Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić u srijedu je uoči sjednice gradske vlasti ponovio svoju ideju o izmještanju Titova groba iz Muzeja Jugoslavije te gradnji spomenika četničkom vođi Draži Mihailoviću.

Bivši vaterpolski reprezentativac i jedan od vodećih ljudi vladajuće Srpske napredne stranke, kazao je da će spomenik Mihailoviću biti podignut u parku na Terazijskoj terasi u središtu grada.

Iz Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u srijedu su izrazili zabrinutost zbog mogućeg podizanja spomenika osuđenom ratnom zločincu, četničkom vođi Draži Mihailoviću u centru Beograda, ističući kako će se to negativno odraziti na proces pomirenja Srba, Hrvata i Bošnjaka.

IZMJEŠTANJE TITOVA GROBA Šapić: ‘Treba raščistiti s komunizmom koji je bio poguban za Srbe’

U reakciji na Šapićevu inicijativu, DSHV je priopćio kako ona izaziva „ne samo nevjericu već i nemalu zebnju, napose kod onih građana Srbije koji su pripadnici pojedinih manjinskih zajednica, pa tako i kod Hrvata“.

Držimo da složeno i multietničko društvo u dvomilijunskom glavnom gradu Republike Srbije, ističe DSHV, treba izgrađivati i usmjeravati putem vrijednosti koje nikoga ne ugrožavaju niti čine da se itko osjeti nesigurno.

„Dodatno iskazujemo zabrinutost da zbog ovakvoga čina može doći do daljnjeg opterećenja u procesima pomirenja Hrvata, Srba i Bošnjaka, što nikome ne bi trebalo“, navodi se u njihovu priopćenju.

Stranka hrvatske manjine navodi da bi se društvo u Srbiji trebalo oslanjati na pozitivne tekovine antifašizma.

„Njih baštini i hrvatski narod u Republici Srbiji čiji su brojni pripadnici, napose u Bačkoj i Srijemu, bili antifašistički borci i podnijeli zbog toga nemale žrtve. U tom smislu, DSHV iskazuje strahovanja od negativnih posljedica koje bi podizanje spomenika Mihailoviću u Beogradu moglo imati“, zaključuje se u priopćenju DSHV-a.

MVEP: Spomenik Draži Mihailoviću apsolutno je neprihvatljiv, ovaj događaj samo je zadnji u nizu onoga što u Srbiji traje već godinama

Gradonačelnik Beograda inicijativu o podizanju spomenika Draži Mihailoviću objelodanio je uoči sjednice Skupštine grada Beograda.

Kako su prenijeli mediji, on je rekao da je 2003. usvojen zakon kojim su ravnogorski i partizanski pokret izjednačeni.

„Moji djedovi su bili dio partizanskog pokreta, partizani su se borili protiv Nijemaca, protiv fašista i dobrim dijelom su kasnije zlouporabljeni“, naveo je, objavio je list „Danas“.

Dragoljub Draža Mihailović osuđen je 1946. godine na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, nakon čega je strijeljan.

Radio slobodna Europa navodi da ga je Viši sud u Beogradu rehabilitirao u svibnju 2015. godine, ističući da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima, ali da sudsko vijeće nije bilo mjerodavno da se bavi utvrđivanjem činjenica je li bio ratni zločinac.

U Beogradu već postoji spomenik Draži Mihailoviću koji je, u privatnom prostoru, podignut u listopadu 2023.