SAMO JE JEDAN MAROŠ Vrijeme leti u Bruxellesu, ljudi dolaze i odlaze… Samo je Šefčovič zauvijek

Autor:

Vice-President of the European Commission for Interinstitutional Relations, Maros Sefcovic, gestures as he speaks during a press conference following a meeting of the EU-United Kingdom Joint Committee and the EU-United Kingdom Partnership Council at the EU headquaters in Brussels, on May 16, 2024.,Image: 873630978, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: JOHN THYS / AFP / Profimedia

JOHN THYS/AFP/Profimedia

Bruxelles se mnogo promijenio u proteklih 15 godina, ali postoji jedna postojana konstanta — Maroš Šefčovič. Slovački političar pridružio se Europskoj komisiji u listopadu 2009., kada je imenovan kao zamjena za Jána Figeľa na mjestu povjerenika za obrazovanje pod Joséom Manuelom Durãom Barrosom.

Samo četiri mjeseca kasnije, nakon što je Barroso osigurao drugi mandat kao predsjednik Komisije, Šefčovič je postao potpredsjednik zadužen za međuinstitucionalne odnose — isti portfelj koji obnaša i danas.

Šefčovič je do sada bio pod tri predsjednika Komisije (Barroso, Jean-Claude Juncker i Ursula von der Leyen). Osim toga, EU je prošla kroz dvije velike financijske krize, Brexit, pandemiju i početak rata na svojoj granici. Pa ipak, Šefčovič je izdržao: pouzdan par ruku kojem se povremeno dodjeljuje briga o portfeljima kojima je potreban kompetentan, privremeni skrbnik.

Pozvan je da nadgleda odgovor EU-a na izvanredne izazove kao što je Brexit i izabran je da pomogne u pitanjima vezanim uz energetsku, zdravstvenu i potrošačku politiku. Nedavno je bio i zadužen za Europski zeleni dogovor, jednu od vodećih inicijativa Komisije na odlasku, nakon odluke Fransa Timmermansa da se kandidira na prošlogodišnjim izborima u Nizozemskoj.

Ta dosljednost sada će Šefčoviča vjerojatno učiniti neobičnim rekorderom. On je treći europski povjerenik s najduljim stažem (više od 5400 dana na dužnosti od početka kolovoza) i gotovo je zajamčeno da će se pomaknuti na drugo mjesto ispred nizozemskog socijaldemokrata Sicca Mansholta (koji je trajao 5475 dana i također je bio predsjednik Komisije).

Budući da ga je Slovačka bez razmišljanja odlučila ponovno imenovati po peti put, Šefčovič je u dobroj poziciji da preuzme prvo mjesto i smijeni Wilhelma Haferkampa (6397 dana), njemačkog socijaldemokrata koji je između 1967. i 1985. bio povjerenik 18 godina.

Slobodno stavite podsjetnik u kalendar: To bi se trebalo dogoditi 8. travnja 2027. i možete biti sigurni da će Maroš Šefčovič i dalje biti europski povjerenik.

Gospodin fikser

Šefčovičeva izdržljivost u Bruxellesu je izvanredna s obzirom na relativno kratak mandat većine povjerenika. Od 2000. povjerenici su u prosjeku izdržali nešto više od pet godina.

Njegova nacionalnost također mu pomaže da bude jedinstven: malo se od deset zemalja srednje i istočne Europe koje su se pridružile Uniji 2004. ugledalo na Slovačku u ponovnom imenovanju povjerenika s takvim entuzijazmom.

Neko je vrijeme Šefčovič bio u sjeni Austrijanca Johannesa Hahna, trenutno zaduženog za proračun EU-a, koji se pridružio Komisiji u veljači 2010. i trenutno je peti povjerenik Unije po duljini staža.

Šteta za Hahna, s obzirom da je Beč kao svog kandidata za sljedeći mandat nominirao ministra financija Magnusa Brunnera.

ZVONI TI MOBITEL!!! Javi se, zovu te na prosvjedni skup protiv rudarenja litija

Momački Kolegij

Je li politika još uvijek muški svijet? Povijesno gledano, u Europskoj komisiji odgovor je: odlučno da.

Očit je nedostatak rodne raznolikosti kada se povjerenici rangiraju prema godinama staža. Samo je Luksemburžanka Viviane Reding, koja je služila od 1999. do 2014., ušla među prvih 10, i to na visoko četvrto mjesto.

To nije iznenađenje, s obzirom da do 1989. uopće nije bilo žena povjerenika. Od njegovog osnivanja 1958. godine, ukupno je 209 ljudi iz 28 zemalja služilo u Kolegiju povjerenika. Samo 46 njih su bile žene.

Prvi kolegij sadašnje predsjednice Komisije von der Leyen bio je rodno najuravnoteženiji ikada, a ona je obećala istu razinu jednakosti i zastupljenosti u nadolazećem mandatu.

Tim je povodom prošli mjesec von der Leyen pisala čelnicima EU-a tražeći od njih da predlože dva imena – jedno muško, jedno žensko – za njezin sljedeći tim.

Ali vlade se nisu oglasile: do sada nijedna nije otvoreno predložila dva kandidata za poziciju, a od 18 zemalja koje su objavile svoj izbor, samo četiri su nominirale ženu. Među njima je i Hrvatska. Taj se broj penje na šest kada dodate samu von der Leyen kao predstavnicu Njemačke plus Kaju Kallas iz Estonije, koja je izabrana za sljedeću šeficu EU-a za vanjsku politiku.

Von der Leyen još uvijek može prevladati ovu prepreku: konačni sastav Kolegija u 2019. – 12 žena i 15 muškaraca – bio je rezultat cjenkanja i zakulisnih razgovora s nacionalnim vladama. Vjerojatno će se slični pregovori održati i ovaj put.

Pa opet, unatoč značajnim pomacima u rodnoj ravnopravnosti u europskim institucijama i izvan njih, proći će jako puno vremena prije nego što se žena približi Šefčovičevom rekordu, piše Poiltico.

ZABILJEŽIO I POLITICO Dubravka Šuica nominirana za novi mandat, ne zna se resor: Tek je druga žena…

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.