Još nas samo četiri dana dijele od uvođenja eura. Nikada nije naodmet ponoviti ono najvažnije što nas čeka prelaskom s kune na euro. Građane će možda i najviše zanimati gdje će i po kojim uvjetima kune moći mijenjati za eure. Riječ je o milijardama kuna, donosi HRT.
Tečak konverzije i plaćanje
Hrvatska 1. siječnja postaje punopravna članica eurozone, bit će 20. država Europske unije u kojoj euro postaje službena valuta. Tečaj konverzije bit će 7,5345 kuna za 1 euro. Plaćanje u kunama u gotovini bit će moguće još dva tjedna, do 14. siječnja u ponoć, no primatelji kunskih uplata dužni su i u tom razdoblju uzvraćati eure. Da bi prilagodba prelaska na novu valutu bila što lakša, iskazivanje cijena i u eurima i u kunama počelo je još 5. rujna i trajat će sve do 31. prosinca sljedeće godine.
Kako će se provoditi zamjena novca?
Tijekom cijele iduće godine zamjena kuna primarno će se obavljati u poslovnicama komercijalnih banaka, FINA-e i Hrvatske pošte. I to bez naknade, osim ako ne nosite više od 100 novčanica ili kovanica. Od 1. siječnja 2024. kune će se bez naknade moći zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci. Središnja banka primat će kovanice sve do 1. siječnja 2026., dok će se novčanice kuna u HNB-u moći mijenjati na neograničen rok.
Koliko će zamjena novca biti složena logistička operacija, dovoljno govori podatak da se iz optjecaja povlači pola milijarde novčanica, koje bi, da ih složimo jednu na drugu, formirale stup visok 50 kilometara. Kad je riječ o kovanicama, HNB ih je dosad proizveo gotovo 3 milijarde, no procjenjuje se da će biti vraćena samo trećina, odnosno oko 1,1 milijardu komada. One će težiti 5200 tona, što odgovara masi 124 ZET-ova tramvaja. Kada bi se ta količina novca prevozila, za to bi bilo potrebno oko 260 teretnih kamiona.
Novčanice eura Hrvatska će posuditi ili naručiti iz inozemstva, dok se kovanice izrađuju u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji. Do kraja godine iskovat će se oko 420 milijuna komada.
Situacija s bankomatima
Dana 15. prosinca počeo je proces prilagodbe bankomata na promjenu valute. Od ukupno 4000 bankomata u Hrvatskoj, njih 2700 trenutačno se prilagođava kako bi od 1. siječnja mogli isplaćivati eure. Preostalih 1300 bankomata trebalo bi biti u punoj funkciji najkasnije do 15. siječnja. Na stranici Hrvatske udruge banaka tijekom tog razdoblja bit će dostupna interaktivna karta s prikazom svih bankomata i informacijom jesu li trenutačno u funkciji.
Treba podsjetiti da će do 15. siječnja građani moći novac podizati bez naknade na svim raspoloživim bankomatima, neovisno o tome jesu li klijenti banke ili nisu, pa će do tada izbor bankomata za njih biti i veći nego što je uobičajeno.
APIS spreman za konverziju
Za iznimno složenu financijsku operaciju zamjene kune eurima spremno je i srce državnog informacijskog sustava, Agencija za podršku informacijskim sustavima, skraćeno APIS. Da sve prođe besprijekorno, već se dugo priprema oko 500 njegovih djelatnika.
Osnovna je zadaća APIS-a razvoj i održavanje informacijskih sustava za tijela državne uprave.
– Država ne bi mogla funkcionirati bez rada i podrške APIS-a. Dakle, mi smo ključni pružatelj usluge, ne samo za razvoj i podršci radu informacijskih sustava nego i za udomljavanjem, odnosno kompletna infrastruktura za temeljne državne sustave se nalazi kod nas u APIS-u, objasnila je Maja Širić, izvršna direktorica Sektora poslovnih operacija, APIS d.o.o.
Uvođenje eura sa sobom nosi mnoge promjene u poreznom, fiskalnom i carinskom sustavu. I sve mora besprijekorno funkcionirati. Nasreću, APIS ima dugogodišnje iskustvo.
– Bio je veliki izazov jer smo prilagođavali 300- 400 različitih aplikacija i trebali smo osigurati prilagodbu međuovisnih sustava. No takve projekte smo radili u prošlosti i u kući postoji znanje i iskustvo da se tako nešto i napravi, istaknuo je Ivan Huzjak, izvršni direktor Sektora IT operacija, APIS d.o.o.
Osim prilagodbe za uvođenje eura, svi osobni podaci hrvatskih građana te oni o fiskalnim računima nalaze se na serverima u zaštićenoj prostoriji.
– Kroz ovu sobu i ovaj sustav prolaze svi izdani fiskalni računi u RH i sustav je maksimalno siguran, odnosno to je jedan od najvećih prioriteta kuće da se osigura maksimalna sigurnost cjelokupnog sustava, naveo je Huzjak.
Tim u APIS-u, podsjetimo, zaslužan je i za podršku prvim hrvatskim višestranačnim izborima 1990., a velik posao odradili su i tijekom uvođenja prve hrvatske valute.
– Prvo smo uvodili hrvatski dinar 1991. godine, nakon toga kunu 1994. godine. Ovo je praktično manje od trideset godina da radimo na uvođenju nove valute u hrvatski javni informacijski sustav i sve je pod kontrolom i hrvatski građani i institucije mogu biti sigurni da će sve biti uredno uvedeno s 1.1.2023., izjavio je Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS-a d.o.o.
U digitalnoj transformaciji državnih službi najveći je izazov nedostatak inženjera, ističu u APIS-u, te dodaju da bi ih bez problema mogli zaposliti još stotinjak.
Komentari