Objavljeno u Nacionalu br. 697, 2009-03-24

Vlada ne namjerava smanjiti izdvajanja za vjerske zajednice bez obzira na to što je državna blagajna u teškoj krizi, raste nezaposlenost i smanjuju se plaće zaposlenih

Unatoč teškoj financijskoj krizi, porastu nezaposlenosti, smanjenju plaća državnih dužnosnika i stotina tisuća činovnika, padu proizvodnje i građevinskih projekata, jedna institucija još uvijek se čvrsto drži. To je Katolička crkva u Hrvatskoj, koja po najavama iz vlade Ive Sanadera neće u značajnijoj mjeri osjetiti posljedice recesije. Vlada ne namjerava smanjiti izdvajanja za vjerske zajednice iz kojih se, doduše posredno i zaobilazno, isplaćuju plaće za nekoliko tisuća kapelana, svećenika i biskupa.

Drugim riječima, unatoč najavi drastičnog smanjenja ovogodišnjeg državnog proračuna, crkveni račun to neće osjetiti. Sanader i njegovi ministri odlučili su ignorirati sve češća upozorenja prema kojima bi i Crkva trebala biti zahvaćena antirecesijskim mjerama, a zauzvrat su još jednom dobili podršku najjače vjerske zajednice u Hrvatskoj.

Sve je postalo očito u ponedjeljak 16. ožujka, kad je Sanader primio predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i prvoga nadbiskupa Đakovačko-osječke nadbiskupije Marina Srakića i glavnoga tajnika HBK-a Vjekoslava Huzjaka. Sanader je Srakića obavijestio o aktivnostima koje hrvatska vlada čini na prevladavanju aktualne gospodarske situacije u zemlji te o procesu pridruživanja Republike Hrvatske euroatlantskim integracijama. “Zauzvrat je Srakić zahvalio na prijamu i izrazio potporu Crkve nastojanjima Vlade da ostvari glavne ciljeve euroatlantskih integracija te konkretnim mjerama prevlada aktualnu gospodarsku situaciju. Zaključeno je da su odnosi države i Crkve dobri te da takvi susreti pridonose još boljem međusobnom razumijevanju”, stoji u izvješću koje su prenijeli mediji.

Samo nekoliko dana prije objavljeni su podaci o tome koliko vlada financira vjerske organizacije. Prema ovome, Hrvatskoj je, sudeći po potrošenom novcu, Crkva važnija negoli Ministarstvo turizma od kojega se ove godine očekuje spasonosni priljev kapitala.

Situacija je ovakva: tijekom 2008. iz državnog proračuna vjerskim je zajednicama dodijeljeno ukupno nešto više od 413 milijuna kuna, od čega je gotovo 383 milijuna dobila Katolička crkva, zatim slijedi Srpska pravoslavna crkva (SPC), koja je dobila nešto više od 17 milijuna kuna, te Islamska zajednica, kojoj je donirano 5,5 milijuna kuna. Sve u svemu, iznos koji je dobila Katolička crkva sedam je puta veći od novca koji su zajedno dobile sve političke stranke, baš kao i Vlada, Sabor, i Ured predsjednika.

Najviše je novca dodijeljeno na temelju ugovora između države i pojedinih zajednica, na temelju čega je Katolička crkva dobila 314,5 milijuna, a ostale zajednice 18,8 milijuna kuna. Za obnavljanje i sanaciju sakralnih objekata izdvojeno je 3,2 milijuna kuna, potpore iz Ministarstva kulture za razne namjene iznosile su 59,2 milijuna, iz Ministarstva znanosti oko 400 tisuća, a iz Ministarstva zdravstva 1,5 milijuna kuna. Iz proračunskih zaliha, po odlukama Vlade na zatvorenim sjednicama, vjerskim je zajednicama dodijeljena dodatna 21 donacija, od ukupno 15,66 milijuna kuna. 
 Od toga je 12,5 milijuna kuna dobila Katolička crkva, s Caritasom, za sakralne objekte, duhovne festivale i izdavaštvo. Preostali novac namijenjen vjerskim zajednicama iz proračunske rezerve dobile su Kršćanska adventistička crkva, 650 tisuća kuna za uređenje i opremanje Pastoralnog centra u Bjelovaru, te Islamska zajednica – 2,5 milijuna kuna za uređenje objekta Islamskog centra u Zagrebu.PREMIJER IVO SANADER i osječko-đakovački nadbiskup Marin SrakićPREMIJER IVO SANADER i osječko-đakovački nadbiskup Marin Srakić

Nekoliko je kriterija na temelju kojih se planiraju i izdvajaju sredstva iz državnog proračuna. Na prvom je mjestu međunarodni sporazum Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom, kojim se Hrvatska obvezala godišnje financirati rad ovdašnje Rimokatoličke crkve. Jedan od kriterija je i taj da se za svaku župu, a njih je oko 1530, moraju osigurati sredstva u visini dvije prosječne buto plaće. Prema tom međunarodnom ugovoru obaveza Hrvatske prema Katoličkoj crkvi za 2008. iznosila je 314.480.920,89 kuna.
 Na svom blogu neovisni saborski zastupnik Dragutin Lesar nedavno je upozorio da i općine, gradovi i županije nerijetko financiraju gradnju ili obnovu crkava i sakralnih spomenika. Pod uvjetom da su i jedinice lokalne i regionalne samouprave vjerskim zajednicama u 2008. iz svojih proračuna izdvojile oko 0,5 posto kao i država, dolazi se do cifre od dodatnih 100.000.000 kuna.

