Mađarski mediji objavili su krajem srpnja ove godine informacije iz službene baze podataka kojom upravlja mađarska porezna uprava, a iz kojih je vidljivo da iza više zaklada i fondova privatnog kapitala (private equity funds) u Mađarskoj stoji niz tamošnjih poduzetnika i tajkuna vrlo usko povezanih s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Među njima su i hrvatskoj javnosti dobro poznati predsjednik Uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernádi i aktualni vlasnik Nogometnog kluba Osijek Lőrinc Mészáros. Put i utjecaj Zsolta Hernádija, prvog čovjeka MOL-a, dobro su poznati, a Lőrinc Mészáros je u samo nekoliko godina, zahvaljujući upravo bliskim vezama s Orbánom i iskorištavanju političkog utjecaja, postao najbogatiji čovjek u Mađarskoj. Ulaganje u zaklade i equity fondove posljednjih godina postalo je popularno među mađarskim bogatašima zbog niskih poreza i osigurane anonimnosti, odnosno, načina poslovanja vrlo bliskog offshore tvrtkama. Mađarski neovisni portal Direkt36.hu, jedan od rijetkih slobodnih medija koje Orbán politikom nije uspio podjarmiti i prilagoditi svojim interesima, uspio je ući u bazu podataka mađarske agencije NAV (National Tax and Customs Administration) koja sadrži podatke o stvarnom vlasništvu nad fondovima i zakladama i koja je operativna od 2021. kada je donesen zakon koji je obvezivao objavu podataka o fondovima privatnog kapitala i zakladama. Ta baza podataka, kako navodi Direkt36, uključuje imena desetaka najvećih investitora u fondove privatnog kapitala, među kojima su i brojni poznati milijarderi bliski vladi premijera Orbána. No nakon objave članka podaci o fondovima naprasno su uklonjeni s NAV-ovih stranica.

Zbog čega su fondovi privatnog kapitala važni mađarskim tajkunima? Posebna pravila koja vrijede za private equity fondove nude ulagačima mogućnost skrivanja golema bogatstva. Dok u slučaju običnih tvrtki svatko ima pristup službenim informacijama o vlasništvu, dioničarima i financijama, jer su ti podaci dostupni na mreži, privatni kapitalni fondovi su drugačiji. To je oblik ulaganja u koji zatvoreni krug ulagača može uložiti svoj novac i povećati svoje bogatstvo bez podlijeganja pravilima o otkrivanju podataka o investitorima. Novcem upravlja tvrtka upravitelja fondova u ime ulagača, vlasništvo menadžera fonda je javno, ali nije moguće doznati čiji je novac u private equity fondu kojim upravljaju. Slični privatni fondovi postoje u mnogim zemljama diljem svijeta, no u Mađarskoj su dobili posve drugu dimenziju. Direkt36 upozorio je na činjenicu da je poslovna elita bliska političkim krugovima, prije svega premijeru Orbánu, prije nekoliko godina otkrila potencijal fondova i uvidjela mogućnost efikasnog skrivanja novca, pa ih je počela uvelike u tajnosti koristiti za ulaganja i gomilanje bogatstva, slično kako se kapital prikriva u offshore tvrtkama. Kao rezultat toga broj fondova privatnog kapitala u Mađarskoj naglo je narastao i u njih su prebačene i skrivene stotine milijardi forinti. Novac je uložen u gotovo sve sektore gospodarstva: koncesije za autoceste, hotelske lance, desetke raskošnih palača u Budimpešti, restorane, banke, industrijske tvrtke, postrojenja za obradu otpada i mnoge druge. Vrijedni državni posjedi i poduzeća također su prebačeni u private equity fondove, što je povećalo bogatstvo osoba koje su javnosti uglavnom ostale nepoznate.

Mađarski premijer Viktor Orbán trebao je prikazati registre stvarnog vlasništva fondova kao dio inicijative EU-a u borbi protiv pranja novca. FOTO: INTS KALNINS/REUTERS/PIXSELL

