Bivši direktor tvrtke JANAF Dragan Kovačević, osumnjičenik u korupcijskoj aferi protiv kojega je Uskok koncem siječnja treći put proširio istragu zbog sumnje da je od poduzetnika Kreše Peteka primio 6,2 milijuna kuna mita kako bi mu osigurao poslove s tim javnim poduzećem, smatra da će posljednje optužbe jednostavno pobiti dokazom koji su u spis priložili sami tužitelji: famoznim Petekovim „plavim rokovnikom“ u koji je upisivao bilješke o navodnom mitu. U tom rokovniku plave boje s logotipom „Rijeka Airport“, po pisanju medija, Petek je zabilježio novčane iznose koje je na Martinje 2019. godine podigao u banci i potom donio u famozni Klub u Slovenskoj 9 u Zagrebu. USKOK-ove tvrdnje navodno su potkrijepljene činjenicom da je taj poduzetnik ondje zapisao ukupni iznos od 2,45 milijuna kuna i ispod toga: „Šef 1.650.000, Vlado 300.000, Vrba 300.000, Čazma 7500.“ Po tom tumačenju „Šef“ bi bio sam Dragan Kovačević, a „Vlado“ i „Vrba“ Vlado Zorić i Damir Vrbanc, direktori Sektora sigurnosti i zaštite i Sektora transporta nafte u JANAF-u. Kovačevićeva obrana, međutim, sada upozorava da je ključni detalj u tom sudskom dokazu pogrešno predstavljen javnosti, a Nacional je to potvrdio uvidom u sadržaj Petekova rokovnika: ondje ni na jednom mjestu ne stoji riječ „šef“ nego – „sef“.

Naoko marginalan podatak dobiva na težini činjenicom da je na drugim mjestima u istom rokovniku Petek redovito koristio dijakritičke znakove, pa je na mjestima na kojima se slovo „š“ trebalo nalaziti – poput imena i prezimena nekih osoba – ono doista i napisano. „Dakle, dokazi Uskoka u najmanju ruku su neprecizno, ako ne i posve pogrešno predstavljeni i objavljeni u medijima. Razumno je zapitati se kakvi su motivi takvog postupanja i posumnjati da je Krešo Petek zaista pospremio novac u neki sef, pogotovo zato što tužitelji nemaju drugog dokaza da je novac uopće donesen u klub u Slovenskoj toga dana niti da je obavljena njegova primopredaja, a i brojni drugi dokazi su neuvjerljivi ili sasvim očito proturječni“, rekao je za Nacional izvor vrlo blizak obrani Dragana Kovačevića. To je, dakako, tek jedna od dviju strana zastupljenih u procesu oko afere JANAF jer su tužitelji – a to je u ovom trenutku Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) koji je u međuvremenu formalno preuzeo slučaj od Uskoka – uvjereni da su njihovi dokazi protiv Kovačevića i ostalih osumnjičenika vrlo tvrdi, gotovo neprobojni. Bivši direktor JANAF-a u ponedjeljak ujutro pojavio se pred tužiteljima kako bi dao svoj iskaz oko trećeg proširenja istrage i ovoga puta je, kako Nacional doznaje, aktivno iznosio svoju obranu i odgovarao na pitanja tužitelja. U ovom predmetu uskoro istječu zakonski rokovi za podizanje formalne optužnice i tek treba vidjeti koje će dokaze i s kakvom argumentacijom tužitelji priložiti.

Uskok je koncem siječnja treći put proširio istragu protiv Dragana Kovačevića zbog sumnje da je od poduzetnika Kreše Peteka primio 6,2 milijuna kuna mita kako bi mu osigurao poslove s JANAF-om. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Odmah nakon što su se u medijima pojavile informacije o trećem proširenju istrage i Petekovom rokovniku kao novom, navodno ključnom dokazu, Dragan Kovačević javnosti se obratio pisanim priopćenjem u kojemu tvrdi da se time narušava presumpcija nevinosti i vrši pritisak na javnost dok traje istraga.

„Dio medija ponukan senzacionalizmom i neutemeljenim optužbama narušava temeljna ljudska prava, pravo na istinu“, objavio je preko svoje odvjetnice.

„Rokovnik koji se spominje u medijima niti ima bilo kakve veze s Draganom Kovačevićem, niti on za njega zna, niti ima bilo kakva saznanja, niti se on u Rokovniku spominje, niti postoje njegovi potpisi bilo gdje u vezi toga rokovnika“, poručio je bivši šef JANAF-a. Njegova obrana od sumnji i optužbi tužitelja u prethodnoj godini više puta je upozoravala na brojne nelogičnosti tijekom same istrage u sva njena tri kraka, odnosno proširenja, te je poduzela niz pravnih manevara kako bi pokušala poljuljati proces i spriječiti formalno podizanje optužnice. Između ostalog, zatraženo je biološko i daktiloskopsko vještačenje vrećice u kojoj je, prema tvrdnjama Uskoka, poduzetnik Krešo Petek 11. studenoga 2019. u prostorijama koje je koristila Udruga Slavonska ravnica predao Kovačeviću navodno mito u iznosu od 1,9 milijuna kuna.

