Hrvatski sabor u subotu će raspravljati o prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu, proračunski prihodi planiraju se u iznosu od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a.

Proračun za 2017., prvi koji je predložila Vlada premijera Andreja Plenkovića, temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto, u što su uračunati učinci porezne reforme koja će se primjenjivati od iduće godine.

Proračunski prihodi od 121,6 milijardi kuna trebali bi biti 4,5 posto viši od prihoda iz rebalansa ovogodišnjeg proračuna.

Porezni su prihodi projicirani u iznosu od 72,8 milijardi kuna ili 2,6 posto više u odnosu na rebalans ovogodišnjeg proračuna.

Od najizdašnijeg poreznog prihoda, PDV-a, očekuje se rast od 4 posto, na 46,2 milijarde kuna. Prihodi od trošarina trebali bi rasti za 3 posto, na 15,2 milijardi kuna, od poreza na dohodak očekuje se dvije milijarde kuna ili 11,3 posto manje. Od poreza na dobit trebalo bi se prikupiti 0,8 posto manje sredstava nego ove godine, odnosno oko 7,2 milijarde kuna.

Ukupni proračunski rashodi planirani su u iznosu od 128,4 milijarde kuna, što je 5,48 posto ili 6,7 milijardi kuna više u odnosu na ovogodišnji proračun.
Najveću stavku u njima imaju naknade građanima i kućanstvima – 46,1 milijarde kuna, što je za 957 milijuna kuna više nego ove godine. Rashodi za mirovine rastu gotovo 600 milijuna kuna i trebali bi iznositi 37,4 milijarde kuna. Za oko 150 milijuna kuna rastu i troškovi za porodiljne naknade, kao i troškovi povezani uz prava hrvatskih branitelja. Ukupni rashodi za zaposlene u 2017. planiraju se u iznosu od 26,4 milijarde kuna i u odnosu na ovu godinu rastu za 702 milijuna kuna.

Većina ministarstava iduće bi godine trebala raspolagati s više proračunskog novca nego ove, tek za dva resora – poljoprivrede te vanjskih i europskih poslova, blago bi se smanjila proračunska sredstva, za 0,4 odnosno 0,3 posto.

Kod Hrvatskog sabora, predviđen je porast proračuna za 9,2 posto, na 143 milijuna kuna.