Sa Sašom Đujićem, saborskim zastupnikom, političkim tajnikom SDP-a, ali i potpredsjednikom saborskog odbora nadležnog za proceduru izbora ustavnih sudaca, razgovarali smo neposredno nakon što je obznanjena nova ozbiljna afera, ovaj put u režiji predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića. Prošloga petka održana je sjednica Ustavnog suda na kojoj je, kako tvrde ustavni stručnjaci, protuustavno produljio mandat desetorici ustavnih sudaca, kojima je završio mandat. Od ukupno trinaestero ustavnih sudaca samo troje ih se usprotivilo toj odluci, koja je trebala prema njihovu internom dogovoru navodno ostati tajna. I ovaj put protiv te odluke Ustavnog suda bili su Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, ustavni suci poznati u javnosti po čestim izdvojenim mišljenjima u kojima se ne slažu s odlukama većine ustavnih sudaca. Đujić smatra da bi Šeparović trebao podnijeti ostavku na dužnost predsjednika Ustavnog suda, a „nezamislivo“ mu je da je to kao predsjednik Ustavnog suda „učinio bez znanja Andreja Plenkovića“. Đujić je opširno govorio i o proceduri izbora ustavnih sudaca odgovarajući tako i na optužbe iz HDZ-a da su oporba i SDP doveli zemlju na rub ustavne krize. Osvrnuo se i na trenutačna previranja u gradskoj organizaciji SDP-a u Rijeci, gdje su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i bivši SDP-ov ministar Željko Jovanović, tajnik riječke organizacije SDP-a, podnijeli ostavke na njihove stranačke dužnosti.

NACIONAL: Predsjednik Zoran Milanović nije se odazvao prošle subote pozivu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona na otvaranje obnovljene katedrale Notre-Dame u Parizu, jedne od najpoznatijih svjetskih znamenitosti. Ostao je u Zagrebu da bi pred njim u subotu prisegnulo desetoro novoizabranih ustavnih sudaca. Na taj prvorazredni protokolarni događaj u Parizu među 30 visokih dužnosnika došao je i novoizabrani američki predsjednik Donald Trump. Kako objašnjavate odluku predsjednika?

Predsjednik Milanović ponio se sukladno svojoj funkciji. Odgovorno, državnički i kao predsjednik. Procijenio je, iako je događaj u Parizu bio od iznimne važnosti i na njemu se okupio veliki broj svjetskih lidera, da mu je mjesto ovdje. Ovdje u Hrvatskoj sve dokle god postoji opasnost od ustavne krize u kojoj smo se skoro našli zbog HDZ-ova odugovlačenja izbora ustavnih sudaca. Odredio je prioritete i ostao dok se sve ne riješi, kako bi ustavni suci odmah po izboru mogli položiti prisegu i stupiti na dužnost. Za razliku od premijera Plenkovića koji je u situaciji kada je postojala realna šansa da do izbora sudaca neće doći otišao u Banju Luku i, što je najgore, od tamo, iz druge zemlje, komentirao situaciju u vlastitoj zemlji dok mu se iza lijevog ramena smijuljio Milorad Dodik. To nije bilo ni državnički, ni diplomatski, a niti odgovorno. To se jednostavno ne radi. S druge strane, možda to nije bilo ni loše, jer da je on ostao ovdje rješavati tu situaciju, a ne predsjednik Sabora Gordan Jandroković, postojala bi velika vjerojatnost da do potrebnog konsenzusa o ustavnim sucima ne bi došlo.

NACIONAL: U subotu je predsjednik Milanović obznanio, a predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović potom osobno priznao i potvrdio da je u Ustavnom sudu bila pripremljena protuustavna odluku kojom se trebalo desetorici ustavnih sudaca produljiti ostanak nakon isteka mandata, bez suglasnosti sa slovom Ustava. Je li to bila priprema za neku vrstu ustavnog državnog udara od „čuvara Ustava“? Je li normalno da nakon toga Šeparović, kojem mandat završava u listopadu sljedeće godine, ostane i dalje predsjednik Ustavnog suda?

