Zlatni sarkofag s posmrtnim ostacima Karla Velikog postavljen je u srijedu ponovno u središnji prostor Aachenske katedrale u sklopu komemoracije 800. godišnjice ukopa kostiju vladara kojega se smatra utemeljiteljem Svetog Rimskog Carstva, a danas slavljenog kao oca Europe.

• Zemni ostaci Karla Velikog (rođen oko 748., umro 814.) položeni su prije 800 godina u raskošni sarkofag u središtu gotičke katedrale, gdje su ostali do 1414. kad je posebno izrađen ograđen prostor oko oltara, kamo je postavljen sarkofag.

U povodu 800. godišnjice Karlova ukopa, koja se obilježava od četvrtka do ponedjeljka 27. srpnja, zlatni sarkofag težak 150 kilograma pod budnim je okom glavnog arhitekta Helmuta Maintza oprezno spušten nekoliko stuba na posebno dizajniranoj napravi koja je sarkofag stalno održavala u vodoravnom položaju.

Godišnjica se obilježava pod geslom “Karlo Veliki bliži nego ikada prije”, piše agencija dpa i dodaje kako se to svakako odnosi na sarkofag koji je inače postavljen previsoko da bi posjetitelji mogli razgledati njegove raskošne reljefe, a sad je ponovno dostupan u središtu crkve.

Sarkofag je posljednji put bio premješten 1997./1998. godine, tada u svrhu restauracije.

Karlo Velik bio je najmoćniji vladar ranog Srednjeg vijeka. Osvajanjima je stvorio carstvo koje je obuhvaćalo najveći dio zapadne Europe.

Na Božić 800. godine. papa Lav III okrunio ga je kao rimskog cara, čime je obnovljeno Zapadno rimsko carstvo pod žezlom kralja Franaka. Krunjenje Karla Velikog je ostala osnova Svetog rimskog carstva sve do njegovog kraja 1806. godine.

Grad Aachen na krajnjem zapadu Njemačke, na granici s Nizozemskom i Belgijom, bio je njegovo najdraže prebivalište, a Dvorska kapela koju je dao sagraditi najstariji je dio katedrale koju još nazivaju i Carskom.

Karlo je u zemljama kojima je vladao uveo običajno pravo i zajedničku valutu, zbog čega ga danas smatraju prvim Europejcem. Ugledna nagrada Karlo Veliki dodjeljuje se kao priznanje za doprinos jedinstvu Europe.

Karlo je umro od plućne infekcije 814. godine u Aachenu. Paskal III, kojega je Karlov nasljednik Fridrik Barbarossa suprotstavio kao antipapu službenome papi Aleksandru III, političkom je odlukom 1165. proglasio Karla Velikog svetim, no Vatikan tu kanonizaciju nije nikada priznao.