Hitna američka intervencija koja je natjerala hrvatski državni vrh da napokon javno osudi ustaški režim pojačana je diplomatskom ofenzivom veleposlanika zapadnih zemalja koji su javno upozorili na ugroženost slobode medija u Hrvatskoj

Američka diplomacija u proteklih nekoliko mjeseci poduzela je niz aktivnosti kojima je pokazala da se namjerava aktivnije uključiti u politička zbivanja na području Republike Hrvatske i cijelog zapadnog Balkana, odnosno na području bivše Jugoslavije. Dolazak Nicholasa Deana, posebnog povjerenika State Departmenta za pitanja Holokausta, prošlog ponedjeljka samo je potvrdio činjenicu da će SAD od sada konkretnije reagirati na događaje u Hrvatskoj. Neki od najuglednijih hrvatskih novinara i kolumnista već su ocijenili sramotnom činjenicu da je trebao doći visoki predstavnik State Departmenta kako bi vodeći hrvatski državnici napokon javno osudili veličanje NDH, budući da im čak ni jasna poruka o nedolasku predstavnika židovske i srpske nacionalne manjine na službenu komemoraciju u Jasenovac nije bila dovoljna. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Vlade Tihomir Orešković istog su dana, svega nekoliko sati nakon sastanka s Nicholasom Deanom, pred kamerama napokon jasno i nedvosmisleno osudili ustaški režim.

No te su izjave došle prekasno i teško sada mogu smiriti bujanje povijesnog revanšizma i profašistička divljanja koja su uzela maha u protekle četiri godine, prvenstveno zahvaljujući radikalnoj retorici čiji je prvi i najistaknutiji predvodnik bio šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji je tu stranku umjesto prema centru, okretao prema krajnjoj desnici i doveo na vlast radikale s krajnje desne političke margine. Najnoviji dokaz toga da je “duh iz boce” pušten, sramotni je bombaški napad na romski dječji vrtić u zagrebačkom naselju Kozari bok.

SVA TA ZBIVANJA, kao i nereagiranja vodećih hrvatskih političara na iskazivanja rasne mržnje te veličanje ustaštva, pozorno prati američka diplomacija. “State Department prati što se događa u Hrvatskoj. Jako dobro su informirani i znaju sve. Oni cijelo vrijeme nadziru situaciju, a kad vide da stvar izmiče kontroli, onda to manifestiraju. No činjenica da netko u 2016. treba reći hrvatskim vlastima da moraju osuditi ustaški režim, pokazuje koliko je stvar ozbiljna”, izjavio je za Nacional dobro upućeni izvor iz političkih krugova koji je i sam u izravnom kontaktu s predstavnicima američkog veleposlanstva u Zagrebu. Iako nova američka veleposlanica Julieta Valls Noyes za sada ima drugačiji pristup od svojih predstavnika te je vrlo zatvorena i za javnost i za političke krugove, većina komunikacije obavlja se preko njezine zamjenice Margaret Nardi, ali i preko drugih diplomata u veleposlanstvu.

• ‘NAJŽEŠĆI JE BIO OGNJEN KRAUS koji je rekao da je lijepo što je predsjednica osudila NDH, ali da židovska zajednica očekuje da osudi i ono što se događa danas. Rekao je da je ovo za njih kao 1933.’

“AMERIKANCIMA JE NAJGORI BIO onaj ulični marš šest tisuća ljudi protiv Mirjane Rakić i Vijeća za elektroničke medije”, ističe Nacionalov izvor koji je i osobno razgovarao sa zamjenicom američke veleposlanice te još jednim predstavnikom veleposlanstva.

O tome da je State Department vrlo zabrinut zbog posljednjih događanja u Hrvatskoj, svjedoči i njihov godišnji izvještaj o ljudskim pravima za 2015. Taj izvještaj je u dijelu u kojem se govori o Hrvatskoj bio vrlo kritičan te su kao ključni problemi izdvojeni socijalna diskriminacija i slučajevi nasilja prema etničkim manjinama, ženama i LGBT zajednici, kao i korupcija u vlasti. Istaknuti su primjeri antisemitizma, kao i diskriminacije etničkih Srba i Roma. O situaciji u Hrvatskoj sa specijalnim povjerenikom State Departmenta razgovarali su prošlog tjedna i predstavnici nacionalnih manjina, koji su također razgovarali i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Jedna od glavnih tema razgovora bile su odvojene komemoracije u Jasenovcu. Naime, umjesto službene komemoracije 22. travnja, na Dan sjećanja i odavanja počasti nevinim žrtvama logora Jasenovac, održat će se tri komemoracije. Prva od njih, kojoj su prisustvovali predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine, održana je prošlog petka.

Drugim riječima, unatoč načelnom dogovoru o potrebi “pronalaženja zajedničkog odgovora na izazove” te “nužnosti otvaranja dijaloga i rasprave o svim otvorenim pitanjima i problemima manjinskih zajednica u RH“, na sastanku s predsjednicom nije došlo ni do kakvog konkretnog rješenja. Sastanku su nazočili predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin te saborski zastupnik romske i još osam nacionalnih manjina Veljko Kajtazi.

Iako je priopćenje s Pantovčaka uopćeno i bez konkretnih detalja, Nacional doznaje da su na sastanku s predsjednicom predstavnici nacionalnih manjina iznijeli konkretne probleme.