Sve okolnosti povezane s donošenjem ove odluke, uključujući i izbjegavanje odgovornosti prema Saboru i medijske nastupe predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, snažno podsjećaju na pristup Andreja Plenkovića – “mogu što hoću”. Ova situacija zahtijeva ozbiljno problematiziranje u javnosti jer se radi o presedanu. Odluci koja nema nikakvu ustavnu niti zakonsku osnovu, što je dosad nezabilježen slučaj. Izvjesno je da je cijeli ovaj proces pokrenuo i vodio upravo predsjednik Ustavnog suda Šeparović koji nastavlja mandat i dalje. Nakon svega postavlja se pitanje o tome zaslužuje li mjesto predsjednika suda. Na njegovu mjestu ozbiljno bih razmislio o tome i ponudio ostavku. A i način donošenje odluke nije uobičajen. Tu odluku proglasili su tajnom, a usvojena je i na tajnoj sjednici. Kao da se radilo o masonskoj loži, a ne o Ustavnom sudu. To samo potvrđuje da se i dosadašnji sastav Ustavnoga suda ponašao u skladu s HDZ-ovom politikom „mogu što hoću“. Nezamislivo mi je da bi se Šeparović i družina to usudili napraviti bez znanja Andreja Plenkovića. Nakon svega možemo slobodno reći da su Šeparović i družina kršitelji Ustava pod pokroviteljstvom Plenkovića i HDZ-a.

NACIONAL: HDZ i dalje optužuje vas iz SDP-a za tu problematičnu situaciju zbog vašeg inzistiranja da se istoga dana ne glasa o izboru ustavnih sudaca i o opozivu Andreja Plenkovića i njegove vlade. Kako to komentirate?

SDP je odgovorna stranka i pristali smo na konsenzus kako bi se mogao izabrati Ustavni sud, da bi politički sustav mogao funkcionirati bez nekih lomova i ustavno-pravnih vratolomija o kojima smo čitali. Konsenzus i razgovor ključne su riječi u parlamentarnoj demokraciji, a stav ‘’ja mogu što hoću’’ niti je demokratski, niti je moguć u situaciji dok postoji opozicija, dok postoji Ustav, dok postoji parlament i dok postoje odluke koje se donose dvotrećinskom većinom. Plenković to često ne razumije i ponaša se po tom modelu, a mi, SDP, najveća stranka opozicije, odlučili smo tome reći dosta. Možda se ovaj slučaj u kojem je do spora došlo oko termina glasanja čini nekome nebitan, ali nije tako. On je bitan jer je ovo situacija u kojoj smo morali reći da “ne mogu kako hoće”, nego da mora ući u okvire demokracije i konsenzusa. Možda on misli da može upravljati i SDP-om, kao što upravlja HDZ-om, DP-om, HSLS-om i HNS-om, ali ne može. SDP-om upravljaju članovi i birači SDP-a, a tako će i ostati. Na kraju, drago nam je da su u HDZ-u to napokon morali shvatiti. Da je došlo do svojevrsnog otrježnjenja od opijenosti moći i da će politika “ja mogu što hoću “ izaći iz našeg političkog života.

NACIONAL: Zašto se kasnilo s izborom ustavnih sudaca? Iz HDZ-a tvrde da ste za to krivi vi iz oporbe.

Ustavni suci su izabrani, a Ustavni sud od prošle subote djeluje u punom i obnovljenom sastavu od trinaestero ustavnih sudaca. Nisam siguran koliko je cijeli postupak poznat našim građanima. Procedura za izbor novih sudaca nakon što je njima desetoro još 7. lipnja ove godine završio osmogodišnji mandat. Predsjednik Ustavnog suda morao je upozoriti šest mjeseci ranije prije nego što im isteknu mandati i o tome obavijestiti predsjednika Sabora Jandrokovića. Šeparović je to i učinio. Bilo je, dakle, dovoljno vremena da se izaberu ustavni suci u zakonskom roku, prije 7. lipnja ove godine. Budući da nakon obavijesti predsjednika suda predsjedniku Sabora o isteku mandata HDZ nije šest mjeseci učinio ništa, produljen im je mandat za šest mjeseci predviđen Ustavnim zakonom. Nakon parlamentarnih izbora i konstituiranja novog saziva Sabora izabran je i novi sastav nadležnog saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koji vodi HDZ-ov Ivan Malenica, bivši HDZ-ov ministar pravosuđa.

NACIONAL: U tom nadležnom saborskom odboru vi ste i dopredsjednik. Jeste li mogli vi ubrzati tu proceduru za izbor ustavnih sudaca?

