Sabor: Omogućiti nezavisnost Hrvatske zaklade za znanost

Autor:

Zagreb, 20.04.2022 - Početak 11. sjednice Hrvatskog sabora, koja je započela utvrđivanjem dnevnog reda i aktualnim prijepodnevom gdje zastupnici postavljaju pitanja Vladi RH. Na fotografiji Marija Selak Raspudić.
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ

Saborska oporba kritizirala je u srijedu novi zakon o Hrvatskoj  zakladi za znanost, te pozvala Vladu da omogući nezavisnost i kontinuitet djelovanja Zaklade.

Na to su, u otvorenom pismu, nedavno apelirali i ugledni znanstvenici, a njihove stavove podržavam, rekao je Damir Bakić (ZLB) u saborskoj raspravi o spomenutom zakonu.

Izrazio je zabrinutost što su „sve“ ključne primjedbe iz prvog čitanja zakona ostale neotklonjene, prije svega da se Zakladi jamči samostalnost u radu bez političkih utjecaja i da se članovi njenog Upravnog odbora biraju isključivo prema kriteriju znanstvene izvrsnosti.

Treba maknuti politiku, odnosno Ministarstvo, od znanstvenih institucija, poručila je i Marija Selak Raspudić (Most), apostrofirajući kako novi zakon predviđa da Ministarstvo znanosti i obrazovanja preuzme nadležnost nad radom Zaklade.

HDZ-ovi zastupnici tumače kako je Vlada između dvaju čitanja prihvatila “čitav niz” prijedloga, kako su poboljšane odredbe o strateškom planu Zaklade koji donosi Sabor.

I Vladin predstavnik Ivica Šušak otklanja oporbene primjedbe i tumači kako se novim zakonom želi jasnije definirati pravni status Zaklade.

Prema zakonu, osnivač Zaklade je država, a osnivačka prava i obveze u njeno ime obavlja ministarstvo nadležno za znanost, kazao je.

To ministarstvo provodi nadzor nad zakonitošću rada Zaklade, dok financijsko poslovanje nadzire to i ministarstvo financija.

Zašto inzistirate da Ministarstvo provodi nadzor nad radom Zaklade, pitala je Sanja Radolović (SDP).

Hrvatska zaklada za znanost osnovana je koncem 2001., radi razvoja i promocije znanosti, visokog školstva i tehnološkog razvoja.

Najvećim dijelom financira se iz državnog proračuna, a manjim iz europskih strukturnih fondova, međunarodne suradnje te ostalih izvora.

U 2019. Zaklada je ostvarila 174 milijuna kuna prihoda, od čega 165 milijuna kuna iz državnog proračuna.

Tijekom 2020. Zaklada je za znanstveno-istraživačke projekte i karijere mladih istraživača isplatila 185,9 milijuna kuna.

Od svojeg osnutka 2001. do kraja 2020. isplatila je nešto više od 971 milijun kuna za projekte i mlade istraživače.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.