Ruski plinski koncern Gazprom mogao bi se suočiti s dugim razdobljem lošeg poslovanja dok pokušava domaćim tržištem i izvozom u Kinu popuniti prazninu nastalu europskim sankcijama.

Nekoć najprofitabilnija ruska kompanija nedavno je objavila godišnji neto gubitak od sedam milijardi dolara, prvi od 1999. godine, koji je uslijedio nakon oštrog pada trgovine s Europom.

Zaobišli sankcije u trgovini naftom, ali s plinom to ide teže

Gazpromovi problemi odražavaju dubok utjecaj koji su europske sankcije ostavile na rusku plinsku industriju, kao i ograničenja sve većeg partnerstva Rusije s Kinom.

Moskva je lakše apsorbirala utjecaj međunarodnih sankcija na izvoz nafte budući da su uspjeli preusmjeriti izvoz morskim putem, prema kupcima izvan Europe. No, s plinom to ide znatno teže.

Gazprom se oslanjao na Europu kao svoje najveće prodajno tržište do 2022. godine kada je sukob Rusije s Ukrajinom potaknuo Europsku uniju da smanji Gazpromov uvoz plina.

Sukob oko načina plaćanja isporuka ruskog plina

Uz to, na proljeće 2022. izbio je „rat“ između EU i Rusije oko načina plaćanja ruskog plina.

Naime, ruski predsjednik Vladimir Putin tražio da je da zemlje EU plin Gazpromu plaćaju u ruskim rubljima, što je većina članica Unije odbila.

Smanjenje izvoza plina u Europu

Rusija je u 2022. isporučila različitim rutama ukupno oko 63,8 milijardi kubičnih metara plina Europi, pokazuju Gazpromovi podaci i Reutersovi izračuni. Volumen se prošle godine dodatno smanjio, za 55,6 posto, na 28,3 milijardi kubičnih metara.

Gazprom je 2018. godine u EU i druge zemlje, poput Turske, izvozio 200,8 milijardi kubičnih metara.

Nerazjašnjene eksplozije na podmorskim plinovodima Sjevernog toka, koji su spajali Rusiju i Njemačku, u rujnu 2022. također su značajno potkopali rusko-europsku trgovinu plinom.

Nedovoljni kapaciteti za izvoz plina iz Rusije u Kinu

Rusija se potom okrenula Kini, nastojeći povećati svoju prodaju plina kroz plinovode na 100 milijardi kubičnih metara godišnje do 2030. godine.

Gazprom je krajem 2019. počeo s isporukama plina Kini putem plinovoda Snaga Sibira. Planira dosegnuti godišnji kapacitet tog plinovoda, od 38 milijardi kubičnih metara, do kraja ove godine, dok su se Moskva i Peking u 2022. godini dogovorili o izvozu 10 milijardi kubičnih metara s pacifičkog otoka Sahalina.

Rusija najveću nadu polaže u plinovod Snaga Sibira 2 koji će ići preko Mongolije, a kojim se planira izvoziti 50 milijardi kubičnih metara godišnje. No, i iz toga su proizišli problemi, uglavnom zbog nedostatnog dogovora oko cijena i drugih pitanja.

Prema ruskoj konzultantskoj kući BCS, prihod Gazrpoma od prodaje plina Europi u razdoblju od 2015. do 2019. u prosjeku je iznosio 3,3 milijarde dolara mjesečno, zahvaljujući mjesečnim isporukama 15,5 milijardi kubičnih metara.

Uzimajući u obzir cijenu od 286,9 dolara za tisuću kubičnih metara i Gazpromov izvoz plina od 22,7 milijardi kubičnih metara prošle godine, ukupna vrijednost plina prodanog Kini mogla bi dosegnuti 6,5 milijardi dolara za cijelu 2023. godinu, pokazali su podaci ruskog ministarstva gospodarstva.

Pad cijena plina

Rusija očekuje da će cijena plina za Kinu nastaviti postupno padati u sljedeće četiri godine, dok najgori scenarij ne isključuje pad od 45 posto, na 156,7 dolara za tisuću kubičnih metara u 2027. godini u odnosu na 2023., pokazuju dokumenti u koje je Reuters imao uvid.

ODGOVOR NA SANKCIJE Rusija će u bivšoj Toyotinoj tvornici proizvoditi Putinovu omiljenu limuzinu

Nije istaknuto što bi moglo utjecati na pad cijene, ali Rusija se suočava s konkurencijom drugih dobavljača plina plinovodom koji se bore za Kinu, poput Turkmekistana, te LNG-ja koji se prevozi morem.

Gazpromovi prihodi od plinskog biznisa lani se prepolovili

Gazpromova financijska izvješća, koja također uključuju njegove naftne i energetske jedinice, pokazala su da su se prošle godine prihodi od poslovanja s prirodnim plinom više nego prepolovili.

Stručnjak moskovskog Instituta za energetiku i financije Aleksej Belogorjev rekao je da bi Gazpromu bilo nemoguće ponovno stvoriti profitabilnost oslanjajući se isključivo na svoje plinsko poslovanje.

Kazao je da je strateški zaokret prema proizvodnji i izvozu amonijaka, metanola i drugih proizvoda za preradu plina za Gazprom moguć, ali da se to neće brzo isplatiti.