Od 5. do 10. rujna održat će se 4. Fažana Media Fest, međunarodni multimedijalni novinarski festival, s glavnom temom ‘‘Žene i mediji’’. U šest festivalskih dana održat će se 12 tematskih rasprava i predavanja, prikazat će se četiri dokumentarna filma, a u pripremi su i tri izložbe, dvije radionice, ulični performansi i glazbeni večernji programi rock benda Cota G4.

Teme će biti raznovrsne – od radnog položaja žena koje su zaposlene u medijima, preko novinarki koje su obilježile povijest profesije do nasilja prema novinarkama, ali i sudbinama žena čije su živote uništili mediji.

Na festivalu će sudjelovati niz eminentnih medijskih stručnjaka i predavača te poznatih novinara i novinarki iz 16 zemalja. Kao i svake godine i ovaj put u sklopu festivala bit će održana i trodnevna radionica na temu medijske pismenosti koja će, kao i svi ostali programi, biti besplatna.

Za sve zainteresirane koji ne mogu fizički biti prisutni u Fažani, svi će programi biti dostupni u realnom vremenu na internetu. Glavni organizator 4. Fažana Media Festa je Centar za istraživačko novinarstvo, uz Općinu Fažana, Turističku zajednicu Fažana i udrugu Informo kao suorganizatore.

O programu ovogodišnjeg festivala tjednik Nacional razgovarao je s njegovim osnivačem i koordinatorom Sašom Lekovićem, dugogodišnjim istraživačkim novinarom i bivšim predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva. Saša Leković u novinarstvu je preko četrdeset godina, tijekom kojih je radio u brojnim lokalnim i nacionalnim medijima. Bio je izvršni urednik lista Arena i jedan od pokretača Jutarnjeg lista, u kojem je bio pomoćnik glavnog urednika. Posljednjih 20 godina radi kao slobodni novinar i vodi nevladinu neprofitnu organizaciju Centar za istraživačko novinarstvo. Jedan je od osnivača Svjetske mreže istraživačkih novinara, savjetnik je glavnog tajnika Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO) i član većeg broja međunarodnih organizacija koje podupiru istraživačko novinarstvo. Angažiran je i kao medijski savjetnik i trener na projektima koje provode najuglednije organizacije za profesionalizaciju medija te Vijeće Europe, Europska komisija, Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi (OSCE), kao i razne agencije Ujedinjenih naroda. Urednik je, autor, koautor i suradnik više novinarskih priručnika i knjiga s medijskom tematikom. Zahvaljujući njegovu zalaganju, Fažana je postala prvo mjesto prijatelj novinara u svijetu.

NACIONAL: Fažana Media Fest održava se četvrti put. Jeste li se nadali da će festival na taj način zaživjeti?

Na početku, kad smo krenuli ni iz čega prije četiri godine, u Fažani su nam neki se smijali u lice, a neki iza leđa, osobito kada je Fažana proglašena jedinim mjestom, odnosno općinom prijateljem novinara. Mislim da su se u međuvremenu prestali smijati. Od početka suorganizatori su bili Općina Fažana i Turistička zajednica Fažana i udruga Informo iz Vodnjana. U međuvremenu su nam se pridružili i posebni partneri suorganizatori, a to su londonski Media Diversity Institute i South East European Network for Professionalization of Media (SEENPM), koalicija organizacija za razvoj medija iz 12 zemalja sa sjedištem u Albaniji. A svake godine se pridruži još neka međunarodna organizacija. Lani je to naprimjer bio Ethical Journalism Network, koalicija sedamdesetak novinara, redakcija i vlasnika medija iz čitavog svijeta sa sjedištem u Velikoj Britaniji. Recept je jednostavan – svatko od partnera aplicira na EU fondovima za sredstva koja iskoristi za organizaciju svog dijela festivala i onda se na kraju spojimo. Sve to izgleda savršeno, zato što smo se o svemu, a osobito temama dogovorili godinu dana unaprijed i pripremali svatko svoj dio.

NACIONAL: Na Fažana Media Festu sudjeluje i Europska komisija kao i Europski parlament, na koji način?

Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu, baš kao i Ured Europskog parlamenta od samog početka sudjeluje u organizaciji, s nekim od svojih panela. Ove godine, na sam dan otvaranja Predstavništvo Europske komisije organizira panel na temu „Žene i mediji danas“ na kojem sudjeluju Radka Bečeva, voditeljica za odnose s članicama Europske radiodifuzijske unije EBU za srednju i istočnu Europu, Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara i Marko Milosavljević, profesor na Katedri za novinarstvo, Sveučilište u Ljubljani. Inače, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev otvorit će ovogodišnji Media Fest. U petak će se pak održati panel pod naslovom „Predstavljanje žena u medijima – unapređenje politika“ koji moderira Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Na njemu sudjeluju Jennifer Adams iz organizacije Pen to Paper, Aleksandra Nikšić s BBC-ja Srbija i Tatjana Prijić iz Ureda povjerenice za ravnopravnost iz Srbije.

NACIONAL: Imate i zemlju partnera?

Da, to je ove godine Švedska, a doći će nam i gošće iz Švedske koje će održati panel na temu „Žene i mediji – švedska praksa i iskustva“. To će biti švedske novinarke Alexandra Pascalidou i Parvin Ardalan. Alexandra je osobito zanimljiva jer je kao malo dijete doselila u Švedsku i cijeli se život susreće s dvostrukim problemima i kao žena i kao imigrantica. S druge strane, Parvin Ardalan , rođena u Teheranu, jedna je od vodećih iranskih aktivistica za ženska prava. Osnovala je Ženski kulturni centar koji je 2005. godine počeo izdavati prvi iranski online magazin o ženskim pravima. Zbog svojih aktivnosti završila je u zatvoru. Kada je izašla iz zatvora otišla je u Švedsku, gdje radi kao novinarka. Godine 2007. dobila je nagradu Olaf Palme za svoju borbu za ravnopravnost spolova u Iranu.

‘To što je nekome gore nego nama ne može biti utjeha, osobito zato što je Hrvatska gotovo deset godina članica EU-a i od nje se očekuje da je ispunila određene standarde. No daleko smo od toga’. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

NACIONAL: Zašto su žene i mediji opet aktualna tema? Zar o tome nije već sve rečeno i napisano?

Na žalost, mnogo toga je rečeno i napisano, ali se situacija nigdje u svijetu nije bitno popravila. Mi ćemo toj temi pristupiti dubinski i s više različitih aspekata, ne samo iz novinarske prakse, o položaju novinarki, već i na temelju znanstvenih i istraživačkih radova koji se bave diskriminacijom žena u medijima. Posljednjeg dana festivala održat će se rasprava o ženama ratnim reporterkama, pod nazivom „Ratne reporterke – iskustva iz Ukrajine i BiH“, u kojoj će sudjelovati ukrajinske novinarke Anastasia Stanko iz Hromadske UA, Jaroslava Timoščuk iz Texty.org.ua te Aida Čerkez (BiH) iz OCCRP-a. Festival zatvara panel o ženama čije su živote mediji na neki način uništili, pod nazivom „Mediji protiv žena“, na kojem će sudjelovati Slavenka Drakulić, novinarka i spisateljica iz Zagreba, Tamara Skrozza, novinarka iz Beograda i Štefica Galić, novinarka i aktivistica iz Mostara.

NACIONAL: Koliko Fažana Media Fest prate mainstream mediji u Hrvatskoj? Hoće li tamo možda biti HTV jer je jedna od panelistica Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara?

To zvuči kao dobra šala. Volio bih naravno da nas što više prate i mainstream mediji, ali ne očekujem HTV. Međutim, drago mi je da će nas pratiti HINA koja će u Fažani cijelo vrijeme imati i svog novinara. Drago mi je da nas prati tjednik Nacional, a nadam se da će nas popratiti i Radio Nacional u svom programu. Osim tjednika Nacional, medijski pokrovitelj Fažana Media Festa bit će dnevne novine 24 sata i Večernji list, a pridružit će nam se i pulski Radio Rojc, jedan od rijetkih community radija u Hrvatskoj koji će tijekom festivala emitirati program iz studija u Fažani kao što je to bilo i prošle godine. No bit će jako puno stručnih tema koje određene medije i novinare na žalost, ne zanimaju, jer više vole senzacionalističke sadržaje. Ali mi je zato drago da su nam se, s druge strane, javljali znanstvenici iz različitih zemalja koji su nas molili da ih primimo u program.

