Imenovanje novog člana Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), o kojem ovoga tjedna raspravlja Sabor, novi je potencijalni skandal u administraciji Vlade Andreja Plenkovića koji potvrđuje kako se na čelna mjesta u državnim agencijama postavljaju kadrovi po političkoj direktivi i za koje lobiraju utjecajni stranački ljudi. Nacionalu su dva međusobno nezavisna izvora vrlo bliska HERA-i potvrdila da iza imenovanja nove članice Upravnog vijeća te agencije stoji aktivno lobiranje predsjednika Uprave HEP-a i potpredsjednika zagrebačkog HDZ-a Frane Barbarića koji je izravno utjecao na to da se na mjesto članice Upravnog vijeća HERA-e s mandatom od čak sedam godina postavi Alenka Kinderman Lončarević, supruga njegova bliskog suradnika Damira Lončarevića. Lončarević sjedi u tri nadzorna odbora HEP-ovih tvrtki-kćeri, čime je buduća članica Upravnog vijeća u sukobu interesa jer Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti striktno zabranjuje da član upravnog vijeća i članovi njegove uže obitelji istodobno budu u upravi, nadzornom odboru ili bilo kojem drugom tijelu u energetskim tvrtkama.

Poslovanje Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) ovih je dana i pod povećalom ne samo zbog zakonski upitno provedenog postupka izbora novog člana Upravnog vijeća koji još nije dovršen, već i zbog činjenice da Upravno vijeće od 15. studenoga prošle godine posluje u krnjem sastavu i pod ozbiljnom sumnjom u legalnost i valjanost od tada donesenih odluka. Nacionalu je to potvrdio izvor vrlo blizak HERA-i koji je konstatirao da je u postupku izbora novog člana Upravnog vijeća bilo kršenja zakona te da kandidatkinju Alenku Kinderman Lončarević Sabor nikako ne bi smio potvrditi za tu funkciju. Da u izboru novog člana Upravnog vijeća HERA-e stvari doista nisu bile posve čiste svjedoči i podatak da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja još krajem prosinca prošle godine dovršilo proces prikupljanja i evaluacije kandidatura pristiglih na javni poziv za prijavu, no da je hrvatska vlada tek krajem travnja prijedlog o razrješenju stare članice i prijedlog za izbor novog člana Vijeća uputila na Sabor. Kašnjenje u procesu izbora sada je već duže od šest mjeseci. A još je zanimljivija činjenica da je iz Sabora krajem prošloga tjedna Nacionalu službeno potvrđeno da je točka o izboru novog člana Upravnog vijeća HERA-e ubačena u dnevni red ove sjednice Sabora prije više od tri tjedna, ali da još nije došla na red i da se ne zna kada će zastupnici o njoj moći raspravljati niti glasati. No isti je dan uslijedio obrat jer je na stranicama Sabora u petak kasno poslijepodne objavljeno da će Odbor za gospodarstvo o prijedlogu novog člana Vijeća HERA-e raspravljati na sjednici u srijedu.

Naime, donedavnoj članici Upravnog vijeća HERA-e Sonji Tomašić Škevin mandat je istekao 15. studenoga prošle godine. Prema odredbama Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, hrvatska vlada bila je dužna najmanje 30 dana prije isteka njezina mandata, dakle najkasnije do 15. listopada prošle godine, Saboru uputiti službeni prijedlog da se Sonja Tomašić Škevin razriješi dužnosti člana Upravnog vijeća te istovremeno dostaviti obrazloženu listu kandidata za novog člana Upravnog vijeća. Listu kandidata sa životopisima i obrazloženjem Vlada dobiva od nadležnog ministarstva, u ovom slučaju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića koje je prema zakonu dužno prikupiti kandidature i pristigle prijave proslijediti Vladi. No prema informaciji koja je Nacionalu stigla iz neslužbenog izvora, a potom je potvrđena i iz HERA-e, Vlada je prijedlog odluke o razrješenju bivše članice Upravnog vijeća i imenovanju novog člana u saborsku proceduru uputila tek 22. travnja ove godine, dakle više od šest mjeseci nakon zakonskog roka. Iz Sabora je pak Nacionalu potvrđeno da to tijelo nije nadležno za kreiranje liste i predlaganje kandidata za člana Upravnog vijeća HERA-e i da shodno tome ne provodi ni postupak koji bi uključivao razgovor s kandidatima ili njihovo rangiranje. Postupak imenovanja člana Upravnog vijeća HERA-e provodi se temeljem Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, a provodi ga Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje raspisuje javni poziv i prikuplja kandidature. „Vlada, temeljem provedenog postupka objavljenog u javnom pozivu, Prijedlog odluke o imenovanju člana Upravnog vijeća HERA-e, s obrazloženom listom kandidata, prethodno dostavljenom od strane resornog Ministarstva, upućuje u saborsku proceduru“, stoji u odgovoru saborske Službe za medije.

