O klimatsko-energetskim politikama u kontekstu ažuriranja Integralnog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. bilo je riječi u četvrtak na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.

Predsjednica Odbora Sandra Benčić kazala je kako Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan RH (NECP) daje pregled energetskog sustava, stanja u području energetske i klimatske politike te pregled nacionalnih ciljeva za svaku od pet ključnih dimenzija energetske unije – energetsku sigurnost, unutarnje energetsko tržište, energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju te istraživanje, inovacije i konkurentnost i odgovarajuće politike i mjere za ostvarivanje tih ciljeva.

“Ažuriranje prvog NECP iz 2019. godine radi se temeljem EU Uredbe o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime te je ključno za ostvarivanje zajedničkih ambicija klimatske neutralnosti”, rekla je Benčić.

Cilj njegovog ažuriranja je, kaže, predvidljivost i mobilizacija potrebnih ulaganja kako bi se ostvarila zajednička ambicija klimatske neutralnosti te pravedna i poštena tranzicija uz energetsku sigurnost i cjenovnu pristupačnost.

Naglasila je i kako se NECP-om posebna pozornost posvećuje ciljevima do 2030. godine koji uključuju smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i elektroenergetsku međusobnu povezanost.

Okrenuti se projektima koji donose inovacije

Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Kristina Čelić se osvrnula na pojedine element NECP-a posebno istaknuvši kako on ima za cilj postaviti sve mjere i pravila ponašanja prema energetskoj i klimatskoj otpornosti te ostvarivanje ciljeva iz Europskog zelenog plana.

“Ovim Planom se kroz 100 mjera pokazuje što se može ostvariti, uz prikaz financijskih aspekata i vodeći računa o konkurentnosti, a više od polovice mjera, njih 57, odnosi se na dekarbonizaciju”, istaknula je Čelić dodavši kako se u tom smjeru moramo okrenuti projektima koji donose inovacije. U tom kontekstu spomenula je vodikovu strategiju i promociju potrošnje vodika kao zelenog energenta, ali i geotermalne potencijale kao i ostale obnovljive izvore energije

Govoreći o energetskoj učinkovitosti posebno je naglasila kako je u tom segmentu važna mjera obnove stambenog fonda, kako energetska tako i konstrukcija obnova zgrada.

U raspravi su predstavnici resornih tijela i institucija izvršne vlasti, zavoda, agencija i instituta te predstavnika udruga i akademske zajednice ponudili neka rješenja i ideje kojima se može postići učinkovitiji NECP te dali konkretne prijedloge kojima se sveukupno može utjecati na provedbu klimatskih i energetskih ciljeva. Iako se moglo čuti kako NECP nije dovoljno ambiciozan njegove su mjere dobile potporu većine sudionika rasprave. Kada je riječ o njegovoj provedbi, kao neki od izazova o kojima se treba dalje raspravljati istaknuti su važnost osiguranja adekvatne međuresorne suradnje, suradnje gospodarstva i znanosti, zatim poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj i raspisivanje natječaji koji neće biti sporadični i, kako je naglašeno, koji će ukloniti određene administrativne barijere.

Sjednici je prethodilo otvaranje izložbe plakata s pojmovima Klimatskog rječnika koju je realizirala udruga Terra Hub u okviru edukativne kampanje “Terrapija“ kako bi osvijestili javnost o problemu nedovoljnog poznavanja fenomena klimatskih promjena, njihovih uzročnika i uloge čovjeka te povezivanja njihovog utjecaja sa svakodnevnim načinom života i rada.