Objavljeno u Nacionalu br. 528, 2005-12-26

Konzervativni saborski zastupnik HDZ-a Andrija Hebrang našao se posljednjih dana u središtu pozornosti javnosti: za Nacional govori o padu rejtinga HDZ-a, stanju na HRT-u, odnosima s premijerom i kolapsu zdravstva

Koncem prošlog tjedna Nacionalu je dao intervju Andrija Hebrang, kontroverzni konzervativni saborski zastupnik HDZ-a, koji je zbog zdravstvenih problema napustio poziciju potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva. Hebranga se smatra neformalnim liderom desnog krila HDZ-a, a smatra se da je upravo on koordinirao nedavnu mučnu saborsku raspravu o stanju na HRT-u, nakon čega su marginalne radikalne udruge počele prijetiti i tražiti ultimativne smjene čelnika i vodećih novinara te kuće. Nakon nedavnog uhićenja Ante Gotovine, Hebrang je u par navrata dao izjave kojima je doveo u pitanje zasluge Vlade za njegovo uhićenje, koje je dovelo do znatnog pada popularnosti HDZ-a. Dijelom i zbog toga, čini se da mu raste rejting u očima konzervativnijih birača HDZ-a, te da je pitanje vremena kada će se sukobiti s premijerom Sanaderom u stranci.
U razgovoru za Nacional on je demantirao bilo kakav sukob s Ivom Sanaderom, te objasnio što misli o epilogu slučaja Gotovina, stanju na HRT-u i kolapsu hrvatskog zdravstva.

NACIONAL: U kakvim ste odnosima s premijerom Sanaderom?

– Privatno smo dobri i iskreni prijatelji, a politički podržavam sve njegove poteze. Smatram da su oni u ovoj povijesnoj etapi za Hrvatsku jedini izlaz. Sanader je Hrvatsku uputio u europske integracije i tu je odigrao briljantnu ulogu, koja se može uspoređivati s Tuđmanovom ulogom u ratu. Kako smo imali sreću da nas u ratu vodi Tuđman, sada imamo sreću da u mirnodopskom razdoblju imamo Sanadera, koji ima dominantnu ulogu u vanjskoj politici. To je povijesna sreća, koja će biti nagrađena ulaskom Hrvatske u EU. Naravno da nam na tomu putu zamjeraju neki naši birači. No, onaj koji je na višem brdu, taj dalje vidi. Sanader vidi puno dalje od jednog prosječno informiranog člana stranke, jer raspolaže s više podataka. Cilj opravdava sredstva. Hrvatska je, ponajviše zaslugom Sanadera, prva od balkanskih zemalja koja je počela pregovarati sa EU. Sanader za to ima 90 posto zasluga, a svi mi ostali, uključujući i predsjednika Mesića, ukupno 10 posto zasluga.

NACIONAL: Smatrate li se liderom desnog krila stranke koji je na puno nižim brdima od Sanaderovog, pa ne vidi daleko poput njega, i nakon uhićenja Gotovine, priželjkuje njegov odlazak?

– Izmišljeni raskol u stranci posljedica je manipulacija medijima od strane radikalne lijevice. Raskol stranke je omiljena tema onih koji ne žele dobro stranci. U te manipulacije ulazi i moj navodni sukob s premijerom. Do novog raskola HDZ-a neće doći, jer smo mi to već doživjeli, preživjeli i kroz njega se pročistili. Slično će doživjeti i druge stranke, prvenstveno SDP i HSS, ali i HSP ako nastavi ovakvu nesodlijednu politiku koaliranja. Neosnovane su priče o frakcijama i desničarenju unutar HDZ-a. Ja nekim svojim izjavama dajem povoda za takve krive zaključke, jer govorim neke stvari koje Sanader sa svoje pozicije ne može javno reći. Ni ja ih kao premijer ne bih govorio u stranim krugovima, jer je premijerova odgovornost najveća. No, u Hrvatskoj ih kao osoba koja čija je odgovornost znatno manja, mogu reći.

