Sjedinjene Države šalju novu vojnu pomoć Ukrajini vrijednu 400 milijuna dolara što uključuje prvenstveno streljivo, ali i lansirne mostove za kretanje tenkova i oklopnih vozila, a vijest je objavljena u petak prije početka sastanka američkog predsjednika Joe Bidena i njemačkog kancelara Olafa Sholza.

Dodatno streljivo šalje se prije početka proljetne ofenzive, prenosi agencija Reuters.

“Lansirni mostovi bitni su za kombinirane vojne operacije. Oni omogućuju oklopnim vozilima da prijeđu uske rijeke i rovove, zapreke koje mogu usporavati kretanje cijele vojne snage”, objasnio je Jack Watling, stručnjak s insituta Royal United Services Institute u Londonu.

“Mostovi su kritični za ofenzivne operacije i pokazuju da SAD priprema Ukrajinu da vrati okupirani teritorij”, rekao je Watling.

U siječnju je Berlin pristao poslati njemačke tenkove Leopard Ukrajini odnosno odobrio je slanje takvih tenkova iz drugih europskih zemalja koje ih posjeduju.

Smatra se da će upravo njemačka pomoć Ukrajini biti glavna tema razgovora američkog predsjednika Joea Bidena i njemačkog kancelara Olafa Scholza u petak navečer u Bijeloj kući. Nekoliko je saveznica iz NATO-a obećalo niz tenkova.

“Ova vojna pomoć uključuje više streljiva za američke sustave HIMARS i howitzers kojima se Ukrajina učinkovito brani, kao i streljivo za Bradley borbena vozila, te konačno lansirne mostove za oklopna voila, te drugu opremu”,  rekao je dražvni tajnik Antony Blinken.

Sastanak Biden-Scholz poruka jedinstva

Sastanak njemačkog kancelara Olafa Scholza i američkog predsjednika Joea Bidena u Bijeloj kući, posvećen Ukrajini, prigoda je da pošalju Rusiji i Kini poruku da su jedinstveni prema ruskoj agresiji, piše agencija AFP.

Posjet nije po volji Kremlju koji je upozorio prije sastanka da će nove isporuke oružja Kijeva samo produljiti sukob.

“Sjedinjene Države nastavljaju svoju politiku povećanog izvoza oružja Ukrajini i potiču svoje štićenike da čine isto”, rekao je u petak glasnogovornik Kremlja Dmitirij Peskov.

Njemačkog kancelara Biden je primio u Ovalnom uredu uz tek kratke izjave za medije, a izostanak zajedničke konferencije za medije postavlja pitanje traju li još napetosti koje su nedavno izbile oko isporuke njemačkih tenkova Ukrajini.

Bijela kuća je istaknula da američki predsjednik ne održava uvijek konferencije za novinare kada prima čelnika iz inozemstva.

Sličan je odgovor stigao  i iz Berlina koji je ocijenio da se to pitanje predimenzionira. Riječ je o radnom posjetu koji će u najvećem dijelu biti posvećen Ukrajini, rekao je glasnogovornik njemačkog kancelara  Steffen Hebestreit.

Odnosi Sjedinjenih Država i Njemačke, koja ovisi o NATO-u i američkoj vojnoj zaštiti dobri su, ustvrdio je

Dvije savezničke zemlje trude se pokazati savršen sklad nakon nekoliko epizodi razilaženja. Jedna od njih je protivljenje američkog predsjednika Joea Bidena plinovodu Sjeverni tok 2 koji je trebalo ruski plin dopremati Njemačkoj, no od projekta se odustalo zbog ruske agresije prema Ukrajini. Berlin se protivi i velikim subvencijama američkoj zelenoj industriji koje Washington predviđa zakonom IRA (Inflation Reduction Act”.

Napetost je nadasve rasla nedavno zbog slanja njemačkih tenkova Ukrajini. Njemačka je u konačnici pristala 26. siječnja poslati određen broj svojih tenkova Leopard, što je prekretnica u isporukama  zapadne vojne pomoći Ukrajini.

Da bi Njemačka pristala, Washington je obećao da će i sam isporučiti tenkove, rekao je u nedjelju savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

Biden je isprva odlučio da ih neće slati jer je dobio ocjenu vojske da američki tenkovi ne bi bili korisni na bojištu, objasnio je Sullivan za ABC.

Njemačka ustraje u objašnjenju da je o slanju tenkova odluku donijela nakon konzultacija sa svojim zapadnim saveznicima.