Hrvatski premijer na zamjenika predsjednika Uprave Sberbanka ostavio je izvrstan dojam, što bi moglo potaknuti novi zaokret Sberbanka prema krizi u Agrokoru

Premijer je odličan”, izjavio je nakon sastanka koji je održao s Andrejem Plenkovićem i njegovim najužim krugom suradnika Maksim Poletaev, prvi zamjenik predsjednika Uprave ruskog Sberbanka, u krugu svojih suradnika. Izvor u izravnoj vezi s predstavnicima ruskog Sberbanka izjavio je za Nacional da je Plenković na Poletaeva ostavio izvrstan dojam te da bi se dobrim dijelom i na temelju toga moglo govoriti o najavi novog zaokreta Sberbanka prema krizi u Agrokoru.

Sastanak koji se u ponedjeljak održao u Vladi zapravo se već trebao održati prošloga tjedna. Trebalo je to biti prošloga utorka, ali je sastanak otkazao Plenković. Potom se ponudio alternativni termin za prošli četvrtak, ali u tom terminu nije mogao doputovati Poletaev. Potom se koncem tjedna počelo pisati o tome kako je German Gref nazvao Antu Ramljaka nekompetentnim, a zatim su se u ponedjeljak susreli Plenković i Poletaev.

Izvor koji je u izravnoj vezi s ruskim predstavnicima Sberbanka otkrio je Nacionalu neke po njemu ključne detalje s tog sastanka, ali i ono što je još važnije – što predstavnici Sberbanka suštinski zamjeraju hrvatskoj strani po pitanju ponašanja u krizi Agrokora. Poletaev je tijekom sastanka s Plenkovićem iznio neka pojašnjenja oko nedavnog istupa Germana Grefa, izvršnog direktora ruskog Sberbanka koji je, prema pisanju Reutersa, izjavio da je Ante Ramljak, izvanredni povjerenik Vlade za Agrokor, nekompetentan te da Sberbank više neće kreditirati Agrokor dok se ne postigne potreban dogovor s hrvatskom vladom.

Prema tvrdnjama izvora bliskog Sberbanku, Poletaev je Plenkoviću ispričao da se u tom slučaju nije radilo o Grefovu samoinicijativnom istupu, već je on, čini se, odgovarao na pitanja, a potom su ti njegovi odgovori dijelom izvučeni iz konteksta. O tome se, međutim, može diskutirati.

Predstavnici Sberbanka nezadovoljni su ponašanjem Ante Ramljaka iz više razloga. Prvo im smeta to što Ramljak sve vjerovnike tretira jednako i javno govori da su za njega svi vjerovnici isti. Ramljaku zamjeraju i to što je kao savjetnike za restrukturiranje Agrokora angažirao konzultantsku tvrtku AlixPartners. AlixPartners peta je najveća kompanija na području savjetovanja u restrukturiranju na svijetu. Radila je na spašavanju General Motorsa te nekih velikih trgovačkih lanaca. Udio tvrtke AlixPartners u restrukturiranju na svjetskoj razini iznosi 33 posto. Među kandidatima za taj posao bila je i tvrtka McKinsey. Izvor blizak Sberbanku navodi da su predstavnici te ruske banke s tvrtkom McKinsey u puno bližim odnosima te da bi izbor te tvrtke njima puno više odgovarao.

Navodi se da ruski predstavnici Sberbanka Ramljaku zamjeraju i način njegova ophođenja prema dobavljačima, iz čega proizlazi da su s Ramljakovim potezima i ponašanjem detaljno upoznati. Izvor blizak ruskim predstavnicima Sberbanka Nacionalu je ispričao sljedeće: “Ramljak je na jednom od zadnjih sastanaka s dobavljačima izjavio da ne postoje nikakvi zapisnici sa sjednica Uprave Agrokora, da ne postoje godišnji planovi poslovanja te da, ukratko, ni jedna brojka koja se navodi u financijskim izvješćima ne drži vodu. Rusi mu to zamjeraju jer misle da bi to moglo dodatno potkopati povjerenje dobavljača u Agrokor te da takvo komuniciranje nije najmudrije.”

Ruski predstavnici Sberbanka navode da ih posebno brine to što su stekli dojam da se Ramljak prvenstveno orijentirao na financijsko restrukturiranje te da nisu dobili nikakve informacije koje se tiču operativnog restrukturiranja Agrokora. “Lijepo je to što se okružio financijskim stručnjacima, ali ruske predstavnike Sberbanka interesira kako Ramljak planira zaustaviti pad prihoda u Konzumu, gubitak stečenih tržišnih pozicija i druge stvari koje su povezane s operativnim menadžmentom”, tvrdi izvor Nacionala u izravnoj vezi s predstavnicima ruskog Sberbanka.

Međutim, nakon sastanka Poletaeva s Plenkovićem i Ramljakom, čini se da se i to počelo mijenjati. Ruski predstavnici Sberbanka dobili su na tim sastancima i prve konkretne podatke o planovima za operativno restrukturiranje. “Iznijeli smo podatke o restrukturiranju”, izjavio je u ponedjeljak popodne Ante Ramljak u službenom obraćanju medijima.

