Paketom proširenja i Planom rasta za zapadni Balkan Bruxelles pokazuje da je bitno proširenje i integracija u jedinstveno tržište EU-a kako bi građani i poslovni sektor osjetili prednosti i prije nego što zemlje regije postanu članicama Unije, poručio je u petak u Beogradu šef Delegacije EU-a u Srbiji Emanuele Giaufret.

On je na predstavljanju Izvješća Europske komisije o Srbiji za 2023. predstavnicima gospodarstva i poslovnih udruga u Gospodarskoj komori Srbije (PKS) rekao da je preduvjet za integriranje u jedinstveno tržište da se zemlje regije same ekonomski uključe, primjenjujući standarde EU-a.

Prema procjenama, integracija regije bi mogla dovesti po porasta BDP-a svih regionalnih gospodarstava za 10 posto, rekao je Giaufret.

On je naglasio da Plan rasta podrazumijeva šest milijardi eura namijenjenih zemljama zapadnog Balkana i naveo da će se novac isplaćivati sukladno postignutim rezultatima.

Predsjednik PKS-a Marko Čadež drži da je od iznimne važnosti što je EK u godišnjem izvješću potaknula značaj što ranijeg uključivanja Srbije na jedinstveno europsko tržište.

On je rekao da je konkurentnost “više nije nacionalno pitanje, ni pitanje EU”, već pitanje “cijele Europe”, naglasivši da Srbija najviše izvozi u EU i da ima najviše investicija iz država članica Unije.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je ranije, komentirajući Izvješće EK o Srbiji za 2023. godinu, kako je “važno da se u 31 od 34 poglavlja primjećuje napredak” i da Srbija “ide naprijed na europskom putu“, ali da istodobno uvijek zna kako sačuvati “državne i nacionalne interese”.

Srpska premijerka Ana Brnabić je prethodno, nakon sastanka sa šefom Delegacije EU-a u Beogradu koji joj je uručio Izvješće EK, rekla da je “država uspjela u pravosudnoj reformi, uz ograničen napredak u borbi protiv korupcije”.

Brnabić je ocijenila da je u području pravosudnih reformi “konstatiran izvjestan napredak”, te da je to “viša ocjena nego prošle godine”.

Ona je ustvrdila da je učinjen niz koraka kako bi se smanjio politički utjecaj na pravosuđe, istaknuvši da je tu reformu država “sama izgurala”, bez “naročitog poticaja ni organizacija civilnog društva i oporbe.

Srbija je u godišnjem izvješću EK-a dobila loše ocjene u ključnim poglavljima 23 i 24 o vladavini prava, istaknuta je važnost normalizacije odnosa s Kosovom, te naglašeno da Beograd nije uveo sankcije Rusiji, uz zabrinutost što i dalje traju politički i ekonomski utjecaji na medije.

Beograd se, kako je navedeno, nije pridružio sankcijama međunarodne zajednice Rusiji, te nije zatvorio prostor stranom miješanju i manipulaciji informacijama.

Istaknuto je da, bez obzira na aspiracije za članstvo u Uniji, koje Beograd navodi kao strateški cilj zemlje, Srbija sklapa trgovinske sporazume s Kinom i ostalim trećim zemljama koje ne ispunjavaju briselske standarde.

Uz to, Komisija sugerira da Srbija treba uložiti više napora i napraviti kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Kosovom krenuo naprijed, uz neophodnost ispunjavanja svojih obveza u okviru dijaloga, uz punu primjenu svih prethodnih sporazuma.

Vučić nakon sastanka u Bruxellesu: “Poznato je da Srbija ne može prihvatiti…”