Odbor za poljoprivredu i Odbor za gospodarstvo Hrvatskog sabora održali su u petak zajedničku sjednicu na kojoj su raspravljali o novom pravilniku Ministarstva poljoprivrede kojim se uvodi stroža kontrola većeg broja voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, koji je izazvao burnu reakciju zemalja u okruženju i prijetnju protumjerama zbog povećanja naknade za inspekcijski nadzor s 90 na 2000 kuna koje je u međuvremenu ukinuto i vraćeno na 90 kuna.

Sudionici tematske sjednice, pored članova dvaju odbora, bili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika i Hrvatske udruge poslodavaca, kao i udruženja proizvođača voća i povrća.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nije sudjelovao na sjednici jer je bio službeno spriječen, a nije bilo niti zastupnika vladajućeg HDZ-a. Ministarstvo poljoprivrede predstavljala je državna tajnica Marija Vučković, a Ministarstvo gospodarstva državni tajnik Mario Antolić.

Državna tajnica Marija Vučković istaknula je da je glavni cilj Ministarstva poljoprivrede u izmjenama Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima bila zaštita potrošača u Hrvatskoj i EU.

Objasnila je da će se Pravilnik nastaviti i dalje primjenjivati u dijelu koji se odnosi na strože kontrole, dok je cijena nadzora vraćena na staru te da će se analizama utvrditi koliko ona uistinu stoji.

Naglasila je također da izmjena Pravilnika nije protivna odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer država članica EU-a može uvesti nove usluge u poljoprivredi i naplatiti koliko želi uz dokaz da to doista toliko vrijedi.

“Što se tiče ovog pravilnika, on je prilično jednostavan. On se nastavlja primjenjivati u dijelu koji se odnosi na kontrolu zrelosti, čistoće proizvoda, propisne označenosti, kvalitete, a što se tiče cijene, cijena je kao što svi znate vraćena na onu prije primjene pravilnika. Analize će poslije pokazati, s obzirom na to da smo tek sad prešli na sustavne kontrole, koliko nas uistinu košta inspekcijski nadzor i izdavanje ovakvih certifikata u svrhu zaštite hrvatskih potrošača”, kazala je u izjavi za novinare nakon sastanka.

Zastupnici i drugi sudionici sastanka naglasili su u raspravi potrebu poboljšanja inspekcijskog nadzora poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji dolaze na hrvatsko tržište, posebno upozorivši na problem velikog uvoza iz Europske unije koji guši domaću poljoprivrednu proizvodnju.

Što se tiče posljedica ovog slučaja za hrvatski izvoz, izvoznici za sada nisu službeno prijavili štetu, kazao je Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici.

Božica Marković iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) kazala je da su neke pošiljke hrvatske robe bile vraćene s granice, ali ih nije bilo puno te da se sav promet normalizirao od vraćanja cijene inspekcijskog nadzora na staru.

Zastupnik SDP-a Domagoj Hajduković postavio je pitanje koji je bio stvarni cilj ove mjere s obzirom na to da je Hrvatska u trgovini poljoprivrednim proizvodima sa zemljama CEFTA-e 2016. imala suficit od 304 milijuna eura, a s EU-om deficit od 869 milijuna eura.

SDP odgovornima smatra ministra i cijelu Vladu

Hajduković, koji je zajedno sa stranačkim saborskim kolegama Joškom Klisovićem i Sašom Đujićem, zatražio sjednicu Odbora za gospodarstvo zbog ovog slučaja, ocijenio je u izjavi za Hinu nakon sastanka da odgovornima za ovaj slučaj smatra ministra Tolušića i cijelu Vladu.

“Mislimo i dalje da je ministar odgovoran i to ne samo ministar nego i cijela Vlada budući da je premijer rekao da ministar uživa njegovu kompletnu podršku”, kazao je.

Hajduković smatra da se Hrvatska ovime nepotrebno osramotila te da odluke ubuduće ne bi smjela donositi jednostrano.

“Što smo na kraju postigli sa svime ovime? Samo smo se međunarodno obrukali, protiv sebe smo okrenuli svoje susjede, zamjerili smo se europskim institucijama, a na kraju ona konačna mjera koja je trebala biti zaštita naših proizvođača, to nije postignuto”, kazao je.

