Odluka kojom je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio odluke NSRS-a i nametnuo izmjene Kaznenog zakona za kršenje ustavnog poretka države, objavljena je u subotu na stranici OHR-a, čime je i službeno stupila na snagu.

Schmidt je odluku objavio u tjednu u kojemu je eskalirala politička kriza u zemlji zbog nastojanja vlasti RS, predvođenih Miloradom Dodikom, da potkopaju autoritet državnog Ustavnog suda donošenjem posebnog zakona o zabrani provedbe odluka tog suda.

Nešto ranije parlament RS donio je i zakon kojim je zabranio objavljivanje odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku entiteta jer ne priznaju Schmidta i njegov mandat. “Ovo je napad na Ustavni sud BiH i pokušaj ugrožavanja pravog i ustavnog okvira BiH uključujući odluke visokog predstavnika”, kazao je Schmidt u Sarajevu, dodajući kako je stoga odlučio poništiti sporne zakone na temelju ovlasti koje ima.

Schmidt je poručio kako neće stati i nastavit će djelovati u interesu očuvanja cjelovitosti i mira u BiH, a nada se da će političari u zemlji urazumiti i učiniti što je nužno kako bi se provele nužne reforme.

“Sve opcije su na stolu, a zna se koji je spektar ovlasti što ih mogu koristiti”, kazao je Schmidt dodajući kako poziva ostale partnere iz međunarodne zajednice za uvođenje pojedinačnih “ciljanih sankcija” protiv onih koji ugrožavaju ustavni poredak BiH.

Sprema li Dodik ‘medijski spektakl’?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratit će se u nedjelju u 13 na obilježavanju 81. obljetnice Bitke na Kozari medijima povodom posljednjih odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

“Njemački državljanin Christian Schmidt, koji se predstavlja kao visoki predstavnik u BiH, rekao je da je odlučio da neće stupiti na snagu zakon kojim se ukida obaveza ukidanja odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku Republike Srpske i Zakon o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske. On je dodao da će izmijeniti i Kazneni zakon BiH tako što će se radnje kojima se, kako kaže, narušava ustavni poredak BiH tretirati kao kazneno djelo”, naveo je Dodik.

Milorad Dodik. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

Cvijanović: “Na Schmidtu je samo da ode iz BiH”

Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović komentirala je odluku visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Poručila je da je Schmidt “glavna prepreka unutarnjem dijalogu i daljem kretanju BiH ka Europskoj uniji”.

“Na izabranim predstavnicima naroda je da taj proces dovedu do kraja, za šta postoji puna opredijeljenost Republike Srpske, a na Schmidtu je samo to da ode iz BiH”, rekla je i poručila da ovakvi njegovi potezi udaljavaju BiH od EU puta, jer derogiraju i ometaju suvereno donošenje odluka institucija na svim nivoima vlasti. Mišljenja je da je visoki predstavnik odgovoran za urušavanje vladavine prava u BiH te da on “nema nadležnost da poništava odluke Narodne skupštine Republike Srpske”.

Cvijanović je govorila i o sastanku u Konjicu. “Točno da je bilo i povišene temperature u početku, ali i da se nakon toga normalno razgovaralo. Sastanak je pogrešno koncipiran, naši partneri iz političkog Sarajeva su očekivali da se mi tamo nešto pravdamo zbog odluka Narodne skupštine Republike Srpske, pa su onda držali predavanja o ratu, tko kome čestita vjerske praznike, stiglo se do Srebrenice, pa i pokušaja da se analiziraju politički profili i razvojni put pojedinih političara. Sve u svemu ja na takvom nekvalitetnom sastanku još nisam bila”, rekla je.

Željka Cvijanović. FOTO: Luka Stanzl/PIXSELL

Naglasila je da je pristup delegacije SNSD-a bio da vide što se radi na nivou institucija BiH gdje čine vlast. “Imali smo dogovore koji nisu ispoštovani jer u federalnom koalicionom aranžmanu imaju tačke koje ne funkcioniraju u skladu sa našim dogovorom. Nismo baš u mogućnosti da stalno radimo ustupke, a da ono što je dogovoreno ostane nerealizirano”, kazala je.