NACIONAL: Hoćete li se kandidirati za predsjednika HDZ-a na sljedećim unutarstranačkim izborima?

– Sa Sanaderom imam samo jedan raskol koji nikad nećemo premostiti. On tvrdi da su fritule bolje od štrukli, a zubatac od purice s mlincima. Ja tvrdim suprotno. No, kad zajedno večeramo, ja pojedem njegova zubatca, a on moju puricu, kako bismo nadvladali i te razlike. Zašto bih se kandidirao protiv predsjednika stranke i premijera koji je zaslužan za najveći hrvatski iskorak u vanjskoj politici, koji je ubrao pozitivne bodove na socijalnom planu vraćanjem duga umirovljenicima, gospodarstvo pokrenuo u pozitivnom pravcu i smanjio dinamiku porasta vanjskog duga. Za tim nema potrebe.

NACIONAL: Međutim, rejting stranke je pao nakon uhićenja Ante Gotovine. Kako komentirate taj značajan pad popularnosti HDZ-a?

– To je očekivano, iako ne vjerujem da je pad popularnosti toliki koliko ankete pokazuju. Jedan dio naših birača nam privremeno ne iskazuje simpatije. To će se vrlo brzo vratiti u normalno stanje. To se dogodilo jer većina građana, ne samo naših birača, uhićenje Gotovine doživljava kao veliku nepravdu. Uhićenje Gotovine i jeste velika nepravda. Gotovina je za ogromnu većinu građana heroj Domovinskog rata, što on u biti i jeste. To misli i HDZ, ali kao odgovorni političari moramo gledati i na pravnu stranu te situacije. Pokojni predsjednik Tuđman obvezao se surađivati s haaškim sudom, Sabor je ratificirao taj zakon i mi ga se moramo pridržavati. I pokojni Tuđman je svojedobno zagovarao odlazak optuženika u Haag. U dijelu medija, među njima je i HTV, a to je u par intervjua govorio i Denis Latin, postoji percepcija da je Tuđman kriv što je Gotovina danas u Haagu. To je monstruozna konstrukcija. Nije Tuđman branio Gotovini da se odazove haaškim istražiteljima.

NACIONAL: Ma nemojte. Kako to možete tvrditi ako je tadašnji državni vrh 1998. to zabranio svim optuženima dok se ne utvrdi je li haaški sud nadležan za Bljesak i Oluju? Kasnije se jasno pokazalo da se radilo o pogrešnoj odluci.

– Molim vas dopustite mi da završim misao. 1998. sam bio ministar obrane i tijekom svog mandata primio sam Wesleya Clarka, tadašnjeg zapovjednika NATO-a za Europu. Clark mi je tada prvomu rekao da Haag počinje istraživati Bljesak i Oluju. Tada sam mu rekao da je to nemoguće, jer se radi o legitimnim obrambenim akcijama suverene države protiv terorizma. Clark je tada izvadio mobitel i ponudio mi da razgovaram s tadašnjom haaškom tužiteljicom Louise Arbour. Ona mi je tada pred svjedocima, među kojima je bio i moj tadašnji zamjenik general Ćosić, rekla da poručim Tuđmanu da je Haag odlučio podići optužnice za Bljesak i Oluju. Tuđman se iznenadio, rekavši da za to nema potrebe, jer će naše pravosuđe ispitivati je li bilo zločina nakon tih akcija. Tuđman je bio zadovoljan kad je od pravosudnih dužnosnika čuo da su procesuirane brojne sumnje na kaznena djela, među ostalim i pojedinačna ubojstva. Sazvao je Vijeće za nacionalnu sigurnost koje je zauzelo stav da se nitko ne odaziva pozivima haaškog tužiteljstva dok se u pregovorima ne utvrdi je li Haag zaista nadležan za te akcije. U tom razdoblju Gotovina je postao zanimljiv Haagu. To objašnjava zašto se nije javio. Nitko mu nije rekao da se samo on ne odaziva pozivu za razgovore, već su svi dobili naputak da pričekaju epilog tih pregovora. Druga je priča što se nakon tih pregovora pokazalo da se Haag ipak proglasio nadležnim za Bljesak i Oluju.

