Saborsku raspravu o izmjenama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva zastupnici su u srijedu iskoristili kako bi upozorili na važnost sanacije gubitaka u vodnoj mreži bez udara na standard građana poskupljenjem vode, a Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) govornicu je iskoristio kako bi se obrušio na “tajkune koji skupo prodaju vodu” prozivajući vlasnika Jamnice Ivicu Todorića.

S obzirom na to da se isporučitelji vodnih usluga u prijelaznom razdoblju od donošenja Zakona o financiranja vodnog gospodarstva od 2009. godine nisu osposobili niti su osigurana financijska sredstva za saniranje gubitaka vode u mreži, zadržavanje modela obračuna naknade za korištenje voda po zahvaćenim, a ne po isporučenim količinama vode, dovelo bi do značajnih poskupljenja vode, što bi bio znatan udar na standard građana kao i dodatno financijsko opterećenje javnih isporučitelja vodnih usluga, a cilj – sprečavanje gubitaka – ne bi bio ostvaren, navodi se u obrazloženju prijedloga. Stoga se predlaže privremeni način obračuna naknade za korištenje vode i to za razdoblje do 1. siječnja 2018., odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji model obračuna.

“Isporučitelji vode moraju se osposobiti da budu stabilni, a cilj nam je da svaki građanin ima pitku vodu. Ne želimo da se teret gubitka u mreži prelijeva na krajnjeg korisnika, na potrošača”, rekao je HSS-ov zastupnik Davor Vlaović. Dodao je i kako bi se uz ekonomsku komponentu trebalo voditi i socijalnim elementima, da građani imaju vodu i da ona cijenom bude prihvatljiva njihovom kućnom budžetu.

Sinčić je, u kontekstu cijene vode, prozvao Ivicu Todorića svrstavši ga među “tajkune koji skupo prodaju vodu”.

“Baš čitam kako je gazda preko Jamnice iscrpio previše vode, pa bi bilo lijepo spomenuti kako je gazda došao uopće do Jamnice. U čarobna vremena pretvorbe i privatizacije nakon prvih lokalnih izbora Branko Mikša je bio gradonačelnik Zagreba, a gospodin Vuljanić je bio župan Županije zagrebačke. Jamnica, pošto je spadala pod Županiju zagrebačku, došla je direktiva, mora se dati Todoriću gazdi. Gospodin Vuljanić je to odbio napraviti. Ukida se Županija zagrebačka, spaja se sa Gradom Zagrebom, gospodin Mikša rješava stvar, gazda dobiva Jamnicu ’95. Nakon toga, krajem ’95. opet novi izbori, tu je bila zagrebačka kriza kulminirala, vraća se na kartu županija, ali sada nije županija zagrebačka, nego Zagrebačka županija… Inače, ako je to bitno, gospodin Mikša danas radi u Agrokoru, slučajno, ako je bitno, gospodin Vuljanić je bio na listi koalicije Jedna opcija”, rekao je Sinčić.

Nezavisni zastupnik Tomislav Žagar naglasio je kako nije pravedno ni pošteno isključivati ljude iz vodoopskrbne mreže jer je, ističe, voda potrebna za život. No, upozorio je i na slučajeve onih koji žele izaći iz vodoopskrbne mreže, a to ne mogu napraviti. “U općini Voćin naime ljudi piju zdravstveno neispravnu vodu koju uredno plaćaju, plaćaju i naknadu za održavanje sustava”, pojasnio je u tom smislu Žagar.

Branko Hrg (HDS) poručio je kako je voda u 90 posto jedinica lokalne samouprave pitka. “Mi smo vrlo rijetki po tome u svijetu da cijena vode iz pipe košta u prosjeku jednu lipu po litri u čemu je uračunata i odvodnja i sve dažbine koje na nju idu”, poručio je.

“Važno je reći građanima da ovaj zakon predstavlja pravu tempiranu bombu za njihov standard. Gubici u vodovodnoj mreži trenutno iznose oko 50 posto zahvaćene vode što slijedom toga znači da bi se za isto toliko računi krajnjih korisnika primjenom predloženog od 1. siječnja 2018. godine trebali povećati”, rekao je Branimir Bunjac (Živi zid).

Zakon se, drži, ne bi smio primjenjivati prije nego distributeri vode ne riješe problem gubitka vode u svojim sustavima, a pri tome naglašava odgovornost javnih tvrtki koje nisu postupile prema potrebnim preporukama.

Sinčić je pozornost skrenuo i na odluku Ustavnog suda iz 2007. godine u slučaju tužbe iz Opatije kada je Ustavni sud dosudio da se isključenje kućanstva sa vodovodne mreže ne može koristiti kao sredstvo naplate duga za vodu.

Raspravu o Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva zastupnici su započeli nakon što su jutros ‘brzopotezno’ raspravili nekolko zakona kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim, a među kojima je i uspostava infrastrukture za alternativna goriva, kombiniranom prijevozu tereta i dr.