Predstavnici SDP-a Ivo Jelušić i Saša Đujić u utorak su s konferencije za novinare poručili da se promjenom Vladina izvanrednog povjerenika, odnosno dolaskom Fabrisa Peruška, u situaciji oko Agrokora nije ništa promijenilo, a intervencija države bila je motivirana isključivo željom da potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić spasi svoje prijatelje, stoga nije istina da građane neće ništa stajati procesi u Agrokoru.

Jelušić je uvodno kazao da SDP poštuje pravnu državu i odluku Ustavnog suda da je lex Agrokor u skladu s Ustavom, čak i kada se duboko ne slažu s tim zakonom. No, dodao je, Ustavni sud nije rekao je li taj zakon dobar ili nije, a pogotovo nije rekao je li dobro da se primjenjuje.

Vladi, premijeru Andreju Plenkoviću i povjereniku Perušku postavio je pet pitanja, među kojima i ono kada će biti gotov tekst nagodbe vjerovnika, s obzirom da je lex Agrokor sada već u produžecima predviđenog trajanja.

Prije mjesec dana objavljeno je kako je nagodba praktički gotovo stvar, podsjetio je Jelušić, dodavši da je ni danas nema na vidiku. To je bilo rečeno kako bi se Dalić spasila od izglasavanje nepovjerenja u Saboru, ustvrdio je.

“Taj je posao trebao napraviti povjerenik sa svojom ekipom savjetnika, koji su do sada plaćeni najmanje 500 milijuna kuna”, upozorio je i upitao kada će biti napravljen novi prijedlog podjele vjerovnika u skupine, što je zatražio i Trgovački sud kada je poništio povjerenikov prijedlog.

“Bez utvrđivanja vjerovničkih skupina nema novog i Stalnog vjerovničkog vijeća, koje u procesu nagodbe mora sudjelovati po zakonu, a koji se očito ne provodi”, ustvrdio je Jelušić poručivši da bi savjetnici, koji i dalje primaju astronomske svote u Agrokoru, bar dio sredstava trebali vratiti jer nisu odradili svoj posao.

Savjetnici plaćeni 500 milijuna, a radnici primaju minimalne iznose

Plenkovića je pitao je li primjereno da savjetnici zarađuju tolike iznose, dok radnici za svoj rad primaju minimalne iznose, a potencijalno su im ugrožena radna mjesta. Zapitao je i tko štiti javni interes u nagodbi u Agrokoru budući da javni sektor od Agrokora potražuje 1,2 milijarde kuna.

Ustvrdio je da su u tom procesu izgubili i mirovinski fondovi, što će se sigurno odraziti na visinu mirovina i zaključio da se dolaskom Peruška nije ništa promijenilo jer se i dalje odvija legalna pljačka, nema nagodbe, a savjetnici su ostali isti, sve po principu “sjaši Kurta da uzjaši Murta”.

Đujić je odbacio Vladinu argumentaciju da svojim intervencionizmom u Agrokoru spašava radna mjesta i hrvatsko gospodarstvo, pa to porezne obveznike neće koštati ni kune.

“Da se radilo po modelu koji je predlagao SDP, dakle izmjenama stečajnog zakona i ubrzanom stečaju na početku, biseri Agrokora poput Leda i Jamnic, mogli su biti prodani novim vlasnicima koji bi sačuvali radna mjesta i nastavili proizvodnju. Ovako je vrijednost tih tvrtki značajno pala”, upozorio je.

Đujić smatra da će, ako uopće dođe do nagodbe, većinski vlasnici postati strane financijske institucije, ruske banke i američki fondovi, koje će te tvrtke prodavati dalje.

“Ako te tvrtke nakon privatizacije dođu u ruke nekih stranih kompanija, poput primjerice Nestlea, hoće li one svoju proizvodnju ostaviti u Hrvatskoj ili je preseliti negdje drugdje, recimo u Mađarsku, koliko ćemo radnih mjesta izgubiti”, pita Đujić.

Tek će se vidjeti posljedice brojnih malverzacija u Agrokoru, pa su netočne Vladine tvrdnje da građani neće snositi financijski teret procesa u Agrokoru, ustvrdio je.