NACIONAL: Ne proturječite li samome sebi tvrdeći da Tuđman za to nije odgovoran ako je sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost, koje je iniciralo, kako se naknadno pokazalo, bespredmetne pregovore o navodnoj nenadležnosti haaškog suda za Bljesak i Oluju?

– To nije istina. Hrvati su i prije Gotovinine optužnice odlazili u Haag uz Tuđmanovu suglasnost, jer je morao poštivati potpisane sporazume i zakone, a to su nastavili i nakon zaključenja tih pregovora. Međutim, tada Tuđmana više nije bilo.

NACIONAL: Nisam siguran da bi se Gotovina složio s vašom percepcijom tih događaja. Njemu je prvo bilo zabranjeno razgovarati sa haaškim tužiteljima, a potom mu je premijer Račan prešutio da je optužnica stigla. Imate li razumijevanja za to što se Gotovina uslijed takvih okolnosti odlučio na bijeg? Što biste vi učinili na njegovu mjestu?

– Razumijem Gotovinu u onom dijelu gdje je bio nepovjerljiv prema Račanovoj vlasti, sumnjajući da će mu ona pružiti adekvatnu zaštitu. Međutim, ne razumijem njegovo nepovjerenje prema Sanaderovoj vlasti. Odmah po dolasku na vlast rekli smo da ćemo poduzeti sve da ga obranimo. To je razdoblje kulminiralo dogovorom Vlade i Carle Del Ponte, nakon čega je ona izjavila da će Gotovina imati iste šanse da se izbori za obranu sa slobode, ako se dobrovoljno preda. Podsjećam da smo uspjeli vratiti sve generale koji su optuženi u našem mandatu, da se brane sa slobode. Postigli bismo to i za Gotovinu!

NACIONAL: Jeste li podržavali akcijski plan Vlade za uhićenje Gotovine, koji je uključivao tajno praćenje članova njegove obitelji i zamrzavanje njegove imovine?

– Vlada je izvršavala svoju zakonsku dužnost. Nema rasprave o provođenju usvojenih zakona. Prema obitelji smo bili korektni i predložili rješenja egzistencijalnih pitanja.

NACIONAL: Podržavate li skupove podrške Gotovini u Splitu i drugim hrvatskim gradovima?

– U demokraciji svatko ima pravo iznositi vlastita stajališta i zato nemam primjedbi na te skupove. Pitanje je da li se tim skupovima Gotovini pomaže, ili odmaže. Pitajte međunarodnu zajednicu što misli o tim skupovima i pomažu li oni Gotovini. Trebalo bi se koncentrirati na legalne aspekte njegove obrane, jer ta optužnica tereti cijeli državni vrh, pa indirektno i mene osobno, jer sam bio član ratne vlade. Kao pravnog laika šokirao me dio optužnice koji tereti druge “znane i neznane”, koji su sudjelovali u tom zločinačkom pothvatu. To je optužnica protiv hrvatskog naroda, države i njezine povijesti.

NACIONAL: Kako komentirate dokument POA-e koji sadržava 9 točaka britanskih prijedloga za poboljšanje suradnje Hrvatske s haaškim sudom u slučaju Gotovina, a koji sugerira ucjenjivanje pravosudnih i nekih drugih državnih dužnosnika?

– Ako se to dogodilo, onda je Velika Britanija neovlašteno ušla u područje suvereniteta hrvatske države. Ako je to istina, naša Vlada nije trebala prihvatiti takav način komunikacije.