S obzirom na činjenicu da Upravno vijeće HERA-e, na čijem je čelu Tomislav Jureković, od 15. studenoga, odnosno od isteka mandata bivše članice Sonje Tomašić Škevin, radi u krnjem sastavu, sa samo četiri člana umjesto potrebnih pet, upitna je valjanost odluka koje je Upravno vijeće donijelo od toga datuma pa do danas. U HERA-i ne vide problem i u odgovoru na Nacionalovo pitanje podsjećaju na odredbu članka 23. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti koja propisuje da Upravno vijeće HERA-e ima pet članova, od kojih je jedan predsjednik Upravnog vijeća, a jedan njegov zamjenik. „Slijedom navedenoga, unatoč činjenici da je Sonji Tomašić Škevin istekao mandat članice Upravnog vijeća, Upravno vijeće i dalje ima dovoljan broj članova za donošenje odluka iz svoje nadležnosti (četiri člana od kojih je jedan predsjednik), u skladu s odredbama propisa kojima se uređuje predmetna materija te zakonitost odluka koje je HERA donijela u periodu nakon isteka mandata gđe Tomašić Škevin ničim nije dovedena u pitanje“, tvrde u HERA-i. No Nacionalov izvor tvrdi suprotno. Naime, u članku 27. Zakona o regulaciji energetske djelatnosti – a ista odredba stoji i u članku 21. Statuta HERA-e – određeno je da „Upravno vijeće odlučuje većinom glasova svih članova Upravnog vijeća“. Dakle, ne većinom prisutnih članova, već većinom svih (!) članova, iz čega je jasno, tvrdi naš izvor blizak HERA-i, da sve odluke koje je ovo tijelo donijelo obavljajući svoju funkciju od 15. studenoga do danas u krnjem sastavu nisu valjane i moguće ih je pobiti. Ta je pojedinost slučajno ili pak namjerno promakla Vladi koja se očito nije žurila da Saboru pošalje prijedlog kandidata za izbor novog člana Upravnog vijeća. A kada je konačno ipak krenula riješiti to pitanje, na sjednici održanoj 22. travnja ove godine odlučeno je da se prijedlog odluke o razrješenju članice Upravnog vijeća antidatira, odnosno provede retrogradno, s datumom 15. studenoga 2020. a ne s danom donošenja odluke, što je prema tvrdnjama Nacionalova izvora zakonski vrlo upitno.

Iz HERA–e pak tvrde da postupak izbora članova Upravnog vijeća ne provodi HERA „niti o istom ima saznanja pa ne moguo komentirati niti eventualne nepravilnosti u tom postupku. No još je jedna pojedinost vrlo znakovita zagledamo li se podrobnije u izvještaje sa svih sjednica Upravnog vijeća HERA-e od 15. studenoga prošle godine, a koja bi pod veliki znak upitnika mogla staviti tvrdnje predstavnika HERA-e kako ni u što nisu bili upućeni i da ništa nisu znali o navodnim nepravilnostima oko izbora novog člana Upravnog vijeća. Naime, u izvještajima s 14 sjednica Vijeća od njih ukupno 15 koliko ih je održano od 15. studenoga do danas vidljivo je i ime Sonje Tomašić Škevin, ali ne više kao članice Upravnog vijeća već kao „posebne savjetnice predsjednika Upravnog vijeća za pitanja tehničke struke“, iako su na tim sjednicama redovno sudjelovali i direktori svih sektora unutar HERA-e. Dakle, bivša članica Upravnog vijeća nastavila je i dalje aktivno sudjelovati u radu Vijeća i nakon smjene, ali sada u drugoj ulozi – kao savjetnik predsjednika Upravnog vijeća Tomislava Jurekovića.