Ja sam dopredsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, ali SDP je u oporbi, pa nije mogao voditi taj proces. Od početka moji kolege i ja upozoravali smo predsjednika tog odbora da krenemo u proceduru izbora sudaca. Natječaj je bio raspisan u zadnjem tjednu prije ljetne stanke, bio je proveden do početka rujna, na njega se javilo 66 kandidata. Mi smo odmah na jesen počeli ponovno zahtijevati od predsjednika tog odbora Ivana Malenice da krenemo sa saslušanjima kandidata. Međutim, to se dogodilo tek u drugoj polovici listopada. Da bismo nakon obavljenih saslušanja čekali još gotovo dva tjedna s početkom pregovora. Praktički smo ušli u zadnji mjesec prije isteka mandata ovih desetoro ustavnih sudaca. S obzirom na to da taj odbor vodi HDZ, on određuje dinamiku i tempo svih aktivnosti. Ovo su činjenice koje potvrđuju da je HDZ imao vremena godinu dana da provedemo postupak izbora, ali su sve doveli do zadnjeg dana prije isteka mandat. Stoga je evidentno zašto i ono puno važnije, a to je zbog koga se kasnilo s izborom i tko je umalo izazvao ustavnu krizu. Bio je to HDZ, a ne oporba.

‘SDP je odgovorna stranka i pristali smo na konsenzus kako bi se mogao izabrati Ustavni sud, da bi politički sustav mogao funkcionirati bez nekih lomova i ustavno-pravnih vratolomija’. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO Photo Sasa ZinajaNFoto

NACIONAL: Kako su tekli pregovori?

Kada smo konačno u srpnju ove godine raspisali natječaj za izbor ustavnih sudaca, dobili smo 66 kandidata za ustavne suce. Od toga su 63 kandidature bile pravovaljane, a jedan kandidat je sam odustao. Dva tjedna nakon saslušanja kandidata pred matičnim odborom krenuli smo u pregovore. Naš pregovarački tim činili su Peđa Grbin, Arsen Bauk i Sandra Benčić, dok su ispred HDZ-a to bili Ivan Malenica, Krunoslav Katičić i Ante Sanader. Moram reći da je osim ovog odugovlačenja s cijelim procesom tijek pregovora bio iznimno korektan, u jednom uljuđenom tonu, uz uvažavanje i s dojmom da svi sudionici uistinu imaju cilj da se postigne konsenzus i izabere najbolji mogući sastav Ustavnoga suda. Na prvom sastanku mi smo iznijeli naš prijedlog od deset imena za koje smo smatrali da su najbolji kandidati, a kolege iz HDZ-a su iznijeli svoj od isto tako deset imena. Potom smo na idućim sastancima analizirali i razgovarali o svim imenima dok nismo došli do konačnog prijedloga od po pet imena sa svake strane. Još jednom naglašavam da su razgovori bili uistinu korektni i uz maksimalno uvažavanje. Stoga nas je sve ovo što se dogodilo na kraju uistinu iznenadilo.

NACIONAL: Ali i dio oporbenih stranaka prigovorio vam je da nisu sudjelovali u tim pregovorima o sastavu Ustavnog suda. Tvrde da je dogovor postignut isključivo između vas iz SDP-a i HDZ-a. Kako to komentirate? Zoran Milanović tim je povodom rekao da oni nisu sudjelovali u tim pregovorima jer nisu bili ni potrebni, ciljajući valjda na to da vi iz lijevo-liberalnog bloka i HDZ zajedno imate i više nego dovoljnu dvotrećinsku saborsku većinu, veću od potrebnog 101 zastupničkog glasa.

Tako je. Nije bilo potrebno, ali činjenica radi moram reći da nije točno da druge oporbene stranke nisu sudjelovale u tim pregovorima o ustavnim sucima. Na početku pregovaračkog procesa prije šest mjeseci dogovorili smo da u pregovorima nastupamo zajedno kao lijevo-liberalna opozicija. Kao lijevo-liberalni blok. Sve stranke te orijentacije sudjelovale su u izboru petoro ustavnih sudaca iz kvote lijevo-liberalnog bloka. Uz SDP i Možemo!, to su bili i stranka Centar, Nezavisna platforma Sjever, HSS, zatim Dalija Orešković sa Strankom s imenom i prezimenom, Glas, IDS. Zajedno smo analizirali imena budućih ustavnih sudaca i postigli dogovor oko njihovih imena. Jedine stranke koje u tome nisu sudjelovale bile su stranke desne ideološke provenijencije. Nije sudjelovala stranka Most koja je i dva puta dovodila HDZ na vlast. Zatim stranka Domino nastala raskolom u Domovinskom pokretu, kao i bračni par Raspudić, koji su proizašli iz Mosta. Oni su mogli biti pregovaračka strana, ali s HDZ-om i Domovinskim pokretom, odnosno u okviru njihove desne opcije.