NACIONAL: Smatrate li doista, kako ste nedavno izjavili u Jutarnjem listu, da hrvatska vlada nije locirala Antu Gotovinu? Otkud vam podaci da službe nekih stranih zemalja već godinu dana prate Gotovinu, te da su ga mogle uhititi u svakom trenutku? Tko vam je te podatke uopće mogao dati: strani agenti, ili netko iz hrvatskog sustava tko vam je time zapravo odao državnu tajnu? Smatrate li normalnim da do vas dolaze takvi podaci?

– Samo pomno pratim što se u svijetu zbiva, bilježim događaje i zaključujem. Dan nakon uhićenja Gotovine, španjolsk

a policija rekla je da ga je pratila od ožujka ove godine. Prema sadašnjim spoznajama Gotovina je lociran na temelju telefonskog poziva supruzi u rujnu. Kako ga je naša Vlada mogla locirati 6 mjeseci nakon što ga je već pratila španjolska policija? Između te dvije verzije negdje se izgubila istina.

NACIONAL: Znači li da je Carla Del Ponte pogriješila kada je umjesto španjolske policije pohvalila našu Vladu za pomoć pri uhićenju Gotovine?

– Ne mogu komentirati njezine izjave, jer ne raspolažem podacima s kojima ona raspolaže. Samo javnost upozoravam da se ništa ne uzima zdravo za gotovo, dok se ne usporede sve relevantne činjenice. Izjava španjolske policije je činjenica koju su prenijele naše novine.

NACIONAL: Zašto, kao i Vlada, izbjegavate prihvatiti pohvale za uhićenje Gotovine, ako ste rekli da se nema što raspravljati o provođenju akcijskog plana i suradnji sa haaškim sudom?

– Uspjeh Vlade je u tomu što je dokazala vjerodostojnost kada je tvrdila da Gotovina nije u Hrvatskoj, te da je Carla Del Ponte godinama krivo optuživala hrvatsku vlast i crkvu. Uhićenje Gotovine u međunarodnoj zajednici svatko želi iskoristiti na svoj način. Svojim izjavama oko tog slučaja želim spriječiti bilo kakve političke manipulacije. Mnogima je danas u cilju istaći kako je Sanaderova Vlada uhitila Gotovinu. To je netočno, jer bi to bilo kršenje međunarodnog prava.

NACIONAL: Je li nedavna saborska rasprava o stanju na HRT-u, HDZ-u donijela više štete no koristi?

– Tom smo raspravom pokazali da HTV nije objektivna i politički neutralna. Raspravom smo htjeli uvesti red u financijsko poslovanje HRT-a, koji godišnje barata s 850 milijuna kuna od pretplate. Od te se televizije očekuje da bude politički neovisna. Zanimljivo je da je Račanova vlada donijela dva zakona o HRT-u. Na početku mandata donijela je dobar zakon, koji je jamčio političku neutralnost HTV-a. Programsko Vijeće HRT-a činili su uglavnom nepolitični ljudi: od 25 članova, samo su 3 bila predstavnici političkih institucija. Ostale članove birale su znanstvene institucije i neovisne udruge. Oni su prvi put izbrali politički neovisnog glavnog urednika. Kako se mandat Račanove vlasti bližio kraju, odlučili su promijeniti zakon i isto vijeće popuniti ljudima koje postavlja hrvatski Sabor. Svih 11 članova Vijeća danas bira Sabor i političke stranke, što znači da Vijeće nije politički neovisno. Sadašnje Vijeće izabrano je na zadnjoj saborskoj sjednici tog saziva, što im je osiguralo političku kontrolu televizije u slučaju gubitka izbora. To se i dogodilo. Posve je jasna lijeva politička orijentacija HRT-a.

NACIONAL: Ne smatrate li političku orijentaciju HRT-a lijevom samo zato što su neki njeni novinari posve legitimno kritizirali aktualnu Vladu? Definirajte lijevu političku orijentaciju HRT-a.

– HTV mora objektivno kritizirati vlast.

NACIONAL: Definirajte objektivnu kritiku vlasti.

