Godišnji sastanak ministara vanjskih poslova OESS-a u četvrtak podijelio je države članice – baltičke države i Ukrajina ne žele sudjelovati zbog najavljenog dolaska ruskog ministra Sergeja Lavrova i pozivaju i druge da to učine.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) nasljednik je organizacije osnovane u Hladnom ratu kao foruma za suradnju Sovjetskog Saveza i zapadnih sila, ali je sada uglavnom paralizirana jer Rusija koristi pravo veta. Misije na terenu na Balkanu i u središnjoj Aziji se ipak provode.

SAD i njegovi saveznici žele da OESS ostane na životu, ali i da Rusija odgovara za invaziju na Ukrajinu. Sudjeluju na sastanku, ali i kritiziraju ruske poteze, što ne odgovara nekim od najbližih saveznika Ukrajine.

“Kako možete razgovarati s agresorom koji čini genocid, otvorenu agresiju protiv druge države članice Ukrajine?”, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna novinarima na sastanku s kolegama iz drugih država članica NATO-a.

Estonija je trebala preuzeti godišnje rotirajuće predsjedanje OESS-om, ali ju je Rusija mjesecima blokirala. Dogovor da predsjedanje preuzme neutralna Malta postignut u posljednji trenutak mora biti formalno odobren na sastanku OESS-a u četvrtak i petak u Skoplju.

Poljska, koja je bila domaćin zadnjeg takvog sastanka tzv. Ministarskog vijeća prije godinu dana, devet mjeseci nakon ruske invazije na Ukrajinu, tada nije pozvala Lavrova.

“Zato sam odlučio zajedno s kolegama iz Litve i Latvije i također ukrajinskim ministrom vanjskih poslova da neću sudjelovati na sastanku u Skoplju jer mislim da bi se, umjesto da sjedimo ondje za stolom zajedno s Lavrovom, njemu trebalo suditi zbog ratnih zločina”, rekao je Tsahkna.

Ništa kao prije

Situacija u OESS-u u ovom trenutku odražava širu diplomatsku realnost u vezi Ukrajine. Zemlje koje neće sudjelovati na sastanku strahuju, naime, da slabi potpora Zapada Ukrajini.

SAD ih nastoji razuvjeriti tvrdeći da je OESS-a, s obzirom na standarde koje promovira i koje je Rusija potpisala, pravo mjesto da se Moskvu pozove na odgovornost.

“Kao prvo… ne planiramo kontakte s Rusijom. Nećemo ni pristati na ponašanje kao da se ništa nije dogodilo usred ove agresije, koja je rezultirala najvećim kopnenim ratom na europskom kontinentu od Drugog svjetskog rata”, rekao je američki veleposlanik pri OESS-u Michael Carpenter novinarima.

“Puno je učinjeno da bi se razotkrilo ruska zlodjela i očekujem da će to biti tema, osuda ruske agresije protiv Ukrajine, u svim njezinim oblicima.”

Poslije se doznalo da će američki državni tajnik Antony Blinken u srijedu nazočiti sastancima samo sa svojim sjevernomakedonskim kolegom i zemljama istomišljenicama te da će otići prije početka ministarskog sastanka u četvrtak.

OESS nije jedino međunarodno tijelo u kojem se Zapad i Rusija susreću. Lavrov sudjeluje na sastancima skupine G20 širom svijeta i na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.

Ruski predsjednik Vladimir Putin iskoristio je prošli tjedan virtualni sastanak G20 da održi osmominutni govor u kojem je ocijenio da je rat u Ukrajini “tragedija” koja mora uskoro završiti.

Od sastanka u Skoplju ne očekuje se puno. Pitanje predsjedanja je riješeno, a jedino otvoreno pitanje je hoće li biti produljeni mandati četvero visokih dužnosnika OESS-a, uključujući glavnu tajnicu Helgu Schmid.

Zemlje koje ne žele sudjelovati boje se da će Lavrov iskoristiti sastanak kao platformu i pozorno će pratiti sve njegove sastanke.

“Stvari tako stoje da zemlja agresor ima veto i na neki način pokušava okupirati agendu OESS-a. Mislim da je to jednostavno pogrešno”, rekao je latvijski ministar vanjskih poslova Krisjanis Karins novinarima na sastanku NATO-a.

“Našim postupkom također skrećemo pozornost na ono što mislim da je temeljni problem koji treba riješiti”, dodao je.