Iz saborskog kluba Možemo! u petak su priopćili kako je jedan od razloga impotencije Vlade u upravljanju inflacijskim rizicima i smanjenju inflacije u slabim institucijama koje su od strane HDZ-a sustavno urušavane proteklih godina, izbjegavanju provođenja sustavnih reformi te ovisnosti o uvozu hrane zbog nerazvijenosti i nepovezanosti ključnih aktera u proizvodnji i preradi hrane u Hrvatskoj.

Kako zaključuju, ni premijer i premijerovi slajdovi, niti HNB nisu dali odgovor na pitanje zašto je baš u Hrvatskoj inflacija toliko uporna i za trećinu veća od prosjeka EU, druga najveća u eurozoni, iako je Vlada značajno intervenirala u cijene energenata i za kućanstva i za poslovne subjekte.

“Sam premijer nekoliko je puta bespomoćno izjavio da je Vlada snižavala PDV na hranu ali da trgovci nisu snizili cijene – a upravo to je mjera koje je u Španjolskoj i Portugalu polučila značajan uspjeh u obuzdavanju i konačnici snižavanju inflacije do čak 2,6% protekli mjesec. No premijer pritom nije shvatio da zapravo govori o svom neuspjehu kao i neuspjehu svih prethodnih vlada da osiguraju tržišnu utakmicu među najvećim trgovačkim lancima”, kazala je Sandra Benčić.

Iz Možemo! ističu da je odgovornost za reguliranje tržišta na Vladi i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja – koji nije učinio ništa još nakon što je Porezna uprava izdala izvještaj o (nepostojećem) učinku mjera obuzdavanja inflacije kroz smanjenje stope PDV-a. To je zapravo alarmantna činjenica koja upućuje na netržišno ponašanje i moguće dogovore među trgovcima, jer je ta mjera u drugim zemljama značajno doprinijela smanjenju cijena.

“Vlada nastavlja za većinu aktera osim velike poduzetnike subvencionirati cijenu električne energije, no i dalje kao horizontalnu mjeru (jednako prema svima) bez ikakve gradacije u iznosima subvencija u odnosu na dohotke kućanstava. To nažalost ni ne može napraviti, jer u 30 godina HDZ nije uspio napraviti registar kućanstava, pa se sada mnogi s pravom pitaju zašto primjerice Grlić Radmanu plaćamo struju dok on zarađuje i skriva zarađene milijune eura”, upozorila je Benčić te dodala da na jučerašnjem predstavljanju antiinflacijskih mjera, Vlada, kao najveći profiter inflacije nije niti jednom riječju rekla koliko su povećani prihodi proračuna zbog inflacije i koliko je novaca od toga zaista vratila građanima koji su te prihode povećali kroz plaćanje povećanih cijena proizvoda i PDV.

“No znamo da je još u lipnju došlo do rebalansa proračuna kojim su očekivani prihodi za 2023. povećani za čak 1,7 milijardi eura, a ukupna vrijednost mjera za 2023. i dio 2024. iznosi oko jedne milijarde eura, pri čemu dio otpada na HEP-ova zaduženja, a ne transfere Vlade. Posebno je zabavna scena u kojoj premijer čita cijene proizvoda kojima je Vlada zamrznula cijene, koji su odabrani slučajnim odabirom, umjesto mjerenom potrošačkom košaricom koja bi pokazala koji su to proizvodi za inflacijom najpogođenija kućanstva najvažniji. A zatim, nakon što te cijene usporedite s onima koje sada imamo u najvećim trgovačkim lancima vidite da je “Plenkovićev dućan najskuplji dućan” za većinu tih proizvoda”, naglasila je Sandra Benčić te dodala da je zanimljiva  i predstava koju je premijer izveo s predstavnicima banaka: nakon što su matične banke u Europi koje čine najveći dio tržišta u RH već ranije izjavile da dižu kamatne stope na štednju, premijer poziva naše bankare na razgovor koji najavljuju sniženje kamata, nakon što su to već najavile njihove matice.

“Razumno je upitati se hoće li ovaj dogovor s trgovcima i bankama za koji nisu dane nikakve garancije i čiji će efekti na cijene i stopu kamate biti posljedica politika matica tih tvrtki, a ne tog dogovora, značiti ukidanje Zakona o ekstraprofitu odnosno rezultirati neproduljenjem njegove primjene”, rekla je Benčić.

Klub zastupnika Možemo! stoga traži da se dodatno ojačaju uloga i ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, kako bi se spriječilo netržišno ponašanje maloprodajnih lanaca hrane i banaka te omogućilo učinkovito praćenje tržišne utakmice, zatim produljenje Zakona o ekstraprofitu za ovu i iduću godinu, 2023. i 2024., te izradu modela potrošačke košarice koja bi omogućila mjerenje inflacije prema dohodovnim razredima (po dohodovnim kvintilima) za učinkovito usmjerenje državnih transfera.

“Mi već dugo vremena upozoravamo da nemamo ni registar kućanstva ni imovinski cenzus, a bez toga socijalne politike, a ni antiinflacijske mjere ne možemo dobro naciljati. Nemamo ni mjerenje inflacije prema dohodovnim razredima, po dohodovnim kvintilima i tražimo da DZS to napokon počne mjeriti da znamo koliko su rasle cijene za građane sa slabijim dohotkom da bismo mogli usmjeriti transfere. Također, Hrvatskoj nedostaju instrumenti za ublažavanje utjecaja inflacije koje imaju druge zemlje. Primjerice, Španjolska ima mjeru ograničavanja cijene najma kako se inflacija ne bi prelila na smještaj i ugostiteljstvo, a hrvatska vlada u 8 godina nije ni regulirala tržište najma ni razvila bilo kakve mjere stambene politike koje bi zaustavile divljanje cijena. To je posljedica izbjegavanja ozbiljnih reformi i donošenja teških odluka koje ova Vlada nije bila u stanju provesti, zbog čega je Hrvatska izuzetno ranjiva na krize“, kazala je Jelena Miloš.

SANDRA BENČIĆ: ‘Premijer Plenković bi najradije da parlamenta nema i da on donosi sve odluke’