Vodeće mjesto u suradnji s crkvenim vlastima drži zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Pod njegovim vodstvom Zagreb sudjeluje u obnovi brojnih crkvenih objekata, a u lipnju 2008. Bandić i Josip Bozanić postigli su dogovor o zajedničkoj gradnji socijalnih stanova u naseljima Struge i Bogdani. Crkva bi se odrekla vlasništva nad 2,4 hektara zemljišta, na kojemu bi gradske vlasti sagradile 800 stanova za siromašne osobe i višečlane obitelji. Postignut je i dogovor o projektu Muzeja sakralne umjetnosti, koji se uz gradski novac treba sagraditi u Novoj vesi.

Suradnja SDP-ova gradonačelnika i Kaptola pojačana je odlukom zagrebačkih vlasti o sufinanciranju programa u katoličkim vrtićima, a Bozanić je ponudio zajedničku izgradnju škola i vrtića, poglavito u rubnim naseljima u kojima živi velik broj Hrvata doseljenih iz Bosne i Hercegovine.
 Iako u znatno manjem opsegu, i brojne ostale lokalne jedinice financiraju crkvene potrebe. U Dalmaciji su posljednjih godina više od milijun kuna izdvojili i siromašni gradovi u kojima je visok stupanj nezaposlenosti, poput Vrgorca i Benkovca, ali i Šibenika i Solina. Splitsko-dalmatinska županije dodijelila je oko 6 milijuna kuna, a Grad Zadar čak 8 milijuna.
 Prema propisima, vjerske zajednice nisu dužne javno objavljivati svoje prihode, niti moraju plaćati porez na prihode koje samostalno ostvaruju od milodara, pogreba i sakramenata. Crkveno vodstvo nikada nije obznanilo visinu prihoda koje dobivaju od građana, mogu se izračunati barem približni iznosi. U Hrvatskoj svake godine ima oko 40.000 crkvenih sprovoda, koji koštaju po 250 kuna, kao i približno 18.000 crkvenih vjenčanja, koja svećenici naplaćuju između 300 i 600 kuna. Ispada kako samo pogrebi i svadbe u crkvenu blagajnu donose približno 15.000.000 kuna. 
 Također, prema nekim informacijama, ovo porezno oslobođenje vjerskih zajednica jedno je od neriješenih pitanja u pregovorima s EU i dosadašnja će se praksa morati promijeniti, makar to značilo i djelomičnu izmjenu sporazuma s Vatikanom.

Razumije se da u se crkvenim krugovima nerado javno govori o financijskim pitanjima. Ali da su kritike stigle i do Hrvatske biskupske konferencije, vidjelo se iz nedavnog nastupa varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Prilikom posvećenja župne crkve Majke Terezije u Koprivnici, Mrzljak se osvrnuo na sve češća upozorenja protiv izgradnje tolikog broja bogomolja i teze da bi novac trebalo investirati u gospodarstvo. Za visokog dostojanstvenika Biskupske konferencije poruke s takvim sadržajima su pogrešne: “Crkve se grade, a duhovne vrijednosti koje se rađaju u njima nadmašuju materijalne vrijednosti.” Mrzljak je objasnio i kako “crkva, koja je materijalna građevina, ima toranj koji poput prsta pokazuje prema nebu”.

SJEDIŠTE Hrvatske biskupske konferencije gradi se u Zagrebu kraj Vojnog ordinarijataSJEDIŠTE Hrvatske biskupske konferencije gradi se u Zagrebu kraj Vojnog ordinarijataProšloga tjedna Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, i don Vinko Sanader, župnik župe Gospe od Otoka, održali su novinarsku konferenciju na kojoj su najavili izgradnju velikog svetišta na Gospinu otoku. Prema riječima Vinka Sanadera, brata hrvatskog premijera, urbanističko-arhitektonsko rješenje predviđa izgradnju objekta od 5000 kvadrata, koji bi sadržavao crkvu, pastoralni centar, parkiralište i spomenik kraljici Jeleni. Na natječaj su pozvana sedmorica uglednih arhitekata – Marijan Hržić, Nenad Fabijanić, Boris Magaš, Aleksandar Bašić, Vjekoslav Ivanišević, Ante Kuzmanić i Dario Gabrić – a odluka o pobjedniku bit će donesena u lipnju. Na konferenciji se nije govorilo o novcu, ali ovako glomazna investicija sigurno košta nekoliko milijuna eura.