Portal Direkt36 u siječnju je u bazi NAV-a pronašao krajnje vlasnike oko petine tadašnjih private equity fondova, njih ukupno 26, od kojih je njih 17 bilo izrazito povezano s najvišim političkim strukturama u Mađarskoj, a još petero je putem poslovnih veza bilo lako povezati s provladinim poslovnim krugovima. Bilo je to prvi put da je službena baza podataka uključivala poznate mađarske milijardere, od Lőrinca Mészárosa, Zsolta Hernádija do mnogih drugih. No do srpnja ove godine podaci su naprosto nestali iz registra NAV-a, a novi fondovi privatnog kapitala koji su osnovani u međuvremenu nikada nisu ni uvršteni u tražilicu. Početkom ove godine pojam za pretraživanje “private equity fond” dao je čak 37 preciznih rezultata u bazi podataka NAV-a, no ti su rezultati u srpnju naglo poništeni. Međutim, u razdoblju od šest mjeseci između dvaju pretraživanja (od siječnja do srpnja ove godine) broj fondova privatnog kapitala nastavio je brzo rasti: dok je u siječnju Mađarska narodna banka (MNB) imala registriranih 119 fondova privatnog kapitala, u drugoj polovici srpnja njezina tražilica je otkrila čak 182 fonda. U međuvremenu se relevantno zakonodavstvo nije promijenilo niti su objavljene nove smjernice.

Podaci o fondovima privatnog kapitala jednostavno su izbrisani, upozorio je portal Direkt36 i dodao da za to nitko nije preuzeo odgovornost. Porezna uprava, koja upravlja i nadzire bazu podataka, na upit portala odgovorila je vrlo kratko da ona ne nadzire sadržaj baze podataka. Portal je zaključio da podatke o fondovima NAV-u dostavljaju banke u kojima fondovi i zaklade imaju otvorene račune. No ni Udruga banaka Mađarske nije bila voljna odgovoriti na pitanje je li uklonila podatke o investitorima u equity fondove. Ni Mađarska narodna banka (MNB) također ne prati što je uključeno u bazu podataka o stvarnom vlasništvu, iako je ranije izdala smjernice o tome kako identificirati prave vlasnike tvrtki i drugih složenijih oblika poslovanja. Prema njima, nadzorno tijelo odgovorno za borbu protiv pranja novca u Mađarskoj jest NAV, a zakonodavac – Ministarstvo gospodarskog razvoja (GFM) – trebao bi odgovarati na pitanja o funkcioniranju fondova. No ni Ministarstvo nije htjelo odgovoriti na pitanja koja im je portal postavio.

Zaklada Maecenas Universitatis Corvini, na čijem je čelu šef MOL-a Zsolt Hernádi, u ovom trenutku posjeduje 12,9 posto udjela u MOL Grupi. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Direkt36 potom je pitanja o tome tko je dao nalog za brisanje podataka o fondovima privatnog kapitala iz NAV baze podataka poslao na adrese osam privatnih društava za upravljanje imovinom, koja zajedno upravljaju s više od 20 privatnih fondova. No odgovore je dobio od samo četiriju društava, a tvrdnje u njima značajno se razlikuju. Neki tvrde da je za objavu, a onda i brisanje podataka, nadležan NAV, dakle, agencija pod ingerencijom porezne uprave, dok većina njih demantira da su pokrenuli zahtjeve za brisanje ili izmjenu podataka. Zanimljiv je odgovor dao József Tamás Kertész, mađarski odvjetnik koji vodi poslove Lőrinca Mészárosa, a ujedno je i predsjednik Uprave Primefund Investment Fund Managementa. On nije dao konkretan odgovor na pitanje je li pokrenuo brisanje podataka iz NAV-a, rekavši tek kako mu „njegova funkcija i pravila struke ne dopuštaju da odgovara na takva pitanja“. Kertész tvrdi da zakon koji propisuje bazu podataka o stvarnom vlasništvu ne spominje private equity fondove, sugerirajući da on ne vjeruje da bi ti podaci o fondovima trebali biti uključeni u sustav. I sam portal Direkt36 navodi da fondovi privatnog kapitala doista nisu izričito spomenuti u relevantnom zakonu ili drugim zakonima protiv pranja novca, niti su spomenuti u prethodnim smjernicama Mađarske narodne banke, no podsjećaju i na činjenicu da nema pravila koje navodi da ne podliježu tim pravilima transparentnosti. Naime, registri stvarnog vlasništva izrađeni su na temelju inicijative EU-a u sklopu borbe protiv pranja novca. Cilj je bio identificirati stvarne vlasnike europskih tvrtki i učiniti ih prepoznatljivima, uz određena ograničenja. Gábor Szabó, stručnjak koji radi kao voditelj usklađenosti za upravitelje fondova u Luksemburgu i Ujedinjenom Kraljevstvu, za Direkt36 prokomentirao je zloupotrebu fondova privatnog kapitala za skrivanje golemih bogatstava pojedinaca. Smatra da je greška mađarskog zakonodavca što nije razjasnio što treba učiniti s fondovima privatnog kapitala, ali tvrdi da je njihovo poslovanje jasno obuhvaćeno smjernicama EU-a za borbu protiv pranja novca. Szabó tvrdi da druge zemlje mnogo ozbiljnije od Mađarske shvaćaju borbu protiv pranja novca te da bi Mađarska trebala oštro sankcionirati već i samu činjenicu da postoje privatni kapitalni fondovi koji nisu ili su netočno navedeni u bazi podataka o stvarnom vlasništvu ili su navedeni samo njihovi upravitelji. Posve je jasno pravilo koje nalaže da se sve osobe s minimalno 25 posto udjela u tvrtki i svi donositelji odluka trebaju smatrati stvarnim vlasnicima, a na mađarskim je vlastima da te EU-ove smjernice provedu.