Mišljenja je da nitko na sastanku nije bio zainteresiran za europski put BiH i da se čule samo isprazne floskule. “Čak je to i jasno rečeno kroz jednu konstataciju, ali neću ofirati ljude pa da govorim tko je to rekao. Bitno je da znamo da je tako. Kao drugo, oni su kadri da žrtvuju 13 prioriteta samo da se ne izvrši jedna točka u okviru jednog prioriteta koja kaže da treba reformirati Ustavni sud BiH i regulirati odlazak stranih sudaca. Dakle, jasno je. Koga briga za europske integracije? Njima je bitno da ostanu strani suci i zajedno sa OHR-om mijenjaju ustavnu strukturu na neustavan način, da bi se zemlja centralizirala i udovoljilo stalnoj kuknjavi političara iz reda bošnjačkog naroda”, navela je.

Nikšić: “Schmidtova odluka je dijelom rezultat našeg zalaganja i promjene pristupa”

Ppremijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao je da sada Milorada Dodika, kao i sve koji krše Ustav BiH čeka kaznena odgovornost. “RS dužnosnici će ubuduće morati odlučiti jesu li spremni kazneno odgovarati zbog provođenja Dodikove politike”, kazao je.

Nikšić je poručio da je Međunarodna zajednica još jednom pokazala da čvrsto stoji na strani Bosne i Hercegovine. “Očekivana i potpuno opravdana odluka visokog predstavnika u BiH. Izmjenama Krivičnog zakona BiH, podrivanje i rušenje ustavnog poretka će biti krivično djelo, a počinioci procesuirani. Do sada je postalo očito da sankcije svjetskih sila nisu pogađale Dodika u mjeri u kojoj se to očekivalo”, rekao je.

Poručio je da su odluke Schmidta jasna poruka svima onima koji smatraju da su iznad zakona i Ustava. Ali i jasna poruka svim kritičarima međunarodne zajednice u BiH i onima koji selektivno prihvaćaju ili odbacuju njene odluke u skladu sa svojim parcijalnim političkim interesima.

Nermin Nikšić. FOTO: Armin Durgut/PIXSELL

Nikšić je poručio da politika koju Dodik vodi nije dobra ni za koga, najmanje za građane Republike Srpske. Kaže da je morao znati da će ga stići kazna za godine vrijeđanja i omalovažavanja institucija BiH, pokušaja njihovog urušavanja, podrivanja ustavnopravnog poretka, provokacija, podređivanja državnih interesa interesima entiteta RS.

“Umjesto da je pronalazio rješenja da riješi financijske i druge probleme s kojima se Republika Srpska suočava, Dodik je sve to podredio političkom populizmu i vrijeđanju države u kojoj je rođen i u kojoj živi, što nije proizvelo ništa osim međunacionalnih tenzija, mržnje i netrpeljivosti. Istovremeno dobar je osjećaj znati da ničim nismo doprinijeli takvoj atmosferi već smo konstruktivnim dijalogom pokušali vratiti stvari u ustavnopravne okvire. Schmidtova odluka je dijelom rezultat takvog našeg zalaganja i promjene pristupa. Jasno je bilo da, ako nije spreman na razgovor i dogovor, da će reagirati međunarodna zajednica, što se i desilo”, zaključio je.

Zlatko Miletić: “Nedopustivo i sramotno”

Nakon što se javnosti danas obratio visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, reagirao je i delegat u Domu naroda BiH Zlatko Miletić.

“Herr Schmidt, da neki političar, nosilac javne funkcije u SR Njemačkoj opsuje holokaust, ne da bi bio ‘smijenjen’, satrali bi ga. Ove dvije odluke u kontekstu minimiziranja posljedica rušenja ustavnog poretka u BiH su nažalost za mene nedovoljne, veliko su razočarenje i predstavljaju samo produžetak agonije svih naroda i građana u BiH. Nedopustivo i sramotno”, kazao je.