“NAJŽEŠĆI JE BIO OGNJEN KRAUS. On je rekao da je lijepo što je predsjednica osudila NDH, ali da židovska zajednica očekuje da predsjednica osudi i ono što se događa danas. On je istaknuo da ne samo što se obnavlja situacija s početka 90-ih, nego se u Hrvatskoj danas rehabilitira i 1941.” ispričao je Nacionalu diplomatski izvor.

Na sastanku je bilo riječi i o tome postoji li mogućnost da predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine promijene svoju odluku o nedolasku na službenu komemoraciju u Jasenovac. Ognjen Kraus tada je, prema tvrdnjama Nacionalovih izvora, rekao: “Ovo je za nas 1933. i mi nećemo mijenjati odluku.” Time je Kraus jasno dao do znanja da židovska zajednica smatra da je situacija u Hrvatskoj došla do vrlo opasne točke.

Da je situacija na korak do toga da izmakne kontroli upozorio je u više navrata i Milorad Pupovac. On je prošlog tjedna demonstrativno izašao iz Sabora nakon rasprave s predsjednikom Sabora Željkom Reinerom. Gostujući u emisiji “Otvoreno” na HRT-u, Pupovac je također otkrio o čemu su na promociji knjige “Jasenovac – tragika, mitomanija, istina” razgovarali autor knjige Slavko Goldstein i ministar kulture Zlatko Hasanbegović. Naime, kako je dodatno doznao Nacional, Hasanbegović je uvjeravao Goldsteina da se čuveni proboj logoraša iz Jasenovca zapravo nikad nije dogodio, kao i da 1942. nakon akcije Kozara nitko u Jasenovcu nije ubijen.

“To je svoje saznanje potkrijepio time da u ustaškim dokumentima o tome nema spomena”, ističe Nacionalov izvor i napominje da je Hasanbegović zaboravio na činjenicu da su zdravi muškarci i žene s Kozare poslani na prisilni rad u njemačke logore.

PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA smatraju da je vrlo opasno što je upravo ministar kulture predvodnik revidiranja povijesti te da je riječ o čovjeku koji nije prežalio pad NDH. No Hasanbegović je upravo bio izbor šefa HDZ-a Tomislava Karamarka. On se iz cijele situacije pokušao izvući neprimjerenim relativiziranjem žrtava fašizma te inicijativom da se u Hrvatskoj obilježava dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih sustava. “Predlažem mu da ode u Auschwitz i ondje pokuša izjaviti da osuđuje zločine svih strana ili da isto to ponovi na godišnjici masakra u Srebrenici. Bilo bi zanimljivo pratiti kakve bi to reakcije izazvalo i bi li Karamarko imao hrabrosti za taj pristup na tim mjestima”, izjavio je za Nacional visoki diplomatski izvor.

• ‘AMERIKANCIMA JE NAJGORI BIO onaj ulični marš šest tisuća ljudi protiv Mirjane Rakić i Vijeća za elektroničke medije. State Department prati što se događa u Hrvatskoj, jako su dobro informirani’

Pokušajem izglađivanja odnosa s izraelskom veleposlanicom Zinom Kalay Kleitman, mogao bi se nazvati Karamarkov dolazak na subotnje druženje veleposlanika prigodom akcije za zaštitu životinja, kamo je stigao sa suprugom Anom Karamarko.

No sudjelovanje u inicijativi za spašavanje životinja neće biti dovoljno za saniranje štete koju je do sada direktno prouzročila upravo Karamarkova retorika. Činjenica da su se akreditirani veleposlanici nekih od najmoćnijih svjetskih sila, od SAD-a, Njemačke, Nizozemske do Velike Britanije i Norveške, prošlog tjedna sastali te razgovarali o zabrinjavajućoj situaciji oko narušavanja slobode medija u Hrvatskoj, o čemu su javnost informirali putem svojih službenih Twitter profila, hrvatskim bi predstavnicima vlasti trebala biti ozbiljno zvono za uzbunu. Umjesto toga, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović poručila je stranim diplomatima da se ne bi trebali miješati u unutarnje stvari države. Austrijski veleposlanik Andreas Wiedenhoff predsjednici nije ostao dužan pa je u poruci na Twitteru, koja se može doživjeti i kao sarkastična, napisao:

“REĆI ĆU SAMO DA SAM UVJEREN DA KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ dijeli našu predanost promoviranju medijskih sloboda diljem svijeta. To je jedna od naših suštinskih vrednota.” Njegovu poruku na svojim su Twitter profilima prenijeli i američka veleposlanica Julieta Valls Noyes i švedski veleposlanik Lars Schmidt.

Usred svih tih zbivanja, sredinom proteklog tjedna Karamarkovi medijski savjetnici plasirali su i prve tvrdnje medijima prema kojima HDZ napušta rigidnu retoriku i počinje se okretati političkom centru. “To pokazuje da je Karamarko osvijestio i razumio poruke koje su prenijeli američki gosti. Nema to puno veze s njegovim istinskim političkim stremljenjima, ali se sada deklaratorno pokušava približiti centru da ne bi nanio dodatnu štetu Hrvatskoj u očima međunarodne zajednice. Zato i ne čudi što su ga ubrzo potom njegovi stranački kolege počeli neformalno prozivati zbog nevjerodostojnosti”, kaže visoki diplomatski izvor. Sve upućuje na to da će se Karamarko tek početi suočavati s pravim političkim izazovima.