Voditelj Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler izjavio je u srijedu da će se opći izbori u toj zemlji održati najesen čak i ako se ne postigne dogovor o izmjeni Izbornoga zakona, dok je čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović ocijenio da neće biti uvjeta za provedbu rezultata bez izborne reforme.

“Bez obzira hoće li se rješenje naći ili ne, ja vas uvjeravam da će se izbori svakako održati”, rekao je Sattler u izjavi za medije. Pojasnio je kako BiH ima Izborni zakon unatoč tome što je dijelove osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

“Nije idealan (zakon). Imate Središnje izborno povjerenstvo i ranije izborne procese koji su se odvijali u skladu s izbornim zakonom, tako da bez obzira na konačni ishod pregovora izbori u ovoj zemlji u listopadu će biti održani”, kazao je.

On je pozvao političare iz BiH da se dogovore o izmjenama Izbornog zakona navodeći da bi se na taj način relaksirali odnosi u zemlji.

U posredničku misiju sljedećeg tjedna dolaze posebni izaslanik State Departmenta za izbornu reformu Matthew Palmer i direktorica za Europu i Aziju pri Europskoj službi za vanjsko djelovanje Angelina Eichhorst kako bi pokušali približiti stajališta bošnjačke i hrvatske strane o izbornoj reformi.

Europski sud za ljudska prava je u pet presuda ocijenio kako se izbornim sustavom u BiH diskriminiraju manjine budući se ne mogu kandidirati na vodeće pozicije u državi, Predsjedništvu BiH i državnom Domu naroda. Istodobno, Ustavni sud BiH je presudom u predmetu Bože Ljubića naložio da se osigura legitimno političko predstavljanje nakon što je ovaj bivši predsjedavatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH u prizivu naveo kako se Hrvate preglasava prigodom izbora u Dom naroda Federacije BiH te je zatražio da se prestane s tom praksom. Hrvatska strana u BiH upozorava i kako je Željko Komšić u tri navrata biran na poziciju hrvatskog člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka nasuprot volji hrvatskih birača u toj zemlji.

Budući Parlament BiH nije izmijenio prijeporne odredbe, Ustavni sud BiH je izbrisao odredbe Izbornog zakona kojim se definira način biranja izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH. Nakon posljednjih izbora 2018. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH je arbitriralo i izabralo izaslanike za Dom naroda, unatoč protivljenja vodećih hrvatskih stranaka da je takav potez nezakonit. U međuvremenu je izabran i novi saziv SIP-a, čiji legitimitet osporavaju hrvatske stranke okupljene oko HDZ-a BiH.

Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović izjavio je u srijedu za medije u Mostaru kako SIP ne može biti zakonodavac koji će odrediti način biranja izaslanika u Dom naroda, pozivajući se i na nedavni istup predsjednika Ustavnog suda BiH Mate Tadića koji je ustvrdio da Izborni zakon može izmijeniti samo Parlamentarna skupština BiH.

“Ja nisam siguran da će se izbori moći provesti do kraja jer za to nema uvjeta. Središnje izborno povjerenstvo nema ovlasti tumačiti nepostojeće odredbe Izbornog zakona. To može samo Parlament BiH”, rekao je Cvitanović.

Neizvjesno je i kako će se financirati održavanje općih izbora koji bi se u BiH trebali održati početkom listopada ove godine. Središnje izborno povjerenstvo BiH je nedavno zatražilo dodatna sredstva od državnog ministarstva financija BiH kako bi započeli s pripremama za izborni proces. No, s obzirom da zbog političke krize, izazvane bojkotom institucija sa srpske strane, prošle godine uopće nije usvojen državni proračun BiH, niti je donesen novi za 2022. godinu, cijela državna uprava i sve obveze servisiraju se kroz privremeno tromjesečno financiranje. To znači, kako je navelo ministarstvo financija i riznice BiH, da ovo ministarstvo može sukladno zakonu izmirivati samo obveze koje su i prošle godine plaćali u istome razdoblju i u istom iznosu. Za financiranje dodatnih obveza, kakve su i one za održavanje izbora, potrebna je odluka Vijeća ministara BiH koje se tek sporadično sastaje.