NACIONAL: Bavite se novinarstvom preko četiri desetljeća i isto toliko borite za slobodu medija. Koliko se situacija u posljednje četiri godine pogoršala, pod utjecajem pandemije covida-19 i rata u Ukrajini, koji su poslužili kao isprika za dodatan pritisak na medije?

Ima puno razloga zašto je medijska situacija sve gora i gora, ne samo u našoj regiji, već i u svijetu. Ja bih rekao da je u medijima i inače sve manje novinarstva, a kada se dogodi neki konflikt, poput rata u Ukrajini, onda se tek vidi koliko medijima vladaju površnost i dezinformacije. Pod krinkom novinarstva servira se često nešto potpuno suprotno, u interesu različitih centara moći, a ne u interesu javnosti. Naravno, ako se to gleda iz pozicije vlasnika i nekoga tko na medijima želi ostvariti profit, za takve stvari oni pronalaze opravdanje. Ali ako se gleda iz pozicije novinarstva, uvjeren sam da u tome ne smije biti nikakve dileme. Možda sam ja previše staromodan i rigidan, ali smatram da ništa ne može biti opravdanje za napuštanje stvarnog, poštenog novinarstva utemeljenog na poštovanju profesionalnih i etičkih standarda. Sve drugo i nije novinarstvo, koliko god se mi pravili da jest.

NACIONAL: Stanje medija u Hrvatskoj godinama je loše, ono malo nezavisnih medija jedva preživljava, HRT je pod potpunom kontrolom vladajuće stranke HDZ-a, u tužbama protiv novinara smo europski rekorderi. No u Srbiji i ostalim zemljama još je i gore. Je li to neka utjeha?

To što je nekome gore nego nama ne može biti neka utjeha, osobito zato što je Hrvatska gotovo deset godina članica EU-a i od nje se očekuje da je ispunila određene standarde. No kao što znamo – daleko smo od toga. O situaciji u Srbiji na Fažana Media Festu govorit će i Tamara Skrozza, jedna od žrtava Vučićevih medija, a poznati srpski televizijski novinar i voditelj Zoran Kesić za četvrtak priprema specijalnu emisiju pod nazivom „Više od 24 minuta sa Zoranom Kesićem“ u kojoj će biti gost Dragoljub Draža Petrović, također sjajan satiričar i glavni urednik nezavisnog lista Danas iz Beograda. O medijskoj situaciji govorit će brojne kolegice i kolege iz zemalja regije, ali i šire – naime, kao što sam već rekao, dolaze nam novinari i medijski stručnjaci iz 16 zemalja.

NACIONAL: U programu Fažana Media Festa najavljena su i četiri dokumentarna filma. O kakvim se filmovima radi i je li ih je sve odabrao Đelo Hadžiselimović.

Đelo svake godine bira i predstavlja dokumentarce za Fažana Media Fest. Praktično je dio naše ekipe, ovoga puta predstavit će dokumentarni film „Under the wire“ u režiji Chrisa Martina, o novinarki koja je izvještavala iz Sirije, nakon kojeg slijedi i razgovor s Mirjanom Rakić, vanjskopolitičkom novinarkom, što me posebno veseli, jer ona rijetko sudjeluje na ovakvim skupovima. No imat ćemo i projekcije još nekih dokumentaraca u produkciji i po izboru partnerskih organizacija. Tako će prvog dana biti prikazan film „Krugovi na vodi“ o zboru Praksa iz Pule, uz razgovor s redateljem Danilom Lolom Ilićem i Ednom Jurcan-Strenja, voditeljicom zbora Praksa. Inače, zbor Praksa će i pjevati tu prvu večer, a oni pjevaju samo socijalne i revolucionarne pjesme. Na programu je i nedavno završen dokumentarni film „Sve(t) na leđima žene“ uz razgovor s autoricama, redateljicom Majom Mitić i producenticom Branislavom Jovanović, a svoju premijeru imat će i film ‘’Teret iskustva’’ u produkciji SEENPM-s-a i Media centra Sarajevo, koji također govori o problemima novinarki.

NACIONAL: Kolika je odgovornost Europske unije i različitih međunarodnih organizacija koje navodno podržavaju nezavisne medije za nestanak takvih medija ne samo u zemljama regije, već i u Mađarskoj i Poljskoj i ostalim članicama EU-a u kojima vladaju „iliberalne demokracije“? Naime, kada aplicirate za neki grant za određeni medijski projekt, njihovo prvo pitanje je doseg. Naravno da mali i nezavisni mediji nemaju veliki doseg, zato im i treba pomoći.