Međutim, Uskok je odbio taj njihov prijedlog i pismeno priznao da on tu spornu vrećicu uopće ne posjeduje. Štoviše, o tomu je izvijestio Ernu Dražančić, sutkinju istrage zagrebačkog Županijskog suda. Ona je, pak, Kovačeviću i njegovom odvjetniku Ivi Farčiću poslala pismeni dopis u kojem ih informira da joj je 10. kolovoza Uskok dostavio očitovanje „prema kojem predmetna vrećica koju Dragan Kovačević i njegov branitelj predlažu biološki i daktiloskopski vještačiti nije pronađena pretragama provedenim na dan 17. rujna 2020. kod imenovanog okrivljenika niti bilo kojeg od ostalih okrivljenika koji su s II okrivljenikom povezani inkriminacijama u predmetu, a to proizlazi iz zapisnika o pretragama koji prileže u spisu“.

Kovačeviću u prilog ide podatak da su svi gosti okupljeni u Klubu u Slavonskoj ulici rekli kako nisu vidjeli nikakav novac ni bilo kakve sumnjive radnje. Zatim je Kovačević rekao da nije primio nikakvu vrećicu s novcem te da nije imao nikakvih saznanja o financijskim aktivnostima Kreše Peteka. Potom je u svom iskazu Krešo Petek rekao da na sporni ručak nije unio nikakvu vrećicu s novcem, nego vrećicu s vinom i bučinim uljem iz vlastitog uzgoja. Ondje prisutni konobar izjavio je da je od Kreše Peteka uzeo vino i bučino ulje koje je tamo ostalo od Martinja. Vrećica, dakle, danas formalno ne postoji.

U jednom kraku ove afere također postoji problem za tužitelje, koji tvrde da je Kovačević primio mito kako bi tvrtki Cefis svog prijatelja Ivana Širića omogućio da za JANAF tijekom osam godina odradi poslove vrijedne 23 milijuna kuna, da bi zauzvrat Širić njemu kupio dva stana i automobil za kćer te platio najam vozila za sina. Kovačević upozorava da on kao predsjednik Uprave JANAF-a nije imao presudan utjecaj niti je samostalno donosio investicijski plan te državne tvrtke, niti ga se može teretiti za kršenje pravila javne nabave ako se zna da JANAF uopće nije obveznik tog postupka, a za sporne stanove u Ban centru u Zagrebu i na splitskom Žnjanu upozorava da ni formalno nisu u njegovom vlasništvu.

Naime, garsonijera veličine 41 m2 u Cesarčevoj 10, u samom središtu Zagreba, u gruntovnom je vlasništvu tvrtke Cefis te je kao takva zabilježena i u imovini te tvrtke. Stan na splitskom Žnjanu veličine 52 m2 za koji Uskok tvrdi da je Kovačevićev, zapravo je u izvanknjižnom vlasništvu Cefisa, plaćen je 149.020 eura, a prodavatelj je izjavio da je uoči kupoprodaje razgovarao isključivo sa Širićem te da je on, a ne Kovačević, vlasnik te nekretnine. Bivši direktor JANAF-a ipak je rekao da se više od dvadeset godina poznaje s poduzetnikom Širićem, da mu je pomagao i kod kupovine i kod uređenja tih nekretnina, da je čak nekoliko puta koristio te Širićeve nekretnine i parkirao aute u garaži, ali da je sve to „u granicama uobičajenog prijateljskog odnosa“.

Pitanje gdje su zapravo završili milijuni Kreše Peteka (gore desno) – kod navodnog ‘šefa’ ili u nekom ‘sefu’ – očito će biti predmet oštre pravosudne borbe. FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Konačno, Nacional je koncem prošle godine razotkrio problem koji je za tužitelje nastao uhićenjem bivše tužiteljice Mirele Alerić Puklin, u vezi s odavanjem informacija Piruški Canjugi u predmetu Agrokor. Naime, u ta dva slučaja Uskok iznosi poprilično kontradiktorne tvrdnje, dokazi koje predlaže u međusobnom su konfliktu i po svemu sudeći poništavaju teze samih tužitelja, odnosno, predstavljaju konkretnu prijetnju da barem jedan od tih predmeta neslavno propadne u konačnoj, sudskoj fazi. S jedne strane je afera JANAF s Draganom Kovačevićem kao centralnom figurom, a s druge strane slučaj curenja tajnih podataka iz istrage kriminala oko Agrokora, odnosno bivša zamjenica zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika Mirela Alerić Puklin, njen suprug Goran Puklin, bivša direktorica u toj kompaniji Piruška Canjuga i druge osobe. U sredini, između tih dvaju procesa, nalazi se ogroman novčani iznos od oko četiri milijuna kuna – preciznije, 2.593.800 kuna, 247.200 eura i 20.000 švicarskih franaka – svojedobno pronađen u stanu obitelji Puklin. USKOK će, očekuje se, imati velikih problema kako bi dokazao da taj novac doista pripada Draganu Kovačeviću, kako je dosad tvrdio, te da nije povezan s aferom curenja tajnih podataka iz istrage oko Agrokora, kako se u ovom trenutku također može razumno pretpostavljati. Istražitelji su u neprilici jer će, s jedne strane, i dalje dokazivati da milijuni kuna pronađeni kod Puklinovih zapravo ne pripadaju njima, dok istovremeno u kaznenom postupku koji se vodi protiv njih oni nisu imali ama baš nikakvu opipljivu imovinsku korist, iako se sumnja da su zainteresiranim osobama dijelili tajne informacije iz jedne od najvećih financijskih afera u povijesti Hrvatske.