NACIONAL: Zar ustavni suci ne bi trebali biti birani po njihovoj stručnosti, a ne po njihovu ideološkom opredjeljenju, lijevoj ili desnoj političkoj orijentaciji?

Ustavni suci trebaju biti pravni stručnjaci, ali to ne znači da su oni tabula rasa. Ljudi bez ikakve ideologije. I oni su skloni nekom ideološkom konceptu. I oni su ljudi sa svojim svjetonazorima. Nitko im ne odriče pravo na svjetonazor, ali trebali bi biti neovisni o pripadnosti stranačkim opcijama prilikom donošenja odluka. Poštovati pravila struke, a svatko od njih ima i dalje svoja uvjerenja. Mi smo kroz proces saslušavanja kandidata za ustavne suce postavljali takva svjetonazorska pitanja. Pitali smo što misle o pobačaju, ljudskim pravima, zabrani okupljanja na Markovu trgu pred Vladom, Saborom i Ustavnim sudom, europskom pravu i funkcioniranju pravosuđa u Hrvatskoj… Iz tih njihovih odgovora procjenjivali smo i njihove svjetonazorske i ostale stavove. Normalno je da smo mi iz lijevo-liberalnog bloka birali suce bliske našim stavovima, stavovima ljevice i liberala, a HDZ je predložio one ustavne suce bliske njihovim stajalištima. Zato bi bilo posve neprirodno da su Most ili Domino, pa i bračni par Raspudić, sudjelovali s nama u tim pregovorima. Ali ih očito iz HDZ-a nisu htjeli.

‘Ova situacija zahtijeva ozbiljno problematiziranje u javnosti jer se radi o presedanu. Odluci koja nema nikakvu ustavnu ni zakonsku osnovu, što je dosad nezabilježen

NACIONAL: HDZ ih nije uključio u pregovore, pa je ispalo da ste ih vi iz oporbe isključili, a ne HDZ.

Da se napokon razumijemo. Ovdje nije bila riječ o pregovaračima između vlasti i oporbe. Trebalo se vidjeti tko je desno, tko lijevo, a tko centar kao lijevo-liberalni blok. To smo poštovali i javno obznanili. Oni su trebali ući u pregovarački blok s HDZ-om i Domovinskim pokretom, ali točno je i to da je u ovom trenutku to bilo nezamislivo. U tom se dijelu ne slažem s izjavom predsjednika Milanovića da su ovi drugi osim nas iz SDP-a i HDZ-a bili nepotrebni. Već sam rekao da su s nama u SDP-u osim Možemo! sudjelovale i male stranke poput Centra s dva zastupnika u Saboru, GLAS s jednim zastupnikom, HSS, Nezavisna platforma Sjever, IDS i Stranka s imenom i prezimenom Dalije Orešković također s jednom zastupnicom. Mi smo s naše strane uključili sve opozicijske stranke od centra na lijevo, neovisno o tome koliko zastupnika imaju iako smo kao SDP imali dovoljno zastupnika da sami s vladajućom većinom izaberemo ustavne suce. Ali smatrali smo da svi trebaju biti uključeni u taj proces. Još jednom ponavljam. S naše strane nisu bili uključeni samo oni koji po svojim svjetonazorima nisu naše društvo.

NACIONAL: Most tvrdi da je to bio unaprijed pripremljeni politički dogovor o ustavnim sucima SDP-a i HDZ-a.

Nije to bio nikakav politički dogovor nas iz SDP-a i HDZ-a, nego nužan konsenzus da Hrvatska ne potone u ustavnu krizu. Bio je to institucionalni dogovor. Valjda je to i neukim promatračima jasno. Nama je bilo važno da dobijemo neovisan i dobar Ustavni sud. Mislim da smo u konačnici u tome i uspjeli. Da smo taj posao odradili jako dobro. Zadovoljni smo kandidatima koje smo mi izabrali, ali uz jednu iznimku mislim da ni ustavni suci, koje je predložio HDZ, nisu loši. Siguran sam da će novi sastav Ustavnoga suda biti značajno bolji nego do sada, koji je i sad na kraju pokazao da je daleko od uloge „čuvara Ustava“.

NACIONAL: Na koju iznimku mislite među kandidatima HDZ-a za ustavne suce? Je li riječ o bivšem predsjedniku Upravnog suda Anti Galiću, koji je bio ulovljen u prepisci s osumnjičenom Josipom Rimac, koja je tražila zaštitu pod njegovim okriljem?

