Šef  Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler upozorio je u utorak kako put ka članstvu u Uniji traži jače angažiranje pri kontroli ilegalnih migracija, dok su lokalni političari potvrdili da novi problem u tome predstavljaju osobe koje u BiH dolaze na temelju izdanih radnih dozvola no vrlo brzo “nestanu” iz zemlje.

Sattler je o problemu ilegalnih migracija u Sarajevu razgovarao s članovima Vijeća ministara BiH kazavši kako je za Bruxelles važno da ta zemlja sada ima potpuno opremljene centre za prihvat ilegalnih migranata i jača svoje kapacitete za kontroliranje tih migracija.

Sve je to, kako je istaknuo, važan dio nastojanja da BiH ubrza svoj put ka članstvu u EU, koji se sada čini znatno izvjesnijim nego prije dvije godine, kada je izgledao nemoguće da ta zemlja otvori pregovore o članstvu.

“Povijesna je ovo prilika za izabrane dužnosnike u BiH”, kazao je Sattler dodajući da Unija očekuje i da BiH što prije potpiše sporazum koji će omogućiti angažiranje pripadnika Frontex-a, koji bi lokalnim policijskim agencijama pomagali u kontroli granica.

Prema dostupnim informacijama sporazum s Frontex-om još je na čekanju jer vlasti Republike Srpske inzistiraju da policija tog entiteta bude tretirana kao partner ravnopravan državnim policijskim agencijama.

Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić pred novinarima to nije komentirao, no izjavio je kako su u njegovoj zemlji sve nestrpljiviji i žele konkretne pomake na putu ka članstvu u Uniji.

“Naš je cilj članstvo u EU i naše strpljenje po pitanju tog puta je pri kraju. Ne želimo više čekati nego biti punopravna članica Unije”, kazao je Nešić ustvrdivši kako su vlasti u BiH spremne odgovoriti svim izazovima pa tako i problemu ilegalnih migracija.

Dodao je kako su odlučni “ne dopustiti bilo kakvo divljanje migranata” i pomoći svim policijskim agencijama da ilegalne migracije drže pod kontrolom kao i da u cijelosti poštuju sporazum s Hrvatskom o readmisiji migranata.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić najavio je dodatnu financijsku pomoć migrantima koji u BiH zatraže zaštitu, ali je potvrdio kako se sada pojavio novi problem jer brojni državljani Indije, Nepala i nekih bliskoistočnih zemalja dođu u BiH na poziv poslodavaca kako bi radili, no ubrzo se pokaže kako je riječ o osobama koje dobivene radne dozvole koriste tek kao kartu uz koju nastavljaju put na Zapad.

“To je problem za poslodavce jer oni nisu ništa krivi”, kazao je Hurtić pojašnjavajući kako BiH mora regulirati odnose s državama iz kojih dolaze legalni migranti kako bi se oni po završetku posla vratili u zemlje iz kojih su došli.

BiH je među državama koje su suočene s odljevom kvalificirane radne snage, no ima kvote za izdavanje radnih dozvola. Prema podacima koje je iznio Hurtić trenutačno je u optjecaju njih oko četiri tisuće, no postalo je jasno kako zarade i okruženje koje nudi BiH nisu privlačni migrantima pa je ta zemlja za njih tek prolazna stanica na putu ka EU-u.

Talijanski europarlamentarci: Migranti kod Bihaća žive u groznim uvjetima