U povodu manifestacije Dana mladosti, 25. svibnja, koju su organizirali Savez društava “Josip Broz Tito” Hrvatske i Savez antifašističkih boraca i antifašista grada Zagreba i Zagrebačke županije, u subotu je na Trgu maršala Tita u Zagrebu održan prosvjedni skup protiv promjene naziva toga trga, ali i svih drugih trgova i ulica diljem zemlje koji nose Titovo ime.

Skup je potaknut višegodišnjim nagovještajima i inicijativama usmjerenim na promjenu imena toga trga, a organiziran je s ciljem kako bi se zagrebačkoj Gradskoj skupštini i građanima Zagreba uputila poruka da ne mijenjaju naziv trga nazvanog po čovjeku koji je odigrao značajnu ulogu u povijesti Hrvatske, kazao je predsjednik Saveza društava “Josip Broz Tito” Hrvatske Jovan Vejnović.

“Ovaj trg već više od 50 godina nosi ime čovjeka s kojim smo kao ljudi i država ušli na velika vrata na geografsku i političku kartu Europe i svijeta”, istaknuo je Vejnović.

Već duže vrijeme “određeni ljudi, određene političke stranke angažiraju se na tome da se ime Josipa Broza Tita skine s naziva ovog trga. Mi smo ovdje došli da se tome suprotstavimo, oslonjeni na činjenice, na povijesnu i društvenu ulogu Josipa Broza Tita, na sve ono što je on za svog života napravio za dobrobit Jugoslavije i Hrvatske”, dodao je.

Poručio je kako će se Savez i njegovi članovi nastojati svim raspoloživim demokratskim sredstvima suprotstaviti promjeni naziva trga, “jer mislimo da to može samo štetiti ovom gradu i državi”, te pozvao da se raspiše referendum “pa da vidimo tko će u ovoj zemlji i ovom gradu glasovati protiv toga da taj trg nosi ime Josipa Broza Tita”.

Prosvjed je na istočnoj strani Trga maršala Tita okupio dvjestotinjak članova antifašističkih saveza Trogira, Zadra, Rijeke, Zagreba i drugih gradova, koji su nosili zastave Saveza društava “Josip Broz Tito”, crvene majice s Titovim likom i transparente poput “Zagreb za Tita”, a okupili su se skandirajući “Tito! Tito!” i “Tito je naš, mi smo Titovi!”, te “Ne damo našega Tita nikome!”.

Skup je otvorio glumac Vilim Matula, koji je okupljenima poželio dobrodošlicu na skup riječima “Drugarice i drugovi, građani i građanke!”, što je izazvalo buran pljesak i skandiranje.

Istaknuo je kako na tvrdnju aktualnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića da je jedina istinska pobjeda ona u Domovinskom ratu treba odgovoriti tvrdnjom da su upravo antifašisti izvojevali “ne samo istinsku, već veličanstvenu pobjedu, i to prije svega zato što je to bila zajednička pobjeda hrvatskog, srpskog, bosanskog, slovenskog, židovskog naroda”.

Okupljenima se obratio i “najmlađi priznati sudionik Narodno-oslobodilačke borbe”, povjesničar Daniel Ivin, koji je napomenuo kako Trg maršala Tita u Zagrebu nije jedini trg u Hrvatskoj koji nosi ime Josipa Broza Tita. “Puno je trgova i ulica u Hrvatskoj i diljem svijeta koji nose njegovo ime i to nam nikada ne mogu skinuti”, poručio je Ivin.

Saborska zastupnica Hrvatskih laburista – Stranke rada Nansi Tireli osvrnula se na “veliku reviziju povijesti koju neki žele napraviti, učiti nas nanovo, i naučiti, tko je i što netko nekada bio”. “Ali činjenice su neosporne, a postoji samo jedna jedina istina: da nije bilo antifašizma, ja danas ne bih bila ovdje”, poručila je.

Na obilježavanju u Kumrovcu 10 tisuća ljudi

Ranije je u Kumrovcu svečano obilježen Dan mladosti, ispred rodne kuće Josipa Broza, skupom pod nazivom “U mladosti je radost – u radosti je mladost”.

Obilježavanje je, kako je rekao Hini predsjednik Zajednice udruga antifašista grada Zagreba i Zagrebačke županije Petar Raić, kao i svake godine, privuklo desetak tisuća ljudi iz svih krajeva Hrvatske.

“Govornici su se osvrnuli na Titov lik i djelo, te na to što se o njemu ne govori na temelju istinitih povijesnih činjenica. Među njima su bili i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, načelnik općine Kumrovec Dragutin Ulama, zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin i drugi”, istaknuo je Raić.

Svečanom obilježavanju nazočili su i gosti iz bivših jugoslavenskih republika, Slovenije, Bosne i Hercegovine i drugih, a sve je pratio bogat program nastupa kulturno-umjetničkih društava, nastupio je Partizanski zbor, te gosti iz BiH. Program je uključivao ugostiteljsko-gastronomsku ponudu, a sve je završilo pjesmom uz harmoniku, napomenuo je. Sudionici skupa u Kumrovcu također su se priključili zagrebačkom skupu.