Radio sam i radim za neke od najvećih svjetskih organizacija za razvoj medija i nerijetko sam na različitim skupovima govorio da, uz sve pozitivno što te organizacije čine za razvoj medija u sredinama gdje je pomoć te vrste potrebna, taj pristup nije uvijek logičan i funkcionalan. Naravno, nemam iluziju da oni koji upravljaju tim organizacijama to ne znaju, ali uvijek postoje neki razlozi koji onemogućavaju savršen pristup. A možda sam ja ipak nakon svih tih godina ostao naivan. Ali recimo, jedan od uvjeta za pružanje određene financijske pomoći je često ‘’sustainability’’, odnosno održivost. To je gotovo nemoguće ostvariti – dakle, ispada kako oni misle da, ako daju neki novac, da će se taj novac početi ‘’okretati’’, odnosno automatski stvarati novi novac koji će omogućiti samostalno financiranje medija koji nisu financijski održivi. S nezavisnim medijima koji mahom nemaju oglašivača i ne mogu opstati na tržištu, to se naravno neće dogoditi. Često sam radio s takvim međunarodnim organizacijama, na primjer u BiH devedesetih. Tamo je mnogo novca potrošeno na postojeće medije i uglavnom se ništa značajno nije promijenilo. Da su osnovali jedan dnevni list, jedan tjedni list, jedan radio i jednu televiziju i da se tu zaposlilo ljude koje su oni nešto naučili, napravili bi mnogi veću korist za medijsku situaciju u BiH. Eh, ali onda u tom slučaju ne bi kroz medijske projekte bila prodavana oprema iz odabranih izvora i ne bi čak i trećerazredne ekipe iz velikih svjetskih centara dolazile na super plaćena radna mjesta u ove naše krajeve, a i drugdje po svijetu pa ponekad i ‘’prodavali muda pod bubrege’’. Ovako su razne međunarodne organizacije još uvijek aktivne u BiH, jer ima još mnogo posla koji treba obaviti. Ali i drugdje, u regiji, na primjer u Sjevernoj Makedoniji, gdje su čak financirali vlasnike navodnih lokalnih medija i poslove raznih „poduzetnika“ koji su u svojoj dnevnoj sobi napravili improvizirani TV studio i onda emitirali snimke lokalnih svadbi.

NACIONAL: Koliko je Fažana prihvatila ovaj medijski festival, je li on utjecao na promjene nekih turističkih navika, ili strukturu gostiju?

Sumnjam da je festival promijenio strukturu gostiju, jer Fažana je turističko mjesto i u posezoni, ali mislim da je donio jednu novu vrijednost – naime, gosti festivala, televizijske zvijezde i novinari privlače domaću publiku, pripadnike lokalne zajednice pa i turiste. Ali ovaj festival je specifičan i zato što se na njemu ne bavimo senzacionalizmom i pokušajima da se dopadnemo svima. Smatram da je njegova najveća vrijednost upravo činjenica da se ozbiljno bavi ozbiljnim medijskim temama, ali je istovremeno osmišljen tako da sudionici imaju vremena i za zabavu, kao i za profesionalna druženja i razgovor koji uvijek urode novim idejama. Rekao bih da je festival sada doista saživio s Fažanom, što potvrđuje i činjenica da su nam općina Fažana i Turistička zajednica Fažana suorganizatori i partneri. Svake godine se i lokalni vrtići i škole bave nekom od tema vezanom uz medije, naravno na način koji je djeci razumljiv. I lokalni restorani i hoteli nam izlaze ususret povoljnijim cijenama. A nije nevažno niti to što su naši partneri, velike međunarodne medijske organizacije poput MDI-ja i SEENPM-a, koje inače svoje godišnje skupove održavaju u glavnim gradovima zemalja odakle su njihovi članovi, odlučile da ove godine te sastanke održe u Fažani. I oni se već ovdje osjećaju kao kod kuće. O tome da su nas prihvatili stanovnici Fažane možda najbolje govore njihove primjedbe za vrijeme zimskih mjeseci kada se ništa ne događa. Onda me pitaju: a kada će doći oni naši?