Američki predsjednik Joe Biden i drugi čelnici zemalja Sjeverne i Južne Amerike predstavili su u petak mjere za suočavanje s regionalnom migracijskom krizom, čime se nastoji spasiti Samit Amerika koji su uzdrmale podjele.

Bidenovi su suradnici promicali deklaraciju o migraciji kao središnji dio Samita Amerika, čiji je domaćin SAD.

Uz SAD deklaraciju je naposljetku potpisalo još 20 zemalja, a nekolicina ih je ostala po strani.

Završnog dana samita, Bijela kuća promovirala je niz mjera za migrante koje su dogovorile zemlje širom američkog kontinenta i Španjolska, koja je nazočila samitu kao promatrač.

Primjerice, SAD i Kanada obvezali su se da će primiti više privremenih radnika, da će olakšati migriranje ljudi iz siromašnijih zemalja kako bi radili u bogatijima, dok su druge zemlje pristale na veću zaštitu migranata.

Meksiko je također pristao prihvatiti više srednjoameričkih radnika, navodi se u priopćenju Bijele kuće.

“Mi transformiramo naš pristup upravljanja migracijama u Americi”, rekao je Biden.

“Svatko od nas potpisuje obveze koje prepoznaju izazove koje svi dijelimo”, dodao je.

Zastave 20 zemalja, nekoliko manje od ukupnog broja prisutnih na summitu, krasile su pozornicu na kojoj je Biden predstavio deklaraciju. Međutim, čak je i taj broj zemalja pristao na suradnju tek nakon nekoliko dana pritiska SAD-a.

Bidenovu poruku zasjenio je bojkot nekolicine zemalja pa tako na samit nije došao ljevičarski meksički predsjednik u znak prosvjeda protiv isključivanja sa samita Kube, Venezuele i Nikaragve.

Međutim, Meksiko je podržao deklaraciju usprkos tome što na samitu nije bilo predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora.

Bidenova administracija, suočena s rekordnim protokom ilegalnih migranata na svojoj južnoj granici, obećala je stotine milijuna dolara pomoći za venezuelanske migrante diljem regije. Također je obnovila obradu obiteljskih viza za Kubance i Haićane te je olakšala zapošljavanje srednjoameričkih radnika .

Međutim, na otvaranju samita u četvrtak, čelnici Argentine i Belizea izravno su ukorili Bidena zbog popisa gostiju, čime su ukazali na izazov s kojim se globalna supersila suočava u obnavljanju svog utjecaja među siromašnijim susjedima.

U petak su se kritikama pridružili Čile, Bolivija, Bahami, Sveta Lucija, Barbados te Antigva i Barbuda, iako Biden nije bio prisutan.

“Ne može biti isključivanja”, rekao je novi čileanski ljevičarski predsjednik Gabriel Borić referirajući se na činjenicu da pozivnicu za samit nisu dobili Kuba, Venezuela i Nikaragva.

Američki dužnosnici borili su se do posljednje minute kako bi uvjerili skeptične vlade da podrže plan, rekla je za Reuters osoba upoznata s pregovorima.

Lideri Gvatemale, Hondurasa i Salvadora nisu bili na samitu, a iz tih zemalja velik broj migranata pokušava ući u SAD, zbog čega se postavlja pitanje učinkovitosti deklaracije.

Deklaracija obuhvaća obveze niza zemalja, uključujući Meksiko, Kanadu, Kostariku, Belize i Ekvador, ali ne i Brazila, najmnogoljudnije latinoameričke zemlje.