– Kada kritizirate vlast, morate dati priliku napadnutome da se brani. Gledatelj je taj koji procjenjuje tko je u pravu, a ne novinar ili komentator. Puno je metoda kako televizija može oblikovati javno mišljenje. Kada HRT ne objavi da je predsjednik hrvatskog Sabora govorio na milenijskoj konferenciji u New Yorku u ime Hrvatske, a to objave strane televizije, to definitivno nije profesionalni propust. Premijer Sanader se u prva tri mjeseca svog mandata sedam puta manje pojavljivao na HTV-u od Račana u istom periodu njegova mandata. To nije politički neovisna televizija. Oporbeni saborski zastupnici 5 puta više se citiraju od pozicije, što jasno pokazuju zadnje rasprave.

NACIONAL: Zašto mislite da davanje prostora za utemeljenu oporbenu kritiku vlasti znači da je HTV oporbeno ili lijevo politički orijentirana? Tko bi trebao kritizirati vlast, ako ste sami rekli da bi gledatelji, a ne novinari trebali procjenjivati kada vlast nije u pravu? Kako bi onda novinari uopće mogli kritizirati vlast?

– To bih podržao svim srcem da se tako radilo i za vrijeme Račanova mandata.

NACIONAL: Sloboda novinarstva značajno je uznapredovala nakon što je HDZ 2000. izgubio vlast. Ako ćemo diskutirati na takvoj razini, onda se možemo podsjetiti da su se za vrijeme Tuđmanove vladavine na HRT-u događale brojne prvorazredne svinjarije i napadi na slobodu novinarstva, ali se to značajno promijenilo nabolje upravo za Račanova mandata. Nisu li to naprosto neosporne činjenice? Kako vi vidite to razdoblje?

– Za vrijeme Tuđmana bio je rat i HTV je tada odigrala jednu od briljantnih uloga u novijoj hrvatskoj povijesti. U Domovinskom ratu davala je objektivnu istinu, te poticaj narodu da izdrži socijalni pritisak i međunarodnu izolaciju. To je bilo ratno razdoblje. Ja bih uspoređivao mirnodopska razdoblja, odnosno razdoblje bivše i aktualne vlasti. Pitam vas koliko je bivših ministara iz Tuđmanova doba imalo prilike gostovati na HTV-u za vrijeme Račanova mandata? Nikada nijedan.

NACIONAL: Mislim da niste u pravu, te da su neki od njih često bili citirani na HTV-u. Kojim biste ih povodom i koliko često vi zvali ako više ne obnašaju javne funkcije?

-A zašto su u našem mandatu bivši ministri svakodnevno na nacionalnoj televiziji?

NACIONAL: Mislim da niste u pravu. Jeste li sigurni?

– Kao bivši ministar zdravstva u vrijeme Račanova mandata 4 godine nikad nisam gostovao na HTV-u. U mojem mandatu bivši ministar zdravstva tri puta češće je gostovao na HRT-u od mene. Na HRT-u nema ravnoteže i na to smo pokušali upozoriti na saborskoj raspravi. To se vidi i po načinu izvještavanja o Domovinskom ratu. U prošle tri godine na HRT-u nije emitirana nijedna pozitivna emisija o Domovinskom ratu. Uglavnom su se prikazivale negativne epizode iz Domovinskog rata. I njih treba prikazivati, jer to doprinosi istjerivanju istine na vidjelo, ali treba dati pokazati i pozitivnu stranu. Na koncu, sedam je puta više negativnih, no pozitivnih vijesti o hrvatskim braniteljima. Kućni ljubimci, koje inače jako volim, na HTV-u imaju veću minutažu od hrvatskih branitelja što je sramotno.

NACIONAL: Podržavate li ultimativni zahtjev zdruga “Zrinski” za odlaskom Mirka Galića i Denisa Latina?

– Uvijek sam protiv izvaninstitucionalnih kadrovskih i političkih zahtjeva.

NACIONAL: Je li Francuska pogriješila kada je Galiću nedavno uručila visoko državno odlikovanje?

