Saborska većina i oporba pozdravili su u srijedu Vladin prijedlog da se ukine 10-postotno smanjenje povlaštenih mirovina, uvedeno za krize 2010. godine, čime na veće mirovine može računati oko 96.000 umirovljenika, među njima i 63.000 hrvatskih branitelja.

Koliko je među tim mirovinama partizanskih i mirovina ljudi koji su se borili protiv Hrvatske, zanimalo je Stipu Mlinarića (DP), koji je resornog ministra pitao koliko je branitelja umrlo od 2010. i nisu dočekali da im se vrati tih 10 posto.

Recite broj, ne pravite stigmu da samo branitelji primaju povlaštene mirovine, poručio je zastupnik.

Ministar rada Marin Piletić odgovorio je da nema podatak o broju umrlih branitelja, objašnjava da u 33.000 ostalih najveći dio čine umirovljene djelatne vojne osobe, pripadnici MUP-a, osobe koje su radile na razminiranju i umirovljeni vatrogasci.

Po posebnim propisima mirovine prima 19 kategorija umirovljenika, tri nisu bile obuhvaćene 10 postotnim umanjenjem, to su HRVI i djeca poginulih branitelja bez oba roditelja, rudari iz Istarskih ugljenokopa, te osobe profesionalno izložene azbestu.

Do sada su se povlaštene, tj. mirovine po posebnim propisima, veće od 3500 kuna smanjivale za 10 posto, a Vlada predlaže da se taj krizni namet nakon 12 godina ukine, rekao je ministar.

Burić: Mjesečno 100 eura više mirovine 

Majda Burić (HDZ) izračunala je koliko bi mirovine mogle rasti. Oko 63.000 branitelja i ostali korisnici mirovina po posebnim propisima do 464 eura, imat će u prosjeku skoro 100 eura mjesečno višu mirovinu.

Ne sporeći potrebu ukidanja kriznog nameta, oporba propituje održivost sadašnjeg mirovinskog sustava i zagovara trajnije poboljšanje položaja umirovljenika.

Svi očekujemo da se trajnim mjerama rješava problem umirovljenika, kaže Branko Grčić (SDP) problematizirajući podatak da je u šest godina nominalni rast mirovina bio 24 posto.

Kad se odbije inflacija, realno je prosječna mirovina rasla tek 6, 7 posto ili jedan posto godišnje, a to je premalo, kazao je.

Marijanu Puljak (Centra) pak zanima brine li Vladu omjer radnika i umirovljenika, koji je sada 1, 29 naprema 1, i je treći najgori u EU. Prognoze su da ćemo za tridesetak godina doći u omjer 1 naprema 1, upozorila je zastupnica.

Ministar je ispravlja i navodi da je trenutni omjer je 1 naprema 1, 31, ističe da je formirana radna skupina koja analizira postojeći mirovinski sustav kako bi Vladi predložila što treba mijenjati.

Podsjetio je kako je u prosincu 2016. prosječna mirovina bila oko 2500 kuna, a u ožujku ove godine 3473 kune ili 461 euro.

Uz pet jednokratnih dodataka za najniže mirovine za oko 700.000 umirovljenika, to je na godišnjoj razini povećanje mirovina za više od 20 posto, rekao je Piletić.