Miletić je predstavio svoj “plan B”. “Svi koji ovo čitaju, nosioci bilo koje funkcije u BiH, Federaciji BIH, Republici Srpskoj, Distriktu Brčko, kantonu iz bilo kojeg naroda, bilo koje političke stranke, koji obnašaju bilo koju funkciju, bilo iz vlasti ili opozicije, da znate, iskoristit ću sve što znam i umijem, da za bilo koga, za koga uočim ili pretpostavim da je ovom banditu, ‘baji’ iz RS ili bilo kom drugom neprijatelju BiH, a ima ih raznih i iz drugih naroda, pomogao na bilo koji način (politički, financijski, pravno i sl.), učinit ću sve da vas razotkrijem i učinim politički odgovornim jer i vi onda kao i oni koji ruše BiH, zaslužujete svaki prijezir. Naravno ovo se odnosi i na predstavnike “međunarodne zajednice” što god to značilo”, rekao je.

Što se promijenilo?

Ključna odredba se odnosi na izmjene Kaznenog zakona BiH u dijelovima koji se odnose na podrivanje ustavnopravnog poretka BiH i provođenje odluka visokog predstavnika.

U Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine u članu 156. stoji: “Tko fizičkom silom ili prijetnjom fizičke sile” zamjenjuju se riječima: “(1) To silom ili prijetnjom sile ili na drugi protupravan način”. Iza stavke 1. dodaju se nove st. 2. i 3. koje glase: “(2) Za kazneno djelo iz stavke (1) ovoga članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obnašanja dužnosti. (3) U skladu s člankom 113. i 114. ovoga zakona, izrečena kazna za krivično djelo iz stavke 1. ovoga članka ima kao pravne posljedice osude: a) prestankom službene dužnosti i prestankom radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se financira iz javnih sredstava u cijelosti ili djelomično; d) zabrana obnašanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kojem tijelu koje se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”

Član 2 (novi član 203.a) Iza člana 203. Kaznenog zakona dodaje se novi član 203.a koji glasi: “Neprovođenje odluka visokog predstavnika”. Član 203a: (1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno kantona, grada ili općine ili mjesne zajednice ili bilo koji oblik lokalne uprave i samouprave, odnosno odgovorna osoba koja ne primjenjuje, provodi, izvršava ili na drugi način ne postupa po odluci Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ili koja sprječava ili na drugi način ometa njenu primjenu, provedbu ili izvršenje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

(2) Osoba iz stavka (1) kojoj je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećala se prinuđena da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili da ne bude izložena maltretiranju na radu, ali je obavijestila nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. (3) Osoba iz stava (1) kojoj je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestilo nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne. (4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera sigurnosti zabrane vršenja službe. (5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.”

Član 3 (Izmjena i dopuna člana 239.). Član 239. Kaznenog zakonika mijenja se i glasi: “(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili mjesnoj zajednici ili bilo kom obliku lokalne uprave i samouprave, odnosno odgovorne osobe, koja ne primjenjuje, ne provodi ili na drugi način ne poštuje konačnu i obavezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine uključujući odluku o privremenoj mjeri, konačnu i obavezujuću odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Europskog suda za ljudska prava, ili tko spriječi ili na drugi način ometa primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora do između šest mjeseci i pet godina.

Osoba iz stava (1) kojoj je naređeno, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, a osjećala se prinuđenom da izvrši takvo naređenje da ne izgubi sredstva za život ili da će biti izloženo maltretiranju na radu, ali je obavijestio/la nadređenog da se takvim radnjama može počiniti krivično djelo, može se blaže kazniti. (3) Osoba iz stava (1) kojoj je naloženo, neposredno ili posredno, da se ponaša na način iz stava (1) ovog člana, ali je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužioca, oslobodit će se kazne. (4) Za krivično djelo iz stava (1) ovog člana izriče se mjera sigurnosti zabrane vršenja službe. (5) U skladu sa čl. 113. i 114. ovog zakonika, kazna za krivično djelo iz stava (1) ovog člana povlači kao pravne posljedice osude: a) prestanak službene dužnosti i prestanak radnog odnosa; b) oduzimanje odlikovanja; c) zabrana vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, sudskom, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnoj, izvršnoj, sudskoj, upravnom ili bilo kom organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.

Član 4 (Stupanje na snagu): Ovaj zakon stupa na snagu 2. srpnja 2023. godine, objavljuje se na službenoj web stranici Ureda visokog predstavnika i odmah se objavljuje u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.