Gotovo četvrtina stanovništva u Europskoj uniji (24,1 posto) subjektivno se osjećala siromašnim, a u Hrvatskoj je taj osjećaj imalo 22 posto ljudi, pokazuju rezultati istraživanja za prošlu godinu koju je ponedjeljak objavio Eurostat.

Najviše onih koji se subjektivno osjećaju siromašnim ima među građanima s nižim obrazovanjem (28,9 posto).

Slijede oni sa srednjim obrazovanjem (18,5 posto), dok je među visokoobrazovanima takvih 9,2 posto.

Najviše se siromašnima osjećaju Grci i Bugari, a najmanje Nizozemci i Finci

U Hrvatskoj je 22 posto osoba sa srednjim obrazovanjem izjavilo je da se osjeća siromašnim, oko 45 posto onih s nižim obrazovanjem i 10 posto među visokoobrazovanima.

Veći postotak onih koji se osjećaju siromašnijima nego u Hrvatskoj, zabilježen je u Francuskoj (22,2 posto), Španjolskoj (22,5 posto) i Portugalu (23,6 posto).

Najviše građana sa subjektivnim osjećajem siromaštva bilo je u Grčkoj (67 posto) i Bugarskoj (33 posto), a najmanje u Nizozemskoj (7,3 posto i Finskoj (7,5 posto).

Subjektivni osjećaj siromaštva nešto je veći među ženama (24,7 posto), nego muškarcima (23,5 posto).

Subjektivni osjećaj siromaštva veći od broja građana koji su u riziku od siromaštva

U većini zemalja EU, broj onih koji se subjektivno osjećaju siromašnima veći je od broj onih koji su u riziku siromaštva, prema klasifikaciji Eurostata.

U Hrvatskoj je 19,3 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a na razini EU 16,2 posto.

Veći postoci osoba koje se smatraju subjektivno siromašnima primijećeni su u istočnoj i južnoj Europi, sa značajnim razlikama između subjektivnog siromaštva i stopa rizika od siromaštva. Ukupno je u 17 zemalja EU zabilježeno više ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u odnosu na stope rizika od siromaštva.

PORAST SIROMAŠTVA Ogroman broj građana ne može živjeti od plaće, profiti banaka su zabrinjavajući. Stručnjaci: ‘Gubimo stanovništvo’

Grčka je zabilježila najveći jaz, sa 67,0 posto ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u usporedbi s 18,9 posto u riziku od siromaštva, što je razlika od 48,1 postotnih bodova. Ostale zemlje s primjetnim jazom su Slovačka (16,0 postotnih bodova, Bugarska (12,6), Cipar (10,4 ) i Mađarska (9,6).