Nizu spornih i pravno vrlo upitnih poteza Vlade, ali i nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tu nije kraj jer su se imena bivše članice Upravnog vijeća HERA-e Sonje Tomašić Škevin, jednako kao i Alenke Kinderman Lončarević koja je predložena za novog člana Vijeća našla u središtu priče koja upućuje na sumnju u ozbiljne nepravilnosti koje se događaju u HERA-i. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na upit Nacionala o provođenju procedure odabira novog člana Upravnog vijeća stigao je odgovor kako je to Ministarstvo, koje je nadležno za prikupljanje kandidatura i dostavu obrazložene liste kandidata Vladi, javni poziv za predlaganje kandidata objavilo 13. studenoga 2020., odnosno samo dva dana prije isteka mandata Sonji Tomašić Škevin. „Povjerenstvo u sastavu Ivo Milatić, Marin Vuković i Igor Vuković provelo je 22. prosinca 2020. razgovor s kandidatima i sastavilo izvješće o provedenom javnom pozivu. Rangiranje kandidata je provedeno tako da je svim kandidatima postavljeno pet identičnih pitanja koja su bodovana, uz bodovanje dosadašnjih rezultata u radu“, stoji u odgovoru Ministarstva. Pritom se napominje da je Vlada prijedlog za izbor novog člana Saboru uputila tek 22. travnja ove godine, no bez obrazloženja što je uzrok takvom kašnjenju. U odgovoru se također navodi kako „Upravno vijeće trenutno ima četiri člana od pet predviđenih, što predstavlja dovoljan broj za pravilno funkcioniranje i zakonito odlučivanje“.

Ponovo podsjećamo – a to nam je službeno potvrđeno i iz HERA-e – prema zakonu „Vlada je dužna najmanje 30 dana prije isteka mandata člana Upravnog vijeća, predložiti Hrvatskom saboru da razriješi s dužnosti člana Upravnog vijeća kojem ističe mandat i dostaviti obrazloženu listu kandidata, prethodno dostavljenu od strane Ministarstva za izbor novoga člana Upravnog vijeća.“. Dakle, Ministarstvo raspisuje javni poziv za prijavu kandidata iako Vlada prethodno nije zatražila od Sabora razrješenje Sonje Tomašić Škevin niti je od tog Ministarstva dobila listu kandidata za novog člana. Da priča bude još apsurdnija, isti scenarij sumnjivog kašnjenja i manipulacija datumima oko izbora novog člana Upravnog vijeća vrlo bi se izgledno mogao ponoviti i u slučaju predsjednika Vijeća, no sada u daleko opasnijem obliku koji bi mogao u potpunosti blokirati rad Vijeća, upozorava Nacionalov izvor blizak HERA-i. Naime, Tomislavu Jurekoviću mandat predsjednika Vijeća ističe 1. listopada ove godine, što znači da bi Vlada najkasnije do 1. rujna trebala pokrenuti proceduru za izbor novog predsjednika. No vjerojatni tajming te procedure ne ide na ruku Vladi jer Sabor svoju sedmu sjednicu završava 15. srpnja, nakon čega slijedi dvomjesečna ljetna stanka, a nova sjednica Sabora započinje tek 15. rujna. Što drugim riječima znači, tvrdi naš izvor, da Vlada neće moći na vrijeme i u zakonom predviđenim vremenskim okvirima – najmanje 30 dana prije isteka mandata – u saborsku proceduru uputiti zahtjev za Jurekovićevim razrješenjem i imenovanjem novog predsjednika Upravnog vijeća, a upitno je i hoće li Ministarstvo tijekom ljetnih mjeseci imati priliku provesti javni poziv za prikupljanje kandidatura i razgovore s prijavljenim kandidatima. Iz toga slijedi, upozorava isti izvor, da će se ponoviti situacija u kojoj će Upravno vijeće raditi u krnjem sastavu, no ovoga puta bez prvog čovjeka Vijeća, što znači da će – ostvari li se ovaj vrlo izgledan scenarij – odluke koje Upravno vijeće bude donosilo biti doista pravno nevaljane.

