Hrvatski sabor u petak je većinom glasova izmjenio Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, za dio javnosti i oporbu “lex šerif”, te donio zakon koji na drugačiji način uređuje financiranje općina, gradova i županija.

Izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, koje su dobile podršku 78 zastupnika, redefiniran je institut istovremenog raspuštanja predstavničkog tijela i razrješenja općinskog načelnika, gradonačelnika i župana kod nedonošenja proračuna, a taj se institut razdvaja u dva koraka.

Referendum za opoziv lokalnih izvršnih čelnika moći će predložiti i dvije trećine vijećnika. Do sada se to moglo učiniti na zahtjev 20 posto birača.

Određivanje vijećničkih naknada prepušteno je predstavničkim tijelima. Član predstavničkog tijela ima pravo na opravdani neplaćeni izostanak s posla radi sudjelovanja u radu predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo dobija ovlast za raspuštanje vijeća mjesnog odbora, ta je ovlast dosad pripadala općinskom načelniku i gradonačelniku.

Izmjenjeni zakon stupit će na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim noviama. U interesu je svih jedinica da stupi na snagu čim je prije moguće kako bi se se mogao primijeniti tijekom prosinca, odgovorio je Vladin predstavnik na opaske da zakoni, u pravilu, stupaju na snagu osmi dan od dana objave u službenom glasilu.

Zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je dobio podršku 88 zastupnika, trebao bi na jednostavniji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, fiskalnog izravnanja lokalnih jedinica te sustav financiranja decentraliziranih funkcija. Jedinicama se u cijelosti prepušta prihod od poreza na dohodak i prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju.

Pojednostavljuje se raspodjela prihoda od poreza na dohodak tako da općine, odnosno gradovi u ukupnom prihodu od poreza na dohodak sudjeluju 60, a županije 17 posto, udio za decentralizirane funkcije je 6 posto, a za fiskalno izravnanje 17 posto.

Sabor je donio i Zakon o regionalnom razvoju te potvrdio ugovore o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka između hrvatske Vlade i Vijeća ministara BiH, te vlada Hrvatske i Litve.