Slični primjeri planiranja i izgradnje skupocjenih crkvenih objekata postali su redovita pojava. Izgradnja zgrade Vojnog ordinarijata na zagrebačkom Ksaveru stajala je 35 milijuna kuna, a financirana je iz državnog proračuna. U kolovozu 2008. stigla je najava izgradnje novog sjedišta Hrvatske biskupske konferencije vrijednog 10 milijuna eura, uz dodatak kako će gradnju sufinancirati i pojedine biskupske konferencije iz inozemstva. U Udbini se treba izgraditi Crkva hrvatskih mučenika, u tijeku su radovi na obnovi Hrvatskog katoličkog sveučilišta koje će biti smješteno u nekadašnjim austro-ugarskim vojarnama, koje su dodijeljene Katoličkoj crkvi. Prema objavljenim podacima, obnova Zagrebačke katedrale stajat će 200 milijuna kuna, a obnavljaju se ili su nedavno dovršeni samostani na Mljetu, u Lepoglavi i na Trsatu.

Osim toga, poslije 1990. Crkvi je vraćen velik broj nekretnina, koje su oduzete u socijalizmu, a za ostale se država obvezala na materijalno obeštećenje. U tom segmentu postoje neriješena pitanja, jer Kaptol samo u Zagrebu traži povrat 150 objekata, među kojima i današnji Muzej grada Zagreba i devet nekretnina u kojima se sada nalaze škole i dječji vrtići.

U financijskom pogledu, ove će godine Sanaderova vlada Katoličkoj crkvi dati 291 milijun kuna, dok će ostale vjerske zajednice dobiti 22,5 milijuna kuna. Od toga 8 milijuna kuna ide za isplatu naknade za oduzetu crkvenu imovinu, dok će preostalih 283 milijuna kuna ići kao godišnja redovita uplata na osnovi obveza Hrvatske prema sporazumu potpisanom sa Svetom Stolicom. Radi se o smanjenju za 37 milijuna kuna u odnosu na cifru koja je Katoličkoj crkvi uplaćena u ovoj godini. Vlada je pad izdvajanja objasnila ovogodišnjim završetkom desetogodišnjeg razdoblja u kojem je država svake godine morala povećavati “crkveni” novac za 20 posto radi mirovinskog osiguranja svećenstva. Ali već u 2010. godini taj će iznos narasti na 357 milijuna kuna, a u 2011. cifra će se popeti na 375 milijuna kuna.

Iz Vlade je stiglo objašnjenje kako je rast proračunskih izdvajanja za Katoličku crkvu logičan jer u prvim godinama vlada Ivice Račana nije davala dvije prosječne plaće u zemlji, nego dvije proračunske plaće, koje su bile znatno niže. Zbog postupka nekadašnje socijaldemokratske vlade država duguje oko 250 milijuna kuna, što će se isplaćivati u 2010. godini. Zbroji li se sav novac koji je država dala ili će dati u razdoblju od 2000. do 2010. godine, dolazi se do gotovo 3 milijarde kuna, koliko približno iznose dugovi u zdravstvu.

Unatoč tim pokazateljima, iz Sanaderova kabineta stiže pojašnjenje kako se ništa bitno neće promijeniti u financiranju vjerskih zajednica: “Država ne isplaćuje svećenićke plaće i u tom segmentu nemamo nikakav utjecaj. Što se tiče sredstava koja se isplaćuju iz proračuna, radi se o obvezama koje proizlaze iz ugovora između Hrvatske i Svete Stolice, dakle, samo provodimo prijašnji dogovor, a ovdje nije korektno spominjati isključivo Katoličku crkvu, budući da i druge vjerske zajednice dobivaju novac od države”, ističe Vladin glasnogovornik Zlatko Mehun.

To stajalište samo je djelomično točno. Istina je da Republika Hrvatska svećenstvo ne plaća direktno, kao liječnike, profesore ili policiju, nego se novac najprije dodijeli Crkvi, a onda se tim sredstvima plaćaju vjerski službenici. Visina plaća nije striktno definirana, ali kapelani na mjesec prosječno zarađuju 5000 kuna, svećenici nešto više od 6000, a biskupi desetak tisuća.GRADNJA ZA VJEČNOST Biskupi okupljeni oko makete zgrade Biskupske konferencijeGRADNJA ZA VJEČNOST Biskupi okupljeni oko makete zgrade Biskupske konferencije

Tako se zatvara ovaj financijsko-pravni krug, koji je, izgleda, neraskidiv i u godini najveće svjetske gospodarske krize. Vlast želi zadovoljnu Crkvu, kojoj je već popustila oko neradne nedjelje, a sada ne dovodi u pitanje potrebu redukcije izdvajanja za vjerske zajednice. Slično se ponaša i opozicija, premda golema većina svećenstva ne može smisliti SDP, što se vidjelo prilikom nedavnog skupa o odnosima socijaldemokrata i Crkve. Pozivi na sudjelovanje na SDP-ovoj tribini upućeni su na razne crkvene adrese, ali uslijedio je gotovo potpun bojkot, s iznimkom Ivana Grubišića, koji je de facto disident unutar ovdašnje Katoličke crkve. Jedini ljevičar kojega Crkva voli je Milan Bandić, ali on u ovoj priči jednostavno ne predstavlja autentični SDP.