početak proizvodnje cjepiva, Usmiani je odgovorio da su osnovni preduvjet znanje i tehnološka platforma u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, a potom i osiguranje izvora financiranja.

“Osnovni preduvjeti da biste krenuli u avanturu proizvodnje cjepiva su znanje i tehnološka platforma u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, a potom i osiguranje izvora financiranja. Mi u JGL-u imamo znanja i vještine u proizvodnji sterilnih farmaceutskih oblika, baš kao i jaku tehnološku platformu”, kaže Usmiani.

Naveo je da bi JGL mogao početi proizvoditi cjepivo, bilo da je riječ o vektorskom ili o mRNA cjepivu, ali samo ako dobije licencu nekog strateškog partnera za transfer gotove tehnologije za proizvodnju cjepiva.

“Također, u Rijeci imamo i Znanstveni centar izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva, u kojem je desetak kvalitetnih virologa, virusnih imunologa i molekularnih biotehnologa. Predvodi ih profesor Stipan Jonjić i bave se vektorskim cjepivima, a mi s njima već surađujemo i mogli bismo s njima postići snažnu sinergiju. Što se tiče roka potrebnog za to, postoje različiti načini proizvodnje i vrste suradnji, koje razmatramo i sve one zahtijevaju vrijeme”, dodaje.

Usmiani ističe da treba imati na umu da je “sve to kompleksan znanstveni poduhvat i da, osim podrške i angažmana akademske zajednice, zahtijeva i vrlo jasan stav, fokusirano strateško opredjeljenje i potporu države.”

“Financiranje takve investicije kroz, primjerice, europski novac iz Mehanizma za oporavak i otpornost, bi moglo biti ključna poluga transformacije hrvatskog gospodarstva i povećanja njegove produktivnosti i konkurentnosti, na jako konkurentnom EU tržištu”, kaže Usmiani.

“Što se, pak, tiče samodostatnosti države u opskrbi cjepivom, podsjećam da smo još 1893. u Kraljevskom zemaljskom zavodu za proizvodnju cjepiva pokrenuli proizvodnju cjepiva protiv velikih boginja i dokazali da se kao jedna mala država možemo uključiti u to. U skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030., realizacijom proizvoda visoke dodane vrijednosti kao što su cjepiva, mogli bismo uspješno osigurati samodostatnost i neovisnost države, ojačati kapacitete javnog zdravstva te zadržati i dodatno umrežiti visok nivo ekspertnog znanja kojeg imamo. No, do te razine je još puno koraka na putu”, zaključuje Usmiani.