Na ranije spomenuti javni poziv Ministarstva za izbor novog člana Upravnog vijeća u predviđenom je roku pristiglo osam kandidatura, između ostalih i prijava Sonje Tomašić Škevin koja se kandidirala za još jedan mandat članice Vijeća. Uz njezinu prijavu pristigle su i one Alenke Kinderman Lončarević, Lahorka Wagmanna, Miće Klepe, Dalibora Mikulića, Mladena Žuneca, Krunoslave Grgić Bolješić i Ivone Štritof. Svi prijavljeni u svojim su kandidaturama istakli dugogodišnje stručno iskustvo u energetskim djelatnostima. Prema informacijama koje su potvrđene Nacionalu iz izvora vrlo bliskih HERA-i, Ministarstvo gospodarstva je oformilo povjerenstvo od tri člana – sve redom zaposlenici Ministarstva na čelu s državnim tajnikom Ivom Milatićem – koje je 22. prosinca prošle godine obavilo razgovore s kandidatima i evaluaciju njihovih prijava.

Prema onome što je Nacional saznao, povjerenstvo je kandidate pozivalo na razgovor u razmaku od po 15 minuta i svakom je postavilo pet identičnih pitanja o temama iz djelokruga rada HERA-e. Razgovori se nisu snimali niti je itko od članova povjerenstva tijekom razgovora zapisivao odgovore kandidata, potvrđeno je Nacionalu, pa je posve nejasno temeljem čega su članovi povjerenstva naknadno napisali izvješća o odgovorima svakog pojedinačnog kandidata, a zanimljivo je i da nitko od prijavljenih nakon razredbenog postupka nije dobio nikakvu službenu obavijest o tome kako je rangiran i koliko je bodova sakupio. Jedan od kandidata koji je imao priliku posve neslužbeno dobiti uvid u izvješće o svojim odgovorima na razgovoru potvrdio nam je da on takve šture odgovore kakvi su navedeni u izvješću nije davao, već je svaki svoj odgovor elaborirao, iz čega je zaključio da su članovi povjerenstva odgovore pisali po vlastitom nahođenju.

Prema drugom Nacionalovu izvoru vrlo bliskom HERA-i „stara“ članica Sonja Tomašić Škevin je nakon dovršenog procesa evaluacije kandidatura dobila najveći broj bodova, no ona nije prošla sigurnosnu provjeru pa je njezina kandidatura otpala. Prema informacijama koje su potvrđene Nacionalu iz dva međusobno neovisna izvora vrlo bliska HERA-i, sporan detalj u biografiji Sonje Tomašić Škevin bio je podatak da je u svojem mandatu bila zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Tomislava Jurekovića, koji je krajem svibnja prošle godine priveden i ispitan u sklopu USKOK-ove istrage u aferi Vjetroelektrane. Jurekoviću se stavljalo na teret da je pod pritiskom bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave Josipe Rimac tvrtki C.E.M.P. Milenka Bašića nelegalno odobrio status povlaštenog proizvođača električne energije i time mu omogućio značajno višu proizvodnu cijenu električne energije od one tržišne, ali i državne subvencije. Sonja Tomašić Škevin je, prema tvrdnjama istih izvora, bila upoznata s Jurekovićevim dogovorom s Josipom Rimac, kao i s činjenicom da je tvrtki C.E.M.P. protuzakonito odobren status povlaštenog proizvođača energije, pa je taj moment bio presudan da izgubi novi sedmogodišnji mandat u Upravnom vijeću.