„Cijeli proces prepun je kontroverzi, a dokazi su krajnje manjkavi. Radi se o pokušaju namještanja afere“, zaključuju izvori bliski Draganu Kovačeviću, no treba ponoviti da se radi samo o jednoj strani u tom procesu. Tužitelji, koji se ne oglašavaju osim ako se pod time može smatrati curenje informacija iz istraga u neke medije, vjeruju da su njihovi dokazi i dalje vrlo čvrsti. Više puta naglašeno je da sam Dragan Kovačević zapravo nije bio meta njihova rada, nego je sasvim slučajno upao u „mjere“ kada su tajno snimali poduzetnika Krešu Peteka zbog sumnji da je podmićivao tadašnjeg HDZ-ova gradonačelnika Velike Gorice Dražena Barišića za posao gradnje pročistača.

Tek kasnije rekonstruirali su razgovore koje je Petek vodio toga dana te zaključili kako postoji sumnja na jedno posve novo podmićivanje, pa su akciju proširili i na direktora JANAF-a. On jedini aktivno se bori protiv optužbi, dok je u većini ostalih točaka već došlo do priznanja osumnjičenika. Trećim proširenjem istrage USKOK sada tvrdi da Kovačević od Peteka nije primio jednu uplatu od 1,96 milijuna kuna za dobivanje poslova u JANAF-u, već je takvih uplata bilo najmanje tri, na ukupni iznos od 6,2 milijuna kuna. Petekov rokovnik služi kao argument da je od 1,96 milijuna kuna koje je nosio u Klub u Slavonskoj, Kovačević uzeo 1,65 milijuna kuna, dok je ostatak navodno bio namijenjen drugim osobama.

Petek je tog jutra podigao novac u banci i tražio da se stavi u dva pakiranja: u jedno je išlo 1,65 milijuna kuna, a u drugo 300 tisuća kuna, što su iznosi koji se poklapaju s onima navedenim u rokovniku. To je utvrđeno policijskim praćenjem tog poduzetnika. USKOK je na temelju snimljenih razgovora i SMS-ova iz Petekova mobitela te prometa po njegovu bankovnom računu, odnosno velikih gotovinskih isplata, zaključio da velika podizanja gotovine koincidiraju s još najmanje dvama sastancima koja je Petek imao s Kovačevićem – jednim prije Martinja 2019. i jednim poslije. Prva zgoda odnosi se na srpanj 2019. godine, kada su njih dvojica intenzivno komunicirala i dogovarala sastanak. „Čekam trezor, javim za koju minutu“, napisao je Petek Kovačeviću. Druga zgoda odnosi se na kolovoz 2020. godine, kada su već bili pod mjerama praćenja i prisluškivanja i kada je fizički snimljen njihov susret u Kovačevićevoj vikendici u Lepoj Vesi u Zagorju. Navodno su trebali kartati belu, no seansa je trajala tek pola sata, a naknadno su se dopisivali o „bodovima“, odnosno novcu koji je, po svemu sudeći, bio pogrešno prebrojen. Petek je Kovačevića doista oslovljavao sa „šefe“ u njihovim međusobnim razgovorima, ali i u komunikaciji s drugim osobama – kao kada je s JANAF-ovim direktorom Zorićem ležerno razgovarao o tome kako je „šef rekao da protiv koronavirusa treba udarati slaninu“. On je i inače bio sklon korištenju šifri, pa je žensku osobu koja je vodila računa o blagajni njegova poduzeća oslovljavao sa „Kesa“.

Pitanje gdje su zapravo završili Petekovi milijuni – kod „šefa“ ili eventualno u nekom „sefu“ – očito će biti predmet oštre pravosudne borbe u vrlo eksponiranoj korupcijskoj aferi koja evidentno tek započinje.