Hrvatski sabor u na poslijepodnevnom zasjedanju u četvratak raspravljao je o izvješću o radu četiri obvezna mirovinska fonda za 2014., u koja se uplaćuje novac za drugi mirovinski stup, a većina zastupnika u raspravi je izrazila sumnju da je drugi mirovinski stup dobar i održiv.

Hrelja: Ukidanje 2. stupa je nova nacionalizacija

Predstavnici Raiffeisen fonda, Erste, AZ i mirovinskih fondova PBZ-a izvijestili su da su prinosi fondova bili dobri i u vrhu prinosa istih fondova u Europi.

Silvano Hrelja (HSU) usprotivio se ideji ukidanja drugog mirovinskog stupa, ističući kako je riječ o osobnoj imovini građana koji u fondove uplaćuju već 14 godina.

Govorimo o imovini koja iznosi oko 66 milijardi kuna i 6,5 milijardi prinosa tijekom 2014. “Ukoliko bi se netko usudio to ukidati, a takvih ideja se čuje, onda je to neka nova nacionalizacija. S pozicije sebičnosti možda smo spremni radije uništiti budućnost mladih generacija nego im dati priliku”, poručio je.

Ivan Šuker (HSU) ocijenio je da je izvješće tehnički dobro sastavljeno, za stručne osobe, ali nedostaje dio u kojem bi se ukratko objasnilo što to znači za građane koji uplaćuju u drugi mirovinski stup. Predstavnici fondova trebali bi objasniti zašto su ti fondovi dobri, korisni i koliko su sigurni, rekao je Šuker.

Lovrinović: Hrvatska je pokusni kunić u provedbi mirovinske reforme

Milivoj Špika (BUZ) istaknuo je kako nitko građane čiji su novci u tim fondovima ne pita gdje bi oni ulagali, u koje dionice i obveznice. Tko uopće na to može utjecati i kontrolirati ih, upitao je. Kažu neki da bi diranje u taj drugi stup bila nacionalizacija, a ja pitam čega, kada građani s tim novcima ne mogu raspolagati jer nisu njihova, kao ni ona iz prvog stupa, rekao je i dodao da taj model ne brani nitko na umirovljeničkoj sceni, osim Hrvatske stranke umirovljenika.

Nansi Tireli (HL) ocijenila je da građani ne znaju koliko će nakon što odu u mirovinu iz drugog stupa imati novca i koliko će im to povećati mirovine. I ona drži da se novac hrvatskih građana ulaže u strane fondove i banke kod kojih se onda zadužuje država.. Zaposleni u tim fondovima isplatili su sebi ogromne bonuse od 360 milijuna kuna i treba vidjeti zašto, ustvrdila je.

Goran Marić (HDZ) upitao je, zar je hereza reći da su naknade za te fondove, njihove menadžere previsoke. I zato treba predložiti izmjene zakona. Toliko su potrošili na reprezentaciju, a s kim su to bili kad zakon propisuje da se ulaže u obveznice RH. Jednoj strani je sve dopušteno, a to društveno nije dozvoljeno, rekao je.

Ivan Lovrinović (Most) ocijenio je da je Hrvatska bila pokusni kunić u provedbi mirovinske reforme. Drugi mirovinski stup je pokvareni proizvod sličan slučaju kredita u švicarskim francima. On je kamatarenje države jer država dugom vraća dug, ustvrdio je i upitao što će se dogoditi ako propadne koji mirovinski fond. Imamo krizu i teškog bolesnika – mirovinski sustav, rekao je i podržao raspravu zastupnika Marića.

• Mirovinski fondovi moraju odgovoriti koji su njihovi dobici i gubici, pa ćemo tek onda vidjeti koliko su ti rezultati dobri ili nisu, rekao je.

Ostajući pri svom stavu Silvano Hrelja ustvrdio je da imamo dugoročno obećavajući drugi mirovinski stup. Ustrajao je na svojoj tezi da su to vlastiti novci svakog građana koji ih mogu potraživati. Ustvrdio je da fondove nadzire Hanfa, a da njenog čelnog čovjeka imenuje Vlada.

Hrvatski zaposlenik prosječno u oba mirovinska stupa mjesečno uplaćuje 1.440 kuna.

Hrvatski sabor sjednicu nastavlja u petak.