Dan prije prve godišnjice rada Vlade, premijer Andrej Plenković u srijedu će Hrvatskom saboru podnijeti prvo Godišnje izvješće te zastupnike upoznati što je Vlada radila u protekloj godini dana, koje je pojave i probleme detektirala.

Sabor je 19. listopada prošle godine iskazao povjerenje Plenkovićevoj Vladi u kojoj su bili HDZ i Most, a istu večer Tihomir Orešković predao je Plenkoviću ključeve Banskih dvora.

Za očekivati je kako će se premijer u svom obraćanju, osvrnuti na aktualna događanja i krizu u Agrokoru, donošenje Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja kojim se željelo pomoći tom posrnulom koncernu, a za koji oporba do danas nije dobila odgovor na pitanje tko su autori koji su ga pisali.

Tijekom svog 60-minutnog govora pred zastupnicima, premijer Plenković bi mogao iznijeti i glavne odrednice hrvatske vanjske politike, osvrnuti se na razlaz s Mostom s kojim je prvotno formirao vladajuću većinu te preslagivanje većine s HNS-om.

Obvezu premijeru da jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, Saboru usmeno predstavi Vladino izvješće, uveo je saborski Poslovnik iz 2013.

Te je jeseni svoje prvo izvješće o stanju nacije Saboru podnio tadašnji SDP-ov premijer Zoran Milanović. Učinio je to i sljedeće godine, ne i izborne 2015.

Premijerovo izvješće o stanju nacije, Sabor nije čuo ni godinu kasnije, 2016., koja je također bila izborna, a tehnički premijer Tihomir Orešković.

Poslovnik je detaljno propisao način podnošenja i rasprave o Godišnjem izvješću.

Premijer može govoriti najduže sat vremena, replike nisu dopuštene, a o izvješću mogu raspravljati samo predstavnici klubova, ne i zastupnici pojedinačno.

Predstavnici klubova, a Saboru ih je 14, mogu govoriti najduže po 20 minuta. Nakon što završe klubovi, premijer ima pravo na 20-minutno završno izlaganje.

Izvješće i rasprava mogu Saboru biti podloga za donošenje akata kojima će obvezati Vladu na poduzimanje određenih radnji.