Tehničke izmjene izbornog zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa, hitna su zadaća za vlasti u BiH i ta se reforma mora provesti odmah, stajalište je visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, koje je on prenio i ministrima vanjskih poslova država-članica skupine prijatelja zapadnog Balkana. 

Schmidt je sudjelovao na ministarskom sastanku te skupine, čija je članica i Hrvatska, koji je održan u Rimu, a iz Ureda visokog predstavnika za BiH (OHR) u Sarajevu u utorak su u priopćenju potvrdili kako visoki predstavnik inzistira na ispunjenju obveze, na koju je upozorio i u prosincu prošle godine. Tada je političarima u BiH ostavio rok od najviše tri tjedna da sami dogovore tehničke izmjene izbornog zakona ili će to učiniti on, na temelju ovlasti koje ima.

“Vraćanje povjerenja javnosti u izborni sustav je hitni prioritet za tijela vlasti u BiH. Stoga je potrebno u kratkom roku provesti reforme s ciljem poboljšanja integriteta izbora kako bi se osigurala uspješna organizacija lokalnih izbora zakazanih za listopad ove godine”, izjavio je Schmidt.

Vlasti u BiH pozvao je da djeluju učinkovito i u punom kapacitetu kako bi rješavale i druge prioritete da bi BiH na proljeće mogla službeno započeti pregovore o članstvu u EU.

Upravo su tehničke izmjene izbornog zakona BiH jedan od preduvjeta da Europska komisija preporuči otvaranje pristupnih pregovora s BiH, o čemu će Europsko vijeće odlučivati u ožujku.

Unatoč pozivima i upozorenjima iz Bruxellesa i europskih prijestolnica da vlasti u BiH do tada moraju poduzeti konkretne korake i usvojiti barem tri ili četiri reformska zakona, do sada na tom planu nije ništa učinjeno, a unutar vladajuće koalicije zaoštrili su se sukobi.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika odbio je u parlamentu podržati usvajanje usuglašenog zakona o sprječavanju pranja novca, a HDZ BiH i tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok sukobile su se upravo zbog izmjena izbornog zakona.

HDZ BiH je predložio da se u ovoj fazi, uz tehničke izmjene, usvoje i rješenja o novom načinu biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, što su iz stranaka koje čine “trojku” odbili inzistirajući da ovo pitanje bude dio cjelovitog paketa kojim će se provesti i presude Europskog suda za ljudska prava.

Naša stranka (NS), koja je dio “trojke”, u ponedjeljak je priopćila kako će se o tim pitanjima razgovarati tek kada BiH otvori pristupne pregovore s EU, a do tada su prioritet drugi reformski zakoni, poput onog o sprječavanju sukoba interesa.

Schmidt je nakon toga ponovio kako inzistira na tehničkim izmjenama izbornog zakona, a analitičari i mediji u BiH nagađaju kako bi on uskoro mogao posegnuti za svojim ovlastima i promijeniti izborni zakon, jer je izvjesno da unutarnji dogovor o tome trenutačno nije moguće postići.