Bidenova administracija postrožila je kontrole izvoza materijala i dijelova za nuklearne elektrane Kini, istaknuvši da želi osigurati da ih se koristi samo za mirnodopske svrhe, a ne za razvoj atomskog oružja.

To je novi znak napetih odnosa između Washingtona i Pekinga, koji se spore oko optužbi za špijunažu, ljudskih prava, kineskih industrijskih politika i američke zabrane izvoza naprednih tehnologija.

Ured za industriju i sigurnost (BIS), ogranak Ministarstva trgovine, sada traži od izvoznika posebne dozvole za izvoz nekih generatora, posuda i softwarea namijenjenih za korištenje u nuklearnim elektranama u Kini.

Komisija za nuklearnu regulaciju (NRC), savezna agencija odgovorna za nuklearnu sigurnost, traži također od izvoznika posebne dozvole za izvoz posebnog nuklearnog materijala i izvornih materijala. To uključuje različite tipove uranija i deuterij, izotop vodika koji se u velikim količinama može koristiti u reaktorima za proizvodnju tricija, komponente nuklearnog oružja.

Bidenova administracija smatra da je ta mjera “potrebna radi promicanja nacionalnih sigurnosnih interesa Sjedinjenih Država i jačanja zajedničke obrane i sigurnosti”, navodi NRC.

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva Liu Pengyu rekao je da nema ništa za reći u vezi regulatornih pojedinosti, ali da općenito “Kina čvrsto podržava međunarodni režim neširenja nuklearnog oružja” i poštuje svoje obveze po Sporazumu o neširenju nuklearnog oržuja. Kina se protivi tome da se “geopolitičke interese stavlja ispred napora za sprječavanje širenja nuklearnog oružja”, naglasio je.

Pentagon je potkraj prošle godine rekao da će Kina vjerojatno imati 1500 nuklearnih bojnih glava do 2035., u odnosu na sadašnjih 400, nastavi li sadašnjim ritmom razvijati svoj nuklearni arsenal.