– Ne mogu komentirati poteze druge države.

NACIONAL: Smatrate li da je Denis Latin kvalitetan novinar?

– Latin je periferna figura hrvatskog novinarstva, te posljedica sadašnjeg stanja na HRT-u. On je posve beznačajan. Takvih je ondje više. Nadam se da je ova rasprava doprinijela tomu da se vidi tko su oni i koliko novca za takav rad mjesečno primaju. Latin prima 80 tisuća kuna mjesečno da servira neobjektivne informacije.

NACIONAL: Bi li vas smetalo da se emitira Latinica s temom “Zašto se sramimo svoje partizanske prošlosti”, s prilogom o vašem ocu? Biste li pričali o svojem ocu novinaru Latinice?

– Iz novina sam saznao da sam skinuo tu emisiju zbog tog priloga. Uopće nisam znao za taj prilog! Ako znam iz čijeg se pera piše o mojem ocu, onda naravno niti ne očekujem istinu. Podržavam objektivan pristup toj temi. Uvijek bi se odazvao na tu temu jer je izučavam već 50 godina. Netočno je da sam neizravnim ucjenama tražio snimanje dokumentarnog filma o mojem ocu, vrijedan 3 milijuna kuna. Nakon što sam u Nacionalu pročitao taj tekst, doznao sam da moj brat želi snimiti dokumentarni film o živućim svjedocima iz doba moga oca, te da se HTV-u javio na natječaj za njegovo snimanje.

NACIONAL: Nije li činjenica da je premijer Sanader neočekivano odgodio naplatu PDV-a HRT-u pokazatelj da je saborska rasprava o stanju na televiziji bila loša za HDZ?

– To je još jedna manipulacija HRT-a. Šuker nije poslao taj porez na naplatu nakon saborske rasprave, kao što je to gledateljima sugerirano. HRT je negativno rješenje o svojoj žalbi po tom pitanju dobio 14 dana prije saborske rasprave. Uostalom, to je ionako odluka Račanove vlade. To je još jedan od razloga zašto o HRT-u treba raspravljati u Saboru, koji po zakonu nadzire rad HRT-a. Cijela HTV-ova manipulacija me ne čudi, jer oni nisu objavili da je Vlada dala kritično mišljenje o njihovom poslovanju prije Sabora, niti su objavili da njihova izviješća nije prihvatio matični saborski odbor. Selekcija vijesti njihovo je glavno oružje.

NACIONAL: Zašto je premijer, zbog nekih novih okolnosti, stornirao Šukerovu odluku i praktično ga napravio smiješnim? Je li vam to premijer privatno objasnio?

– Saborska rasprava o HRT-u bila je posve u okvirima onoga što smo dogovorili na klubu zastupnika, ali dva tjedna prije rasprave. Međutim, Latinica s lažima o Tuđmanovoj ostavštini raspirila je raspravu u emotivnijem smjeru, što je bilo nepredvidljivo. No, nije bilo niskih udaraca poput, primjerice, izjave predsjednika Mesića na jedan tekst objavljen u Jutarnjem da je Jutarnji list smeće.

NACIONAL: U razgovoru za Globus koncem listopada rekli ste da se reforma zdravstva odgađala jer je to bolno i vrlo teško, ali da se reforma sada izrađuje, te da se posebno vodi računa o socijalno najugroženijim slojevima stanovništva. Znači li to da vi tijekom svog mandata zapravo niste radili ništa na provođenju reforme? Govori li činjenica da se tek sada izrađuje koncept reforme zdravstva i da ste nepripremljeni preuzeli funkciju ministra zdravstva?