Ne želim govoriti o konkretnim imenima. Samo ću reći da smo uz jednu iznimku izabrali najbolje suce što smo mogli. Nikada to ne može biti i savršeno jer je ipak riječ o političkom konsenzusu, što je dio svake politike, pogotovo kada se odluke donose dvotrećinskom većinom.

NACIONAL: Jeste li vi iz SDP-a podigli veto na HDZ-ove kandidate: vrhovnog suca Đuru Sessu i Matu Palića, docenta s osječkog Pravnog fakulteta?

Ponavljam da ne želim govoriti o konkretnim imenima. Ali mogu reći da smo spriječili ulazak u Ustavni sud kandidata za koje smo od početka smatrali da ne trebaju postati ustavni suci. U SDP-u smo zaključili da nećemo govoriti o drugim imenima osim o onima koji su postali konačni prijedlog i na kraju su i izabrani. Dva sam mjeseca izdržao ne spominjući imena, pa neću ni sada. A to što se pojavilo u javnosti ne želim komentirati. To je naš čvrst stav u SDP-u, a ne bi bilo ni korektno.

NACIONAL: Hoćete li dozvoliti HDZ-u da u Ustavni sud dobije u konačnici sedmero, dakle većinu ustavnih sudaca kada će se u listopadu 2025. birati preostala tri suca, kada završavaju mandati Miroslavu Šeparoviću, Goranu Selanecu i Mati Arloviću? Jeste li i o tome postigli načelni dogovor?

O tome u ovim pregovorima nije bilo riječi. O tome ćemo razgovarati tek u prvoj polovici sljedeće godine kada krenemo u novi postupak izbora ta tri suca. To je novi postupak i ni s čim nije povezan s ovim koji smo vodili do prije neki dan.

NACIONAL: A hoće li Dražen Bošnjaković, bivši HDZ-ov ministar pravosuđa, naslijediti na dužnosti predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića, također jednog od bivših HDZ-ovih ministara pravosuđa? Za Bošnjakovića predsjednik Milanović rekao je da mu je HDZ već osigurao i ured u njihovim stranačkim prostorijama.

O tome nismo pregovarali jer o predsjedniku Ustavnog suda većinom glasova odlučuju ustavni suci. Izbor njihova predsjednika autonomno je pravo sudaca Ustavnog suda koji ga biraju između sebe i u to se političari ne smiju miješati. Hoće li na kraju to biti Bošnjaković ili netko drugi, vidjet ćemo.

NACIONAL: Imate li komentar na duhovitu opasku predsjednika Milanovića na Facebooku nakon predaje potpisa Dragana Primorca u DIP: “Plenković je predao potpise”?

Predsjednik Milanović pogodio je u ‘’sridu’’. Svima je jasno da je na ovim izborima iza kandidata Dragana Primorca, kojeg ne prihvaća ni većina HDZ-ovaca, u stvari Andrej Plenković.

NACIONAL: Kako tumačite previranja u riječkom SDP-u koji je cijelo vrijeme u proteklih 30 godina bio vladajuća stranka u tom gradu? Marko Filipović podnio je ostavku nakon što je gradski odbor SDP-a za gradonačelnicu nominirao Sandru Krpan, njegovu donedavnu zamjenicu.

SDP će i nakon idućih lokalnih izbora biti vladajuća stranka u Rijeci. Kolege iz gradske organizacije izabrali su kandidatkinju za koju smatraju da je najbolja za vrijeme koje je pred nama, a to ne znači da je Filipović bio loš. Marko je napravio puno u svom mandatu, a Sandra će nastaviti dalje unoseći novu energiju. Siguran sam da će biti iduća gradonačelnica Rijeke. A za Filipovića itekako ima mjesta u SDP-u. Uvjeren sam da će svojim iskustvom i znanjem nastaviti davati doprinos SDP-u i ubuduće.

NACIONAL: Kako komentirate najavu Branka Kolarića, novog predsjednika zagrebačkog SDP-a, da će se kandidirati za gradonačelnika Zagreba?

O tome će odlučivati vodstvo Gradske organizacije SDP-a Grada Zagreba. Što god oni odlučili, imat će podršku SDP-a Hrvatske. Predsjednik i vodstvo stranke neće se miješati u izbor kandidata za gradonačelnike. To je u nadležnosti lokalnih organizacija.