Hrvatski sabor u utorak, 17. siječnja započinje redovnu parlamentranu sezonu, a dan prije svečanom će sjednicom obilježiti 25. godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Svečana sjednica, na kojoj će se okupiti državni vrh i drugi ugledni uzvanici, bit će prilika za podsjećanje na 15. siječnja 1992. godine kada su sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, bile su to: Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Velika Britanija. Istoga dana priznale su je i Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate: Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.
Island je prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku, učinio je to 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja i ostalih EZ članica.
Međunarodno priznanje Hrvatske i prije EZ objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Kruna procesa priznanja Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode, 22. svibnja 1992.
Na svečanoj sjednici prigodno će govoriti predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov, predsjednik Vlade Andrej Plenković, te predsjednik Europskoga vijeća Donald Tusk.
Drugo Aktualno prijepodne Plenkovićeve Vlade
Nakon jednomjesečne stanke, Sabor u utorak, Aktualnim prijepodnevom, drugim u mandatu premijera Andreja Plenkovića i njegove Vlade, započinje redovnu parlamentranu sezonu i 3. sjednicu koja će potrajati do petka, 7. travnja.
U 34 plenarna dana, zastupnici će odraditi opsežan posao, već sada na dnevnom redu je 50 točaka, a potpuno je jasno da će se taj red dopunjavati “u hodu”. Među aktima koji već čekaju zastupnike su različita revizijska izvješća, izvješće o radu Državnog odvjeništva, Plan usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a itd.
Komentari