Prema istim dobro informiranim izvorima iz HERA-e, drugorangirani u procesu evaluacije kandidatura bio je Lahorko Wagmann, zaposlenik HERA-e i direktor Sektora za električnu energiju. No unatoč činjenici da je bio drugi na listi kandidata ipak ga je na neobjašnjiv način „preskočila“ Alenka Kinderman Lončarević, dosadašnja zaposlenica Energetskog instituta Hrvoje Požar koja je, kako smo saznali iz dobro upućenih izvora, uspjela dati kvalitetnije odgovore o temama iz djelokruga rada HERA-e čak i od samih djelatnika HERA-e koji su se također kandidirali i koji su na listi na kraju bili lošije pozicionirani od nje, i koja je doslovno preko noći stekla najveći broj bodova – njih 33 – i time zasjela na prvo mjesto liste. Time je dobila povjerenje Vlade koja je na sjednici 22. travnja donijela odluku da upravo nju predloži za novu članicu Upravnog vijeća HERA-e. Prema neslužbenim izvorima do kojih je došao Nacional, za Alenku Kinderman Lončarević lobirao je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. Iako su, dakle, najmanje dva kandidata imala više bodova od Alenke Kinderman Lončarević, ona je odjednom i bez objašnjivog razloga skočila na vrh liste. Nacional je došao u posjed izvješća o provedenoj evaluaciji i bodovanju kandidata koji, začudo, nije pisan na memorandumu Ministarstva već na običnom papiru bez službenog zaglavlja i bez žiga, zbog čega je posve opravdano postaviti pitanje radi li se doista o službenom dokumentu. Dokument je predočen jednom od kandidata nakon višemjesečnog odugovlačenja djelatnika Ministarstva gospodarstva i na njegovo višekratno i uporno inzistiranje da dobije uvid u rezultat razredbenog postupka u kojem je sudjelovao.

Prema izjavama dva neovisna Nacionalova izvora, Alenka Kinderman Lončarević je podršku predsjednika Uprave HEP-a, koji je lobirao za njezin izbor i zbog kojeg je, prema navodima Nacionalovih izvora, gurnuta na vrh liste, zaslužila zahvaljujući podatku da je njezin suprug Damir Lončarević visokopozicionirani zaposlenik HEP-a i da sjedi u nadzornim odborima čak tri tvrtke članice HEP Grupe – u HEP Opskrbi, HEP Proizvodnji i HEP Plinu.

A te funkcije supruga Alenke Kinderman Lončarević nespojive su s njezinom novom funkcijom. Prema članku 25. Zakona o regulaciji energetskih djelatnosti „član Upravnog vijeća i članovi njegove uže obitelji ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u energetskim subjektima više od 0,5 posto temeljnoga dioničkog kapitala, članovi uprave ili nadzornih odbora ili bilo kojih drugih tijela u energetskim subjektima te im nije dopušteno imati materijalni interes u području energetskih djelatnosti i nije im dopušteno obavljati druge poslove u energetskom subjektu na kojega se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, zbog čega bi moglo doći do sukoba interesa“.

Dakle, prema Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti Alenka Kinderman Lončarević je u sukobu interesa jer njezin suprug sjedi u tri nadzorna odbora tvrtki članica HEP Grupe i ne bi smjela biti izabrana u Upravno vijeće HERA-e. Dapače, u spomenutom javnom pozivu Ministarstva gospodarstva za prijavu od 12. studenoga prošle godine, svi kandidati su, između ostalih, dužni priložiti „izjavu kandidata ovjerenu kod javnog bilježnika, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, o nepostojanju okolnosti iz članka 24. stavaka 5. i 6. te članka 25. stavaka 1. i 2. Zakona“, odnosno izjavu da nisu u sukobu interesa. Je li i kakvu potvrdu priložila Alenka Kinderman Lončarević ostaje nepoznato. Jer ako nije priložila takvu potvrdu onda je zatajila važnu činjenicu koja utječe na mogućnost njezina izbora na funkciju za koju se kandidirala. A ako je potvrdu priložila onda se valja zapitati je li tu činjenicu Vlada hotimično previdjela i zanemarila, što je eklatantan primjer kršenja zakona koja bi svoje odluke trebala donositi u skladu sa zakonima koje predlaže.