Mađarski neovisni portal Direkt36.hu, jedan od rijetkih slobodnih medija koje Orbán nije uspio podjarmiti, uspio je ući u bazu podataka mađarske agencije NAV koja sadrži podatke o stvarnom vlasništvu nad fondovima i zakladama. FOTO: Screenshot

No da situacija nije ni blizu provedbi pravila i smjernica EU-a u praksi, dokazuje i način na koji je MOL, prebacivši većinu dionica na novostvorene zaklade, u proteklih nekoliko godina sakrio stvarne vlasnike dionica, odnosno, prikrio činjenicu da većinski paket dionica u MOL-u na indirektan način kontrolira vlada premijera Orbána. Nacional je još u veljači 2021. godine otkrio da nekolicina utjecajnih Mađara raspolaže značajnim bogatstvom, ali i političkim vezama, svoje privatne interese ostvaruju kroz MOL u kojem država naizgled nema većinski udio, no te interese pomno skrivaju kroz udjele raznih zaklada i banaka na čijem su čelu pomno birani Orbánovi ljudi. Orbánova vlada je sve do lipnja 2019. godine imala 25,24 posto udjela u MOL Grupi. No te godine nastupa preokret, odnosno proces Orbánova smanjivanja državnog udjela u MOL-u pod skutima naizgled privatnih zaklada. U tu svrhu poslužila je zaklada Maecenas Universitatis Corvini, koja od 2019. godine upravlja Sveučilištem Corvinus.

Corvinus University je visokoškolska ustanova pod patronatom države, a predsjednik zaklade Maecenas Universitatis Corvini je Zsolt Hernádi. Početkom lipnja 2019., iste godine kada je zaklada Maecenas Universitatis Corvini osnovana, Mađarska državna agencija za upravljanje imovinom (HNAM) na njeno je ime prebacila 81.942.946 dionica MOL-a, odnosno, 10 posto udjela u kompaniji. Nakon toga je država, koja je do tada imala 25,24 posto udjela u MOL-u, zadržala paket od 15,24 posto. Zaklada Maecenas Universitatis Corvini u ovom trenutku posjeduje 12,9 posto udjela u MOL Grupi i jedan je od dvaju najvećih pojedinačnih dioničara. Iste 2019. godine, naime, na čelna mjesta zaklade postavljeni su Hernádi kao predsjednik Upravnog odbora, bivši direktor MOL-a, bivši veleposlanik Mađarske u Velikoj Britaniji i bliski Orbánov intimus János Csák i aktualni član Uprave MOL-a Anton Radev.

Proces prebacivanja državnih udjela u MOL-u na račune suspektnih zaklada koje štite interese mađarskog političkog vrha, nije stao na Sveučilištu Corvinus. Zaklada Mathias Corvinus College (MCC) osnovana je 1996. godine kao privatna fondacija za financiranje darovitih studenata koji se školuju na elitnom sveučilištu Mathias Corvinus College (MCC). Sveučilište i zakladu osnovao je kontroverzni mađarski poslovni čovjek András Tombor novcem svojega oca Balázsa Tombora, a nezavisni mađarski mediji pišu da je Tombor vrlo blizak stranci Fidesz i premijeru Orbánu. Dio oporbenih medija nesklonih Orbánu ide i korak dalje, poput portala Budapestbeacon.com koji prenosi da je Tombor “glavni torbar i perač novca za Orbánov Fidesz“, a kada se pogleda pozadina funkcioniranja MCC-a, posve je jasno zašto takva tvrdnja nije posve bez osnove. Naime, posljednjih je godina zaklada Mathias Corvinus College izrazito bliska s vladom Viktora Orbána. Iza Mathias Corvinus Collegea stoji zaklada Tihanyi koja izdašno financira MCC. A zaklada Tihanyi se pak financira uplatama velikih iznosa javnog novca koje stižu od Orbánove vlade. Osim značajnih iznosa u novcu i državnim nekretninama prepisanima na Tihanyi, Mađarska državna agencija za upravljanje imovinom (HNAM) prebacila je u lipnju prošle godine iz svojeg portfelja narednih 81.942.946 dionica MOL-a na ime te fondacije, odnosno još 10 posto dionica iz državnog portfelja. Zaklada Tihanyi, odnosno zaklada Mathias Corvinus College, u ovom trenutku posjeduje 12,9 posto udjela u MOL-u i drugi je najveći pojedinačni dioničar. Zauzvrat je MCC na mjesto predsjednika Upravnog odbora zaklade izabrao državnog tajnika iz Ureda premijera Balázsa Orbána.

