Kallasina stranka desnog centra vodi u anketama, ali bi mogla imati problema s formiranjem vlade nakon izbora 5. ožujka
Estonska premijerka Kaja Kallas, jedna od najčvršćih europskih prijateljica ratom razorene Ukrajine, mora sudjelovati na teškim općim izborima u nedjelju kako bi zadržala iznimno čvrst stav svoje zemlje prema Rusiji.

U godini otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Kallas, 45-godišnja čelnica Reformske stranke desnog centra, pojavila se kao snažan zagovornik strožih gospodarskih sankcija Moskvi i jačanja NATO-ova vojna prisutnost duž istočnog ruba Europe.

Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji ovog mjeseca ponovno je pozvala europske države da se suoče s ruskom agresijom, uključujući njezino zveckanje nuklearnim oružjem, tvrdeći da bi povlačenje samo ohrabrilo Moskvu da dodatno eskalira.

“Ako nasjednemo na ruske nuklearne prijetnje, probudit ćemo se u mnogo opasnijem svijetu”, rekla je. “To je ista zamka, svaki put se vraćaju hrabrije.”
Anketa POLITICO-a pokazuje da Kallasina Reformska stranka vodi s potporom od oko 30 posto, s krajnje desnim oporbenim suparnikom Konzervativnom narodnom strankom Estonije (koja se široko naziva akronimom EKRE) s 19 posto i oporbenom Strankom centra sa 16 posto.

No, unatoč ovom naizgled ugodnom vodstvu, pritisak ostaje na Reformu: Mogla bi pobijediti na glasanju i još uvijek ne uspjeti formirati većinsku vladu, kao što se dogodilo nakon izbora 2019., a koalicija izgrađena oko EKRE-a i Stranke centra mogla bi izbaciti Kallas s vlasti .

Gubitak tako ključnog saveznika bio bi udarac za Ukrajinu s prijetnjom umora od rata koja se sve više prijeti zapadnim prijestolnicama.

Zajedno sa svrgnutim čelnikom Ujedinjenog Kraljevstva Borisom Johnsonom, Kallas je odredila tempo u europskom diplomatskom i vojnom odgovoru na sukob s Estonijom koja Kijevu daje najviše oružja u odnosu na veličinu svog gospodarstva. Bivša odvjetnica, neumoljivo je tvrdila da se Ukrajina bori u ime Zapada.
Njezina majka deportirana je u Sibir zajedno s desecima tisuća sunarodnjaka Estonaca tijekom sovjetske okupacije baltičke zemlje, što je obiteljska povijest za koju Kallas kaže da podupire njezin osjećaj da se ruskoj brutalnosti u Ukrajini mora oduprijeti. “Moja je majka imala samo šest mjeseci kada je deportirana u stočnom vagonu zajedno s majkom i bakom u ono što Estonci zovu Hladna zemlja”, rekla je u govoru u Europskom parlamentu u ožujku prošle godine. “Moglo bi se reći da mi Estonci imamo iskustvo s Rusijom koje pokušavamo podijeliti s Europskom unijom otkako smo se pridružili.” Estonija je ušla u EU i NATO 2004.

Stručnjaci sugeriraju da bi, ako EKRE preuzme vlast, njegov čelnik Martin Helme vjerojatno nastavio podržavati Ukrajinu, s obzirom na potporu široke javnosti koju strategija uživa među stanovništvom koje je dugo sumnjičavo prema Moskvi, ali bi joj moglo nedostajati nešto od Kallasinog pristupa.
Kao znak da bi vlada koju vodi EKRE mogla biti opreznija, Helme je u jednoj nedavnoj debati s Kallas sugerirao da je Estonija zbog donacije haubica ostala “praznih ruku” i nesposobnu da se brani. “Predali smo oružje, ostali bez haubica, koje ćemo moći zamijeniti za dvije-tri godine. Što da radimo u međuvremenu?”, rekao je, prenosi nacionalna televizija ERR. Kallas je rekla da će svo oružje donirano Ukrajini biti zamijenjeno, a nešto od njega nadograđeno.