Iznos od 41 milijun eura, namijenjen osobama s invaliditetom, prenamijenjen je rebalansom proračuna za neke druge potrebe.

Istovremeno, već godinu i pol na snazi je Zakon o osobnoj asistenciji, a prema podacima iz rujna, svega 6730 zahtjeva je bilo podneseno zavodima za socijalni rad. Od toga je bilo doneseno 4900 rješenja, a sklopljena su i 182 ugovora s pružateljima usluga.

Što je sa svim drugim korisnicima? Pitanje je to za HDZ-ovog Marina Piletića, aktualnog ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Kako je on sam najavio, 14000 potencijalnih korisnika trebalo je biti obuhvaćeno Zakonom o osobnoj asistenciji, dok je, prema procjenama tadašnje pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, ta brojka znatno veća. Takvih je korisnika trebalo biti čak 30000.

Međutim, zbog neprovedbe Zakona, Vlada je predložila u rebalansu skidanje preko 40 milijuna eura koji su bili namijenjeni za potrebe osobne asistencije.

“Očito je da ministru nije stalo da se dođe do krajnjih korisnika, a to dokazuje i činjenica da nije rasteretio sustav socijalne skrbi i osigurao da se socijalni radnik doista može baviti čovjekom i njegovim poteškoćama”, ističe saborska zastupica SDP-a Martina Vlašić Iljkić.

Sustav je neuređen, a rebalans će dodatno ugroziti zdravlje i svakodnevicu osoba s invaliditetom. Osobni asistenti, primjerice, imaju različite plaće – ovisno o tome s kojom su udrugom potpisali ugovor. Ministarstvo je tome pokušalo doskočiti propisavši iznos od 11 eura za sat rada, ali ne i to koliko od tog iznosa pripada osobnom asistentu, a koliko pružatelju usluge. A gdje je u računici putni trošak?

U RALJAMA BIROKRACIJE Osobe s invaliditetom osam mjeseci čekaju inkluzivni dodatak, mnogi moraju na nova vještačenja

Potrebno je propisati standarde, kako se ne bi događale razlike – i to značajne – u visini plaća osobnih asistenata.

Stoga zastupnica Vlašić Iljkić poziva Ministarstvo da to učini, jer sve je teže pronaći one koji će raditi kao osobni asistenti, i to pod uvjetima koji nisu jasni i standardizirani.

Također, osobe s invaliditetom za ostvarivanje prava čekaju na vještačenje u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u prosjeku 8 mjeseci, a u pojedinim područnim zavodima i do 16 mjeseci, što je nedopustivo, jer osobe s invaliditetom u svojim potrebama ne trpe odgodu.

Potrebno je kadrovski ojačati Zavod za vještačenje, kako bi krajnji korisnici svoje pravo na osobnu asistenciju ili inkluzivni dodatak ostvarili u zakonu propisanom roku, koji je za oba prava 15 dana, odnosno 30 dana ako je potrebno provesti ispitni postupak.

Ministarstvo krši vlastite propise

“Ministarstvo krši vlastite propise, dopušta da ljudi čekaju godinu dana inkluzivni dodatak, a nažalost ima i onih koji preminu i nikada ni ne dočekaju svoje pravo. Trenutno je podneseno ili pokrenuto po službenoj dužnosti čak 170 tisuća zahtjeva, a doneseno 85.500 rješenja”, ističe Vlašić Iljkić.

“Ispred Kluba zastupnika SDP-a još smo u listopadu 2023. godine predložili izmjene Zakona o osobnoj asistenciji, radi poboljšanja prava osoba s invaliditetom”, podsjeća.

“Između ostalog, tražili smo osiguravanje osobnog asistenta i osobama s invaliditetom o kojima brinu roditelji njegovatelji i njegovatelji, ukidanje štetnih zapreka poput sastava članova kućanstava i pomoći u kući, te smo tražili osiguranje broja sati osobne asistencije prema individualnim potrebama korisnika”, kaže zastupnica.

INKLUZIVNI DODATAK Piletić: ‘Zapelo je oko 80.000 zahtjeva zbog nedovoljno kapaciteta i vještaka’

“Apeliramo na resorno ministarstvo da uloži napor i informira osobe s invaliditetom i potencijalne korisnike osobne asistencije o mogućnosti ostvarenja prava putem Registra osoba s invaliditetom”, nastavlja.

“Ako su osobe s invaliditetom na kućnu adresu dobile nacionalnu iskaznicu, onda mogu dobiti i obavijest o pravima u sustavu socijalne skrbi. Činjenica je da ljudi nisu informirani o svojim pravima, pogotovo u ruralnim sredinama, jer da jesu, sigurno se ne bi dogodilo da se 41 milijuna eura namijenjenih osobama s invaliditetom prenamjenjuje za neke druge potrebe”, ukazuje.

Vrijeme je da Ministarstvo započne provoditi Zakon u skladu s Konvencijom o osobama s invaliditetom i osigura osobama s invaliditetom neovisno življenje i uključenost u zajednicu, kao i dostupne usluge u njihovom domu ili ustanovama za smještaj, uključujući osobnu asistenciju radi sprječavanja izolacije iz zajednice.

“Ako zakon nije životan i provediv, on gubi svoj smisao”, zaključuje Vlašić Iljkić.

‘DRŽAVA JE KRIVA’ Tomašević o inkluzivnom dodatku: Sve ćemo isplatiti retroaktivno