“Ova rasprava trebala bi rasvijetliti, iznjedriti neka rješenja, smjerove u kojima treba ići. To je svakako dijalog, a ne jednostrano donošenje odluka. Moramo se naviknuti da smo dio Europske unije, da nismo više zasebni u tom smislu, da smo dio većeg tržišta, pogotovo kad se radi o poljoprivredi, da Bruxelles nije taj koji uvijek kažnjava nego i onaj koji štiti.”

“Dakle, mi u okviru Europske unije moramo razmišljati o zaštiti naših proizvođača. Europska unija će ih zaštititi, ali mi moramo znati kako to postići, odnosno komunicirajući s Bruxellesom, s nadležnim povjerenikom u Komisiji i naravno u dogovoru sa susjedima, a zajednički interes svih je zaštita potrošača, no ne na ovakav način”, zaključio je.

Njegov stranački kolega Saša Đujić oštro je kritizirao ministra Tolušića što se nije pojavio na sjednici odbora.

“Za mene je nedopustivo da na današnjoj raspravi nije bio prisutan ministar Tolušić. Nedopustivo je da nije bilo niti jednog zastupnika iz redova vladajuće većine osim gospodina Kosora (HSLS) tako da su problemi koji muče naše poljoprivrednike, proizvođače, koje smo ovdje danas čuli nažalost doprijeli uglavnom do nas zastupnika opozicije”, kazao je.

“Glavni zaključak ove rasprave je da je bila kvalitetna, ali nažalost ne očekujem neke daljnje učinke budući da oni koji su to trebali čuti nažalost nisu čuli. Stvarno je neodgovorno da ministra nema već 15 dana i ja sam već pomalo zabrinut za njega da nije nestao pa bih molio da se javi barem da znamo da je živ i zdrav”, poručio je Đujić.

Ministar “službeno odsutan”

Odgovarajući na pitanje novinara koji su inzistirali da im objasni gdje je zadnjih dana ministar i zašto im ne odgovara na upite, državna tajnica Vučković kazala je da je ministar “službeno odsutan” i da “izvršava svoje redovne radne zadaće”.

“Nije u pitanju državna tajna. Obveze su redovite kao i svaki dan, a ministar Tolušić će vam uskoro, ako vi to budete zahtijevali, sam na to pitanje odgovoriti”, kazala je.

“Ministar se vraća u Zagreb iz Virovitice. (…) Ovih nekoliko dana proveo je izvršavajući neke druge obveze i nazočeći određenim manifestacijama za promociju hrvatske poljoprivrede i prehrambene industrije”, precizirala je.

Ministarstvo poljoprivrede RH donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim se uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća uvezenih iz nečlanica EU-a, a naknada za inspekcijski nadzor povećana je s 90 na 2000 kuna za svaki obavljeni inspekcijski nadzor ili kontrolu i svaku pojedinu vrstu voća i povrća.

To je izazvalo burne reakcije u nizu susjednih zemalja, a Srbija, Crna Gora, BiH i Makedonija prošli su ponedjeljak poslale ultimatum Hrvatskoj da do kraja tjedna ukine odluku o povećanju pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća ili će u suprotnom uvesti slične protumjere.

Ocijenili su kako je riječ o nedopuštenom necarinskom nametu koji će dovesti do automatskog poskupljenja uvoznog voća i povrća i njegove cjenovne nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu. Smatraju da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnoj cijeni troškova i biti usklađena s prosječnom cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU-a.

Problem je, kako se doznaje, i u tome što je cijena naknade za nadzor bila povećana samo za izvoznike iz trećih zemalja, a ne i za hrvatske izvoznike za koje je ostala stara cijena od 90 kuna, dok europska pravila nalažu da cijena mora biti jednaka za sve.

Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija zatražile su u pismu od Europske komisije da se uključi u rješavanje spora, a Crna Gora i Makedonija zaprijetile su i da će kao članice WTO-a pokrenuti postupke pred tom organizacijom.

Europska komisija pozvala je 8. kolovoza sve strane u sporu na suzdržanost i izbjegavanje zaoštravanja situacije, kao i da učine sve da se krene u rješavanje tog pitanja kroz konzultacije u dobroj vjeri.

Premijer Andrej Plenković naložio je stoga ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću da pronađe rješenje. Ministarstvo poljoprivrede izmijenilo je tako 10. kolovoza spornu odredbu Pravilnika i vratilo cijenu naknade za inspekcijski nadzor na 90 kuna. Izmijenjeni Pravilnik objavljen je 11. kolovoza u Narodnim novinama br. 79/2017.