MOL Grupa je u svibnju prošle godine objavila da, nakon podjele 148.000 dionica članovima uprave na ime nagrade za pozitivne financijske rezultate koje je kompanija ostvarila u 2019. godini, MOL izravno ili neizravno kontrolira još 56.952.463 dionica, odnosno, nešto manje od sedam posto udjela. Još osam posto dionica posjeduje OTP Fund Management Ltd, fond u posjedu OTP banke na čijem je čelu predsjednik i izvršni direktor Sándor Csányi, blizak Orbánov prijatelj koji istovremeno obnaša i funkciju potpredsjednika Uprave MOL-a, a dodatnih 6,76 posto udjela u rukama je Državne agencije za upravljanje imovinom (HNAM). Uz još neke manje udjele kroz razne druge institucije, mađarska država – preciznije, premijer Orbán s odabranom grupom pojedinaca – pod svojom kontrolom ima više od 50 posto udjela u MOL-u.

Sve navedene činjenice samo potvrđuju ranije izjave brojnih Nacionalovih izvora koji su u više navrata upozoravali da iza MOL-ova preuzimanja upravljačkih prava u Ini čvrsto stoje mađarski državni interesi.

Kako je nekadašnji monter plinskih instalacija postao jedan od najmoćnijih ljudi u Mađarskoj i Hrvatskoj

Danas 57-godišnji Lőrinc Mészáros počeo je kao monter plinskih instalacija u rodnom gradu Székesfehérváru. Osnovao je vlastitu malu tvrtku koja je još 2006. godine vrijedila tek 30-ak tisuća eura. Nekoliko godina tvrtka je životarila, neki mađarski mediji navode i da je 2007. bila na rubu bankrota. A onda je gazda Mészáros povukao ključni potez za svoju budućnost: 2010. godine učlanio se u Orbánovu stranku Fidesz i u roku od nekoliko godina zadobio Orbánovo povjerenje, što ga je ubrzo vinulo u sam vrh stranke. S političkim uzletom stigao je i novac. U svega 10-ak godina, od 2010. do 2022., Mészáros je uspio nagomilati bogatstvo vrijedno 1,25 milijardi eura, a američki Forbes proglasio ga je ove godine najbogatijom osobom u Mađarskoj. Ulagao je u poljoprivredne tvrtke, sportske klubove, turističke objekte, medije, energetski sektor i građevinarstvo. Mészáros je posljednjih godina ubrzano investirao i u Hrvatskoj pa je, osim vlasništva nad NK Osijekom koji je kupio 2016., početkom kolovoza ove godine preuzeo tvrtku Rabo iz Kneževih Vinograda, najvećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika jabuka, a prošle godine je s DDD grupom krenuo u izgradnju luksuznog hotela Riva’s Hotels & Resorts u Ičićima. Investicija vrijedna 70 milijuna eura uključuje hotel s pet zvjezdica i 12 vila, koji bi trebali biti otvoreni iduće godine. Mészáros obilato potpomaže i poslove vlastite djece. Mađarski portal Atlatszo.hu prije nekoliko mjeseci objavio je članak o izrazito suspektnim natječajima za razne unosne poslove s državom koje nerijetko pod sumnjivim okolnostima dobiva tvrtka Fejér-B.Á.L. Zrt u vlasništvu troje Mészároseve djece – Beatrix, Ágnes i Lőrinca juniora. U kratkom roku od svega pet ili šest godina ta je mlada tvrtka s državom uspjela sklopiti ukupno 17 poslova vrijednih 233 milijuna eura.

FOTO: Marko Mrkonjic/PIXSELL