Sjedinjene Države prate dovoljno znakova i upozorenja oko ruskih vojnih aktivnosti pored Ukrajine koje izazivaju “veliku zabrinutost” i čini se da je ruska retorika sve oštrija, rekao je američki vojni dužnosnik u četvrtak.

Mark Milley, načelnik združenog stožera američke vojske, odbio je nagađati o opcijama koje bi SAD mogao razmatrati u slučaju ruske invazije. Međutim Milley je u jednom od najopširnijih komentara o krizi naglasio važnost ukrajinskog suvereniteta za Washington i za NATO savez.

“Bude li otvorene agresije ruske vojne akcije u nacionalnoj državi neovisnoj od 1991., u pitanju su važni nacionalni sigurnosni interesi SAD-a i članica NATO-a”, rekao je Milley za vrijeme leta iz Seula u Washington.

Ukrajina je rekla da je Rusija nagomilala više od 90.000 vojnika pored granice. No Moskva je odbacila sugestije da se priprema za napad na južnog susjeda i brani svoje pravo da raspoređuje vojnike na vlastitu teritoriju kako smatra prikladnim.

Kremlj je već pripojio crnomorski poluotok Krim od Ukrajine 2014. i nakon toga podupirao pobunjenike u borbi protiv ukrajinskih vladinih snaga na istoku zemlje. U tom je sukobu ubijeno 14.000 ljudi, prema Kijevu, a sukob još tinja.

Top U.S. general Mark Milley says Russian military moves near Ukraine raising ‘lot of concern’ https://t.co/IQt2xK7Ojy

— The Globe and Mail (@globeandmail) December 3, 2021

Moskva traži od NATO-a da ne primi Ukrajinu u članstvo

Stručnjaci upozoravaju da bi neizazvana ruska invazija mogla biti destabilizirajući čimbenik i stvoriti domino efekt daleko izvan Ukrajine u vrijeme sve veće zabrinutosti zbog kineskih namjera prema Tajvanu.

Milley je odbio javno iznijeti svoju procjenu broja ruskih snaga u blizini Ukrajine, ali je sugerirao da njegova zabrinutost ide dalje od broja ruskih vojnika.

“Neću vam reći što pratimo i pokazatelje ili upozorenja s obavještajnog stajališta, ali pratimo ih sve”, rekao je Milley. “I sada ih ima dovoljno da izazove veliku zabrinutost, a mi ćemo nastaviti pratiti.”

Rusija i Ukrajina imaju stoljetnu zajedničku povijest i bile su dvije najveće republike Sovjetskog Saveza sve do njegova raspada 1991., pa Moskva ambiciju svog susjeda da se pridruži NATO-u smatra uvredom i prijetnjom.

Otkako je počela najnovija kriza, Moskva je postavila zahtjeve za pravno obvezujućim sigurnosnim jamstvima Zapada, i uvjeravanjima da NATO neće primiti Ukrajinu u članstvo niti tamo rasporediti raketne sustave za gađanje Rusije.

“Visoka cijena” ako napadnu Ukrajinu

Američki državni tajnik Antony Blinken upozorio je u četvrtak Moskvu na “visoku cijenu” ako napadne Ukrajinu, te pozvao ruskog kolegu da traži diplomatski izlazak iz krize.

Milley je odbio nagađati hoće li ruskog predsjednika Vladimira Putina ohrabriti povlačenje američkih snaga iz Afganistana, rekavši: “Morate pitati Putina”. Povlačenje u kolovozu okončalo je američki rat koji je trajao dva desetljeća nedvosmislenim porazom, a talibani su se vratili na vlast.

“Mislim da bi bila pogreška da bilo koja zemlja izvuče široki strateški zaključak na temelju američkog povlačenja iz Afganistana, a zatim taj događaj automatski primijeni na druge situacije”, rekao je Milley.

Naveo je povijesne primjere prošlih američkih predsjednika koji su na nekim mjestima povukli vojnike, ali su drugdje zapovijedili vojnu akciju.

General Mark Milley, the top U.S. military officer, staunchly defended calls with his Chinese counterpart that have raised Republican demands for his resignation, saying he had been aiming to ease tension with Beijing and not to ‘usurp authority’ https://t.co/ZDLwhlkIP3 pic.twitter.com/rqiId5wOV2

— Reuters (@Reuters) September 28, 2021