Samo je 20 posto žena članica upravnih odbora u vodećih osam hrvatskih energetskih kompanija, što je pad od 3 posto u odnosu na 2018. godine, no to je i dalje više od stope od 14 posto u srednjoj i istočnoj Europi, piše u utorak Večernji list.

Po izvješću “Žene u energetici 2.0: Rodna raznolikost u energetskom sektoru srednje, istočne i jugoistočne Europe”, koju su pripremili Boston Consulting Group i Women in Energy Association, u Hrvatskoj je od 2018. do 2022. zastupljenost žena u radnoj snazi energetskog sektora porasla na 24 posto, za jedan postotni bod, dok je u regiji srednje i istočne Europe povećanje udjela žena raslo 2 posto, na 28 posto.

Hrvatska je svjedočila poboljšanju zastupljenosti žena u radnoj snazi u energetskom sektoru, ali smanjenoj prisutnosti žena na pozicijama upravljanja.

Tvrdi se kako se energetska kriza koja je uslijedila nakon ruskog napada na Ukrajinu može smatrati pokretačem dvaju kontradiktornih događaja povezanih s ulogom žena u energetskom sektoru. Ekonomski pritisci u kriznim vremenima teme o različitosti i jednakosti guraju u drugi plan, a s druge strane žene se ni ne motivira previše za ulazak u energetsku industriju, a kad uđu – ni za napredovanja.

“Kako bi se riješio ovaj problem, više studentica mora odabrati karijeru u energetici, a talentirane žene treba promovirati na rukovodeća mjesta s prilikama za stjecanje iskustva i razvoja. Biti inkluzivniji prema ženama nije stvar izbora, već je ključni poslovni imperativ u današnjem svijetu”, tvrde iz BCG-a.

Udio žena u poslovima

Globalno gledano, udio zaposlenih žena u radnoj snazi sektora nafte i plina ostao je na 22 posto, dok je ukupni udio žena u svim sektorima porastao 2 posto, s 38 na 40 posto u posljednjih pet godina. Ostali sektori gospodarstva doživjeli su značajniji porast, ponajviše u zdravstvu, obrazovanju i javnoj upravi, više od 10 posto.

Udio žena članica upravnih odbora energetskih kompanija smanjio se u osam od 10 ispitanih zemalja, a povećao samo u Češkoj i Bugarskoj.

BCG-ova studija temelji se na istraživanju anketom koja je obuhvatila gotovo 4000 zaposlenih u 85 energetskih tvrtki u 10 zemalja uključujući Mađarsku, Slovačku, Češku, Poljsku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Rumunjsku, Bugarsku i Ukrajinu, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.