Ramljak je izjavio i da je Sberbanku ponudio da sudjeluje u nastavku financiranja Agrokora po modelu kakvog Ramljak priželjkuje, ali koji još skriva od javnosti. “Razgovarali smo o novom modelu financiranja i ponudili im da sudjeluju. Njihov stav saznat ćemo uskoro i vidjeti hoće li sudjelovati u financiranju. Kakva god njihova odluka bila, mi je poštujemo. O konkretnim iznosima nismo razgovarali. Važno je naglasiti da razgovori o kreditiranju idu u dobrom smjeru. Uskoro možete očekivati da vam iznesem konkretne brojke i imena kreditora. Nije se razgovaralo o državnim jamstvima. Normalno je da Sberbank pokazuje zabrinutost. Mislim da su zadovoljni izišli sa sastanka, dobili su informacije o financijskim kretanjima kompanija. Svima je jasno da je sezona u tijeku i da će financijski pokazatelji biti sve bolji. Interes drugih banaka je jako velik. Interes koji oni nude premašuje iznos koji mi tražimo”, zaključio je Ramljak.

Doista se može diskutirati o tome je li interes banaka takav da premašuje iznos koji Agrokor traži. U svakom slučaju, u najmanju ruku je riječ o jednoj hrabroj Ramljakovoj izjavi. To je tako jer se u medijima u više navrata već spominjalo da se ulazi u jedan od presudnih tjedana, u kojem bi se moglo definitivno odlučivati o sudbini Agrokora, jer ako se u idućih desetak dana ne dogovori kredit, Agrokorove tvrtke neće imati novca za plaćanje novih obveza prema dobavljačima i čitav koncern mogao bi u tom slučaju završiti u stečaju. Prema nekim procjenama, čak bi i kašnjenje s kreditom moglo srušiti Agrokor, jer se glavne tvrtke, poput Konzuma, ne bi mogle na vrijeme pripremiti za sezonu. Ako bi se pokazalo da interes banaka nije takav kakvim ga je u ponedjeljak načelno označio Ante Ramljak, bio bi to još jedan argument u prilog pisanju Reutersa, koji je prenio tvrdnje Germana Grefa, izvršnog direktora ruskog Sberbanka, da je Ramljak nekompetentan.

Činjenica je da je Agrokor prije donošenja “lex Agrokor” trebao podršku svojih poslovnih partnera, dobavljača i banaka. Agrokor je na sastanku od 27. ožujka dobio podršku dobavljača, ali banke mu nisu dale podršku. Todorić je to doživio kao izravni udar banaka na Agrokor i njega osobno.

U tjednima nakon što je Todorić napustio upravljanje Agrokorom, sve se češće počelo diskutirati o tome kako banke stvaraju probleme dobavljačima i državi te ih praktički ucjenjuju.

U nekim poslovnim izvorima tvrdi se da banke, jer upravljaju procesima, imaju veliku ulogu u poteškoćama koje nakon ulaska Ramljaka u Agrokor imaju Agrokor i država te da bi upravo takvo ucjenjivačko ponašanje banaka moglo dovesti do stečaja Agrokora.

“Financiranje razvoja hrvatske ekonomije iz banaka, kao i ostalih ekonomija periferne Europe, kapitalno je pitanje za razumijevanje problema koje danas imaju i Agrokor i Hrvatska.

Jedno od najvažnijih mjerila za trošak financiranja je kreditni rejting. Hrvatska država je prvi put dobila kreditni rejting 1997. I to BAA3. Danas je njezin rejting BA2. Osim multinacionalnih kompanija koje su imale matične rejtinge svojih vlasnika, hrvatske kompanije bile su vezane uz rejting države. Tako je bilo i s Agrokorom.

Definitivno se može reći da su hrvatske kompanije dobivale kredite sukladne cijeni hedge fondova – dakle, cijeni maksimalno rizičnog financiranja. Na primjer, danas se u EU-u kamate za kreditiranje biznisa kreću od 1 do 2 posto. Agrokorovi ‘bondovi’ su 10 posto, a financiranje Agrokora doseže cijenu sedam do 10 posto kamata. Zbog tih okolnosti, Agrokor se stalno morao financirati skupo, kao najrizičnija kompanija, ali je izdržao na tržištu više od 20 godina”, tvrdi poslovni izvor godinama upućen i u poslovanje Agrokora.

Uz sve to, i na domaćem tržištu moralo se skupo plaćati novac jer HNB nije ništa učinio da to promijeni. Središnja banka nije sudjelovala u traženju rješenja za skupe kredite. Ništa se od toga u međuvremenu nije počelo mijenjati, osim što je izglasan “lex Agrokor”, a rješavanje drame u Agrokoru Vlada je izvršno povjerila Anti Ramljaku.

Usred pregovaračke drame s bankama i vjerovnicima Agrokora istodobno, Ramljak je nakon razgovora s ruskim predstavnikom Sberbanka izjavio da interes banaka za financiranje Agrokora premašuje interes i potrebe tog koncerna. Neće trebati dugo čekati kako bi se argumentirano procjenjivalo je li Ramljak bio u pravu ili se radilo o njegovu smjelom blefu.