Nakon što je oporba prošli tjedan napustila sabornicu i srušila kvorum, Hrvatski sabor u srijedu nastavlja zasjedanje, a u petak bi trebao izglasati izmjene Zakona o obnovi od potresa.

Do petka bi se trebalo raspraviti o osam točaka, među kojima su izmjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koje su predložili klubovi Zeleno-lijevog bloka i SDP-a, ali i izmjene zakona kojima se zabranjuje tehnika masovnog hidrauličkog frakturiranja koja je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.

“U Prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uvodi se zabrana masovnoga hidrauličkog frakturiranja”, rekao Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja te istaknuo kako se uvodi i značajnija transparentnost postupaka istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, uz uključivanje javnosti.

Kako bi javnost imala uvid u projekte i građevinske dozvole predlaže da na stranicama Ministarstva budu objavljeni nacrti pojedinih akata koji se odnose na naftno-rudarske i građevinske dozvole, a sastavni dio njih moraju biti mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša iz provedenih postupaka procjene te ocjene utjecaja na okoliš.

Ovim bi se zakonom otvorila mogućnost osnivanja razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenja geotermalnim potencijalima Hrvatske radi ostvarenja povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

Sabor bi do glasovanja u petak trebao potvrditi Tomislava Okrošu, kao zamjenu za Miroslava Tuđmana, koji je preminuo u nedjelju.

Nakon što je oporba srušila kvorum za koji treba 76 zastupnika, a većina je u tom trenutku imala jednog manje, oporba je poručila da je otišla jer su s glasovanja ‘skinute’ izmjene Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

HDZ je uzvratio ističući kako je oporba napravila potez bez presedana i iskoristila bolest HDZ-ovog zastupnika Miroslava Tuđmana, zaboravljajući ljude na područjima pogođenima potresom

Premijer Andrej Plenković u više je navrata komentirao kako zbog odlaska oporbe nije proglašen ni Isključivi gospodarski pojas (IGP) niti donijeta Nacionalna strategija do 2030. godine.

“Jednostavno nije bilo na razini trenutka, nego je vođeno politikantstvom, a pritom ispod svih moralnih kriterija”, izjavio je Plenković.