– Reforma zdravstva ne postoji. To je samo poštapalica. Zdravstvo je u stalnoj mijeni, jer se neprestano prilagođava novim prilikama u društvu. Zakone koje namjeravamo staviti u proceduru napravili smo prije izbora, ali kada sam nastupio na dužnost vidio sam da od toga na početku neće biti ništa, zbog teškog stanja i naslijeđenih dugova. Prvo smo financijski stabilizirali sustav, vratili 2,5 milijardi kuna dospjelog kredita bankama, uveli novi sustav kontrole poslovanja u bolnice, te napravili unutarnju reorganizaciju sustava. Tek tada smo mogli ići na donošenje novih zakona. Sve je ostalo bilo pitanje političkih prioriteta. Mislim da je sada došlo to vrijeme.

NACIONAL: U proljeće 2004. smijenili ste većinu ravnatelja kliničkih bolnica zbog neopravdanih gubitaka u poslovanju. Potom je provedena sanacija, a njihovi nasljednici, prema podacima Udruge poslodavaca u zdravstvu, posluju još lošije od prethodnika. Treba li ih ministar Ljubičić smijeniti? Govori li ta činjenica o vašoj pogrešci, ili je pogreška u sustavu, koji za svoga mandata niste mijenjali?

– Govorit ću samo o svojem mandatu. Neću komentirati mandat Ljubičića. Kada sam nakon brojnih problema napokon uspio snimiti kompletnu financijsku situaciju u sustavu, jer jedinstvene financijske evidencije nije bilo, vidio sam da bolnice povećavaju svoje rashode 24 posto godišnje. To bi dovelo do kraha sustava, jer smo zatekli 20-ak ovršnih zahtjeva nad bolnicama. Smijenjeni su samo oni ravnatelji koji nisu prihvatili novi način rada. Na kraju mojeg mandata bolnice su imale 3,2 posto veće rashode no godinu ranije, te jedan posto više usluga. To znači da je učinjena racionalizacija. Ravnatelj koji ne posluje u okviru zadanih limita, bez obzira na stranačku pripadnost, ne može biti ravnatelj. Nisam to ja izmislio, već EU.

NACIONAL: Zašto je u zadnji tren povučen Zakon o zdravstvenoj zaštiti?

– Povukla ga je Vlada i to ne želim komentirati. Nadam se da će poništiti i odluku o generičkim lijekovima, koja nije u skladu s europskim zakonima.

NACIONAL: Kako komentirate nedavne nesuglasice i proturječne odluke HZZO-a vezane uz epilog natječaja za nabavku ortopedskih i drugih medicinskih pomagala?

– HZZO je potpao pod pritisak nekih tvrtki. Neću ih imenovati. Radi se o velikim interesima tržišnih igrača koji pokušavaju manipulirati. HZZO je prvotno donio dobru odluku, najavio zaključenje ugovora s najboljim ponuđačima, ali potom su se uplašili vlastite dosljednosti. U politici čovjek ne smije gledati na negativne odjeke vlastitih odluka, ako im je svrha racionalizacija i poboljšanje sustava.

NACIONAL: Znači li to da vam ne smeta što ste i više od godinu dana nakon odlaska iz Vlade i dalje, po nekim anketama, među najnepopularnijim političarima?

– Ja sam nedavno vidio da sam među popularnijima. U svim anketama prošlih 15 godina bio sam plasiran vrlo loše, ali na izborima nikad nisam izgubio. Pozivam anketare na objektivnost, a ne na političku manipulaciju.

NACIONAL: Kako niste nikada izgubili na izborima, ako vas je na prvim izborima za Vijeće udruženog rada Sabora teško porazio Frane Vinko Golem?

– S Tuđmanom sam se tada dogovorio da ću nastupiti kao nezavisni kandidat, iako sam bio član HDZ-a, da privučemo neke glasove koje bi privukli politički protivnici. Bilo je dogovoreno da idem u Vladu, a ne u sabor.

NACIONAL: Izgubili ste izbore, a tvrdite da nikada niste poraženi.

– Tada nisam nastupio kao član HDZ-a. Bio je to dio predizborne strategije, da privučemo glasove koji bi pripali drugima. Samo sam rekao da u posljednjih 15 godina nisam izgubio nijedne izbore.